Rasad povrća proizvodi se na dva načina, prvi način je pikirani rasad, a drugi nepikirani rasad.
Prije početka proizvodnje rasada potrebno je dezinfikovati mjesto proizvodnje (plastenik), alate i opremu koja se koristi u proizvodnji. Konstrukcija plastenika sastoji se od dvije i/ili više UV folija. Kod ručno napravljenih plastenika dvije folije se pričvršćuju na konstrukciju plastenika na način da jedna ide preko, a druga ispod konstrukcije. Dok kod profesionalnih plastenika obe UV folije idu preko kontrukcije, a između njih se uduvava vazduh koji je ujedno i izolator temperature. Profesionalni plastenici su daleko efikasniji i potrebna je manja količina toplotne energije za zagrijavanje.
Zagrijavanje plastenika vrši se pomoću toplotne energije, a sistem zagrijavanja zavisi od odabira samog poljoprivrednog proizvođača. Najčešći sistem kod nas su metalne peći koje se postavljaju na sredinu plastenika, zatim postoji centralno grijanja toplom vodom, kao i noviji načini grijanja geotermalnom vodom i toplotnim pumpama. Najveća mana grijanja metalnim pećima je neravnomjerno raspoređivanje toplote tj. u blizini izvora toplote temperatura je najviša i obrnuto. Najbolje zagrijavanje plastenika postiže centralnim grijanjem, gdje su osilacije u visini temperature veoma male.
Pročitajte: Sjetva ranog povrća u negrijanim plastenicima
Prvi način proizvodnje rasada je pikirani rasad. Način uzgoja ovog rasada je da se sjeme posije u kontejnere bez rupa ili u kontejnjere sa brojem otvora od 160 do 200 tj. da se napravi gusta sjetva. Prvi se stavlja supstrat za sijanje i vrši se njegovo sabijanje do otprilike oko 1 centimetra ispid nivoa površine kontejnjera. Zatim se vrši sijanje sjemena, zagrtanje supstratom, lagano pritiskanje i uklanjanje viška supstrata. Poslije ovih izvršenih radnji, kontejnjeri se slažu na stolove i vrši se zalijevanje. Zalijevanje je najbolje obaviti u par intervala sa manjim normala i vremenskom razlikom između intervala od minimalno pola sata. Razlog ovakvog načina zalijevanje je da dobijemo potpunu zasićenost supstrata vodom, i da nam je poslije lakše održavati vlažnost supstrata koji je uz odgovarajuću temperaturu vazduha glavni faktor klijanja i nicanja.
Rasad se pikira kada biljka bude u fazi prva dva lista. Pikiranje se može obavljati u PVC čaše ili kontejnjere sa manjim brojem otvora u zavisnosti od izbora samog poljoprivrednog prizvođača. Poslije pikiranje najbolje je uraditi zalijevanje fungicidim na bazi propamokarb-hidrohlorida, a peti dan poslije pikiranje izvršiti prihranu NPK đubrivima formulacije 1:4:1 u količini od 30 grama u 10 litara vode zbog boljeg ukorijenjavanja i razvoja korijena. Sledeća prihrana se vrši kada rasad dostigne polovinu svoje visine, od predviđene, NKP đubrivima formulacije 1:1:1 u količini od 30 do 40 grama u 10 litara vode ukoliko se vrši zalijevanje ili 0,1-0,2 grama po biljci ukoliko se vrši rasipanje đubriva pa zalijevanje. Fungicidima na bazi bakra uraditi preventivnu zaštitu protiv bakterioza i/ili plamenjače, a isto tako insekticidima na bazi flanikamida ili acetamiprida protiv lisnih vaši.
Pročitajte: Šta je pikiranje paradajza i kako se izvodi?
Nepikirani rasad se proizvodi na isti način kako i pikirani samo se ne vrši pikiranje, već biljka ostaje na istom mjesto do presađivanja u plastenik ili polje. Za proizvodnju ovog rasada koriste se PVC čaše ili kontejnjeri sa većim brojem otvora, najčešće sa 40 ili 60 otvora. Prihrana i zaštita ne pikiranog rasada je ista kao i kod pikiranog.
Za oba načina proizvodnje rasada važe isti mikroklimatski uslovi u plasteniku. Poslije sijanja, zalijevanja i slaganja kontejnjera vrši se zagrijavanje plastenika. Dnevne temperature u plasteniku ne bi trebale da budu veće od 35 stepeni, a noćne ne bi trebale da budu niže od 25 stepeni. Vlažnost supstrata održavati konstantnom do nicanja biljaka. Na ovaj način klijanje i nicanje biljka trebalo bi da bude u roku od pet do sedam dana. Poslije nicanje dnevne temperature trebaju da budu u rasponu od 25 do 27 stepeni, a noćne od 20 do 22 stepena do pikiranja rasada. Kako rasad raste i razvija se tako i temperature trebaju da budu niže.
Kod oba načina proizvodnje rasada veoma važan proces je i kaljenje rasada. Ovaj proces se sastoji od prilagođavanja rasada uslovima gdje će nastaviti rast. Tako da u ovom procesu dnevne i noćne temperature izjednačavamo sa trenutnim vremenskim uslovima tj. ne vršimo dodatno zagijavanje i plastenici su otvoreni u toku noći i dana. Kaljenje počine najkasnije deset dana prije iznošenja rasada i odvija se postepene u prva dva, tri dana.