Ponedjeljak, 18 Oktobra, 2021
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne granePovrtarstvoPrepoznajte neprijatelja vaše bašte na vrijeme

Prepoznajte neprijatelja vaše bašte na vrijeme

Prepoznavanje simptoma napadnutih biljaka jedan je od ključnih načina zaštitu bašte, a svaki od neprijatelja ima svoji potpis.

Svako ko se bavi baštovanstvom svjestan je činjenice da ne postoji vrt bez parazita i bolesti. Možda ste prvu godinu imali sreće i usjevi su bili zdravi i obilni bez ikakvih havarija uzrokovanih biljnim vašima ili pepelnicom, ali sigurno je da će vas kad-tad napustiti početnička sreća i prisiliti da se suočite s tim problemom. Vaš pristup “napadnutom vrtu” i rješenja za kojima posegnete uvelike će odrediti budućnost vaše baštovanske karijere.

SVE JE U STAVU

Najčešći način kojim se čovjek štiti od “neprijatelja” u bašti su hemikalije – insekticidi, fungicidi i druge otrovne otopine. Nažalost, to je vrlo agresivna metoda koja ozbiljno oštećuje ekosistem okoline u kojoj se uzgaja hrana. Takvi preparati nisu selektivni, ne ubijaju samo štetočinu, nego i ostale životinje i korisne insekte, poput pčela koje su nam bitne za oprašivanje biljaka. Štoviše, s vremenom će paraziti razviti otpornost, čime dolazi do začaranog kruga u kojem baštovan ili poljoprivrednik mora sve više i češće koristiti sredstva ne bi li suzbio štetu.

Pročitajte: Buhač ili buvač je biljka koja tjera štetočine od vaših usjeva

Pri kreiranju bašte cilj nam je stvoriti biosistem unutar kojeg postoji ravnoteža, okruženje u kojem će biljke biti otporne i zdrave. U takvoj okolini paraziti i bolesti i dalje postoje, ali njihova šteta je zanemariva. Stvaranje tog mikrokosmosa u kojem priroda koriguje samu sebe nije jednostavno, ali prvi korak na tom putu zasigurno je edukovanje i upoznavanje s “neprijateljem”.

PARAZITI U BAŠTI

Najezda parazita vrlo se rijetko pojavljuje u bašti preko noći i to je najčešće povezano s vremenskim nepogodama. Izrazito vlažni maj s visokim temperaturama pogodovaće širenju gljivičnih bolesti. Dobra je vijest da se u bašti promjene odvijaju sporo, ali velika je razlika u kom će trenutku baštovan primijetiti da su biljke napadnute ili bolesne. Vrlo često kasno reagujemo kada je biljka ozbiljno oštećena i preslaba da urodi zdravim plodovima. U tom slučaju nema lijeka, jedino što možemo učiniti jeste na osnovu tog iskustva pravodobno reagovati u sljedećoj sezoni.

UPOZNAJ SVOG NEPRIJATELJA

Prepoznavanje simptoma napadnutih biljaka jedan je od ključnih načina zaštite biljaka, a svaki neprijatelj ima svoji potpis. Ovo su najučestaliji insekti štetnici u bašti.

INSEKTI ŠTETNICI

Biljne vaši

Biljna vaš neizbježan je stanovnik svake bašte, balkona ili prozorske daske. Poznato je više od 3000 vrsta biljnih vaši i gotovo da nema biljke koju taj parazit ne napada. Sićušni insekt mekanog tijela u velikim količinama može učiniti znatnu štetu.

Prirodnim fungicidima, poput ekstrakta preslice, možemo ublažiti ili zaustaviti napad, ali zapravo se nećemo riješiti same gljivice. Zato je važno da promatramo baštenske gredice ne bili smo uočili potencijalni problem te pravodobno reagovali.

Pročitajte: Biljne vaši bježe od hladne vode i alkohola – Pročitajte kako da na prirodan način uništite ove štetočine

Biljne vaši mogu biti različitih boja – crne, sive, zelene, narančaste i crvene, a pojavljuju se na mladim izdancima gdje sišu sok biljke i tako oslabljuju domaćina. Taj parazit često djeluje u simbiozi s mravima, koji se ponašaju poput pastira i “uzgajaju” biljne vaši radi medene rose koju one luče nakon što se napiju biljnih sokova. Ne samo da se brinu o njima, mravi ih štite i od prirodnih neprijatelja poput bubamara.

SIMPTOMI: Mladi izdanci i pupoljci biljke prepuni su biljnih vaši, koje se najčešće nalaze na stabljici i ispod listova. Sama biljka polagano zaostaje u rastu i podložna je napadu drugih štetnika ili uzročnika bolesti. Kod veoma jakog napada lišće se suši i pokriveno je obilnom mednom rosom na koju se naseljavaju gljive čađavice.

Kupusov bijelac

Iako ih je lijepo vidjeti kako ljeti lepršaju u bašti od biljke do biljke, leptir bijelac prilično je štetan za biljke iz porodice kupusnjača. Opasne su zelene gusjenice koje nakon što se izlegnu iz žutih jajašaca istog trenutka krenu u invaziju na slatke listove biljke. Gusjenice kupusova bijelca često žive u kolonijama i lako se prepoznaju po boji, uzdužnim prugama i crnim pjegama.

SIMPTOMI: U bašti se prisutnost gusjenica može primijetiti na listovima koji su nazubljeni i puni rupa, a često je na listovima njihov izmet valjkastog oblika sivo-crne boje. Središte biljke prokopano je tunelima u kojima se nalaze plavozelene ili zelenkastožute gusjenice odgovorne za štetu.

Mrkvina muva

Mrkvina muva glavni je krivac za svu učinjenu štetu na korjenastom povrću koje je nakon napada potpuno uništeno. Osim mrkve, taj parazit napada i korijen peršuna, paškanata te celera. Štetu nanosi larva koja se pojavljuje u gomoljima pod zemljom te buši korijen i jede ga. Takav je korijen pun izmeta larve, gorak i ne koristi se u ishrani ljudi, a sama biljka podložna je raznim drugim bolestima i procesu truljenja.

SIMPTOMI: Napadnute biljke prepoznaju se po ljubičastom lišću koje poslije požuti i osuši se. Sve biljke koje pokazuju simptome napada mrkvine muve treba što prije izvaditi i uništiti.

Pročitajte: Krompirova zlatica uništava usjeve KROMPIRA – Uništite je na EKO način!

Krompirova zlatica

Uprkos imenu, krompirova zlatica ne ograničava se samo na krompir, nego napada i ostalo povrće iz porodice pomoćnica lat. Solanaceae, kao što su rajčica, paprika i patlidžan. Odrasle krompirove zlatice imaju narančastu glavu te crne i žute pruge na leđima, a larve su narančaste s malim crnim točkicama sa strane. Krompirova zlatica u stanju je potpuno uništiti usjev krumpira, tako što se larve i odrasle jedinke hrane lisnom masom.

SIMPTOMI: Nakupine narančastih jajašaca pronaći ćete s donje strane listova napadnutih biljaka.

Puževi

Šteta koju puževi mogu napraviti u bašti slomila je moral mnogih baštovana i baštovanki. Ti sluzavi proždrljivci neumorno će pojesti sve do zadnje sadnice povrća u bašti, pa čak i veće biljke, osim rajčice čije listove izbjegavaju. Naročito su opasni narančasti španjolski puževi, invazivna vrsta koja je brža i otpornija na sunce i sušu od domaćih vrsta te nema prirodnih neprijatelja. Samo će jedan puž u godinu dana “proizvesti” i do 400 jednako gladnih potomaka. Puževa jajašca izgledaju kao mali sitni biseri promjera nekoliko milimetara te se mogu naći u skupinama uz korijenje biljaka ili u samoj zemlji oko 5 cm ispod površine.

SIMPTOMI: U samo jednoj noći mogu nestati sve sadnice povrća na gredici s ponekim preživjelim primjerkom mlade biljke izgrizenih listova. Prisutnost puževa u bašti može se primijetiti i po sluzavom tragu koji ostaje na površini nakon njih. Sve vrste puževa vole sjenu i mnogo vlage, često se po danu skrivaju u hladu, a aktivniji su poslije kiše.

BOLESTI U BAŠTI

Bolesti uzrokovane patogenima dijele se na bakterijske (bakterioze), gljivične (mikoze) i virusne (viroze). Pojavljuju se nakon zaraze patogenim uzročnikom zbog povoljnih ekoloških faktora, kao što su klimatski uslovi, kiselost (pH) tla, vlaga i drugi. Važno je napomenuti da se bolest ne treba nužno pojaviti, što će ponajviše zaisiti od same otpornosti biljke koja, da bi se obranila, mora biti zdrava i minimalno izložena stresnom razdoblju (razdoblja suše ili nerazvijen korijenov sistem zbog preguste sadnje). Najčešće bolesti s kojima ćemo se sresti u vrtu zasigurno su gljivične bolesti – pepelnica i plamenjača.

Pepelnica

Pepelnicu uzrokuju patogene gljivice iz porodice Erysiphaceae i vrlo je lako prepoznatljiva u bašti kao sivkasta prašinasta prevlaka na vanjskoj strani lista. Kako se bolest razvija, bijela prašina može prekriti cijelu biljku, a zaraženi listovi počinju žutjeti, suše se i otpadaju. Pojavljuje se u uslovima visoke vlage i temperatura iznad 20 °C, ali najviše joj za širenje odgovara suvo i sunčano vrijeme. Pepelnica najčešće napada tikvice, krastavce, dinje, lubenice i druge povrtne kulture te bez provođenja mjera zaštite može umanjiti urod i za 70 posto.

Pročitajte: Pepelnica paprike – Bolest koja smanjuje prinos i pričinjava značajne štete!

SIMPTOMI: U početnoj fazi bolesti na gornjoj strani lista pojavljuju se bijele pjege i ako se ne zaustavi, vrlo će se brzo proširiti po cijeloj biljci.

Plamenjača

Gljivična bolest uzrokovana gljivicama iz rodova Peronospora i Phytophthora koja se širi po vlažnom vremenu, pogotovo ljeti kad su temperature visoke. Najčešće pogađa vinovu lozu, kao i biljke iz porodice pomoćnica, kao što su krompir, rajčica i patlidžan, ali i povrtne kulture salatu, spanać, luk, praziluk i druge.

SIMPTOM: Ispoljava se sivom prevlakom s donje strane listova te žućkastim do smeđim mrljama na gornjoj strani lisne površine. U kasnijoj fazi stabljike trunu, a plodovi počinju propadati.

 Izvor: jutarnji.hr

 

POVEZANI ČLANCI
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

kukuruzovina

Žetveni ostaci kao organsko đubrivo

U svim granama biljne proizvodnje poslije žetve ostaju korijenovi i nadzemni žetveni ostaci. Na gazdinstvima koja nemaju stoke, slama, kukuruzovina i ostaci drugih biljnih vrsta...