Petak, 21 Juna, 2024
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne granePčelarstvoNa jedan kilogram meda izvezenog iz BiH uvezemo 14,5

Na jedan kilogram meda izvezenog iz BiH uvezemo 14,5

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Sektor ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda u BiH u posljednjih pet godina bilježi rast izvoza sa 29 na 41 mil KM, a u 2019. zabilježen je rast od 4% u odnosu na prethodnu godinu.

Pokrivenost uvoza izvozom je 246%, odnosno na 1 KM uvoza izvezemo 2,46 KM, pokazuje analiza Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH) i USAID/Sweden FARMA II projekta.

U strukturi izvoza, po riječima zamjenika šefa projekta Sweden/USAID FARMA II Feđe Begovića, dominiraju samonikle (šumske) gljive koje najviše plasiramo u sušenom stanju. Kod eteričnih ulja bilježimo rast izvezenih količina, ali i pad vrijednosti izvoza, zbog daljeg smanjenja cijene ulja od smilja na svjetskom tržištu.

Što se tiče meda zabilježen je rast izvoza sa devet na 23 tone, odnosno sa 167.000 KM na 367.000 KM. Iako tradicionalno oko 90% potreba zadovoljavamo iz domaće proizvodnje, med u vanjskoj trgovini bilježi deficit od 2,2 mil KM, te na jedan kilogram meda izvezenog iz BiH uvezemo 14,5 kilograma.

Begović je naveo da prosječna cijena izvezenog meda iznosi više od 16 KM, dok je prosječna cijena uvezenog meda ispod 8 KM. Najniža zabilježena cijena uvezenog meda iznosila je svega 4,37 KM/kg za med iz Srbije, što dovodi u pitanje kvalitet tog meda.

Izvoz ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda ostvaren je na 46 tržišta širom svijeta, uz dominaciju EU tržišta. Iz tog sektora mjesečno na tržište zemalja EU izvezemo oko 3 mil KM.

– Najširu mrežu kupaca imaju kompanije koje se bave izvozom eteričnih ulja, kod kojih je broj tržišta u zadnjih pet godina povećan sa 23 na 37 zemalja. Eterična ulja najviše izvozimo u Francusku, Belgiju, Hrvatsku, SAD i Sloveniju, a ostala tržišta uključuju Vijetnam, Meksiko, Kanadu i Australiju. Kod gljiva dominiraju Švajcarska i Italija – naveo je Darko Pehar iz Sektora privrede VTKBiH.

Kada je riječ o ljekovitom bilju i začinima, njemačko tržište je daleko ispred svih. Za šumsko voće najveće tržište je Srbija, a do 2018. to je bila Švedska. Med najviše izvozimo u zemlje Bliskog Istoka, primarno na tržište Saudijske Arabije.

Izvor: biznis.ba

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI