“S obzirom da Švedska dosta ulaže u zdrav život nismo iznenađeni što je prihvaćena naša ponuda, jer Hercegovačkom medu, punom ljekovitih trava i bilja, rijetko koji može da konkuriše“, kaže Veselin Dutina, direktor Agrarnog fonda Trebinje.
Hercegovački med uskoro će se pojaviti na švedskom tržištu, potvrdio je Veselin Dutina, direktor Agrarnog fonda Trebinje.
Prvi kontigent meda od 500 kilograma prošao je sve analize koje su pokazale da je ovaj hercegovački proizvod vrhunskog kvaliteta, a da bi u potpunosti sve bilo spremno za plasman, ostali su još da se završe sitni administrativni poslovi, stoji na stranicama Agrarnog fonda.
“S obzirom da Švedska dosta ulaže u zdrav život nismo iznenađeni što je prihvaćena naša ponuda, jer Hercegovačkom medu, punom ljekovitih trava i bilja, rijetko koji može da konkuriše”, kaže Dutina.
On napominje da je za početak dogovoren plasman od 500 kilograma meda koji je isljučivo otkupljen od lokalnih trebinjskih pčelara, te dodaje da ne sumnja da će potražnja za ovim, ali i drugim proizvodima iz “Hercegovačke kuće” kojom gazduje Agragni fond, u narednom periodu biti još veća.
“Naš plan je da otvorimo ‘Hercegovačku kuću’ i u Beogradu što bi, s obzirom na strukturu turista, značilo i prodor tradicionalnih proizvoda iz Hercegovine u neke druge zemlje”, ističe Dutina i naglašava da bi se na taj način stvorili i uslovi za još većim otkupom što bi ovdašnjim proizvođačima olakšalo plasman proizvoda.
Agrarni fond i Grad Trebinje prošle i ove godine realizovali su, između ostalog i tri programa podrške pčelarima početnicima za proširenje pčelinjaka što je dokaz da lokalna vlast podržava razvoj poljoprivrednih proizvođača sa ovog područja.
Trebinjski pčelar Lazar Sorajić koji svoj med plasira u “Hercegovačku kuću” kaže da nije znao da će ovaj ljekoviti proizvod putovati za Švedsku, ali se nada da će Šveđani, kada se uvjere u kvalitet meda, biti zainteresovani i za druge tradicionalne proizvode sa ovog područja.
“Zahvalni smo Agragnom fondu i Gradu Trebinju što, kroz različite vidove pomoći, daju šansu poljoprivrednim proizvođačima i motivišu ih da se bave poljoprivredom”, kaže Sorajić.
Izvor: Agroklub