Srijeda, 17 Aprila, 2024
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneVoćarstvoNepodudarnost podloge i plemke prilikom kalemljenja

Nepodudarnost podloge i plemke prilikom kalemljenja

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Nepodudarnost podloge i plemke prilikom kalemljenja – Kalemljenjem uspostavljamo jednu vrstu simbioze između pologe i plemke, u kojoj podloga uzima mineralne materije i vodu iz zemljišta i snabdijeva plemku, a plemka podlogu sanbdijeva organskim materijama.

Dužina života kalema i razvoj nadzemnih i podzemnih organa u prvom redu zavisi od međusobne cirkulacije materije. Dobar afinitet se ispoljava nesmetanom cirkulacijom sokova, dobrim prijemom kalema i srašćivanjem spojnog mjesta bez guka, dobrim porastom kalema, lijepim skladnim razvojem stabla, obilnim rađanjem i dugovječnošću voćaka.

Loš afinitet se ispoljava u slabijem prijemu kalema, slabijem porastu sadnica, jačem razvoju prevremenih grana u prvoj godini i kržljavim razvojem kasnije, kao i u očenjivanju plemke na spojnom mjestu pri jačem vjetru, sušenju plemke, stvaranju zadebljanja – guka na spojnom mjestu, u povećanoj osjetljivosti prema ekološkim činiocima, u ranoj rodnosti koja kasnije opada itd.

Kao što se vidi nepodudarnost se javlja još u rasadniku, a takođe i kasnije, na starijim voćkama, što je od znatnog ekonomskog značaja. U praksi je dokazana pojava inkompatibilnosti kod kalemljenja većine sorti kruške na dunji, trešne i višnje na magrivi, trešnje na višnji, zatim kod međusobnog kalemljenja breskve, šljive, kajsije i badema, kod nekih sorti šljiva i breskve na dzanarici, kajsije na dzanarici, nekih sorti jabuke na M i MM podlogama itd.

Uzroci inkompatibilnosti između podloge i plemke mogu biti trojaki: botanički, mahanički i fiziološki.

Botanička nepodudarnost

Kod botaničke inkompatibilnosti kalem ne može srasti i ne dolazi do stvaranja spojnih tkiva, vjerovatno usljed različitosti proto plazme. Može doći do stvaranja kalusa jedne komponenete, ali to nije dovoljno za uspješan prijem. Što je botanička srodnost voćaka dalja, uspijeh kalemljenja je sve manji.

Najbolji uspijeh se postiže pri međusobnom kalemljenju sorti jedne vrste, zatim kalemljenjem biljaka dvjeu vrsta, a znatno manji uspjeh kalemljenjem biljaka različitih rodova, dok zasad nema uspjeha kod kalemljenja biljaka različitih familija.Praksa je, međutim, pokazala da ima i izuzetaka i odstupanja, što je od posebnog značaja za voćarsku praksu.

Mehanička nepodudarnost

Kod mehaničke nepodudarnosti kalem sraste i u prvo vrijeme se ne primjećuje nepodudarnost, ali kada voćka poraste dolazi, pod uticajem roda i vjetra, do lomljenja na spojnom mjestu.

Uzroci mehaničke nepodudarnosti su razlike u sistemu građe tkiva podloge i plemke.

Fioziološka nepodudarnost

Manifestuje se u slabom prijemu pri kalemljenju, kržljavom porastu sadnica i voćaka, pojavi guka na spojnom mjestu, osjetljivosti voćaka prema mrazu, suši, nekim bolestima i štetočinama. Ova nepodudarnost je posljedica fizioloških smetnji kretanja sokova kroz kalem, a vjerovatno postoje i drugi razlozi.

Najčešći oblici pojave guka na spojnom mjestu (1-4) i normalno spojno mjesto pri potpunoj kompatibilnosti (5)

Otklanjanje nepodudarnosti

I pored toga što je pojava inkompatibilnosti poznata, nije rijedak slučaj da se u rasadnicima pri kalemljenju kruške na dunji kaleme nepodudarne kombinacije.

Otklanjanje nepodudarnosti postiže se prije svega izbjegavanjem kalemljenja nepodudarnih kombinacija.

Kod kalemljenja kruške na dunji treba koristiti posrednike (dvogubo kalemljenje) koji imaju dobar afinitet prema dunji.

Kao najbolji posrednici za krušku na dunji pokazale su se sorte kaluđerka i kardijeva.

Magriva se često koristi kao podloga za tešnju i višnju, kada se radi o suvljim i kamenitijim terenima, dok je u drugim slučajevima ne bi trebalo koristiti.

Djelimično otklanjanje inkompatibilnosti možemo postići ako smo za određene vrste odabrali odgovarajuće agroekološke uslove, izabrali najbolji način kalemljenja i zdrave podloge i plemke i ako u voćnjaku nastavimo primjenu agrotehničkih mjera, ishranu voćanja, njegu i zaštitu, a pored toga i pravilnu eksploataciju voćaka.

Ovim mjerama možemo uticati na slabije ispoljavanje fiziološke nepodudarnosti, a donekle i na ublažavanje mehaničke nepodudarnosti. Kod botaničke nepodudarnosti za sada se ne može ništa pomoći.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Kalemljenje voćaka na zeleno u toku vegetacije

Kako prepoznati da kalemljenje nije uspješno obavljeno!

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI