Za malinu, kao i za ostale voćne vrste, važi pravilo da je bolja jesenja nego proljećna sadnja.
Sadnja u kasno proljeće je nepovoljna zato što se uvećavaju pupoljci na korijenu, iz kojih će izbiti izdanci, pa prilikom sadnje dolazi do njihovog brojnijeg očenjavanja.
Pored toga, sve manje vlage u zemljištu i kasni proljećni topli vetrovi, koji isušuju žilice, najčešći su uzroci lošeg prijema sadnica.
Sadnja u suviše vlažno tlo dovodi do toga da se zemljište oko sadnice stvrdne u jaku pokoricu, koja ne dozvoljava da se izdanci iz podzemnog pupoljka probiju na površinu, a sadnica maline se primi tek kad izbiju izdanci iz podzemnih pupoljaka. Zbog toga gaženje zemlje oko sadnice, za razliku od drugih voćnih vrsta, nije preporučljivo jer se pupoljci mogu oštetiti.
Sadnja ne smije da bude ni suviše duboka ni plitka. Ako je sadnja suviše plitka, korijen će biti u zoni iz koje se isparavanjem brzo gubi vlaga, a ako je suviše duboka, korijen će biti u „mrtvici“, gdje je režim zemljišta nepovoljan, pa dolazi do manje aktivnosti korijena i lošijeg porasta i plodonošenja.
Direktno stavljanje stajnjaka ili mineralnih đubriva na žilice prilikom sadnje može dovesti do potpunog sušenja korijena. I nebrižljiv postupak prilikom sadnje, pogotovo ako sadnice isušuje vetar ili greje sunce, dovodi do lošijeg prijema ili propadanja maline.
Izvor: PSSS
PROČITAJTE:
Sadnja malina u jesen – Određivanje redova i razmaka
Siva trulež maline – Kako sprječiti pojavu i širenje bolesti?