Lipa (lat. Tilia) je listopadno drvo iz porodice Tiliaceae. U prirodi se može naći kao pojedinačno stablo, a nerijetko se sadi i kao skupina stabala u svrhu ukrašavanja parkova.
Doseže visinu od čak 30 metara te može doživjeti starost do nekoliko stotina godina.
Najcjenjeniji dio stabla lipe su njeni maleni, zelenkasto žuti, mirisni cvjetovi koji se širom svijeta koriste za pripremu ukusnog i zdravog čaja.
Čaj od cvjetova lipe već stotinama godina slovi kao vrlo moćan lijek za brojne bolesti.
Po svom ljekovitom djelovanju posebno se izdvaja vrsta lipe latinskog naziva Tilia cordata.
Ova vrsta je široko rasprostranjena kod nas, po ostalim zemljama Evrope te na području zapadne Azije.
Pročitajte: VALERIJANA nije samo za smirenje – Evo za šta je sve možemo koristiti
Zdravstvene dobrobiti lipe
Lipa, odnosno njezini cvjetovi i listovi izuzetno su ljekoviti zbog visoke koncentracije fitonutrijenata, posebno flavonoida.
Cvijet lipe sadrži željezo, kalcijum, vitamin C, tanin, glikozide, soli mangana i eterična ulja.
Lipa ima zaista široki spektar zdravstvenih vrijednosti.
Stoga ne čudi činjenica da se već vijekovima koristi za prevenciju i liječenje brojnih zdravstvenih tegoba.
1. Lipa štiti od gripa i prehlade
Visok udio antioksidansa prisutan u ovoj biljci pomaže u održavanju snažnog imunog sistema.
To je posebno značajno za prevenciju i liječenje gripa i prehlade.
Lipa pospješuje znojenje, suzbija groznicu, snižava povišenu tjelesnu temperaturu te ublažava grlobolju i kašalj.
Takođe smanjuje i druge simptome prehlade i gripa, kao što su upala grla, sinusa, ždrijela i disajnih puteva.
Pročitajte: Miris lipe je u vazduhu – Evo po čemu je ovo drvo poznato
2. Lipa ublažava upale
Čaj od lipe uspješno ublažava bolne simptome kod raznih upalnih stanja, uključujući artritis, giht te infekcijske upale.
Koristi se i za prevenciju upale pluća, za ublažavanje upale grla kao i za suzbijanje upale krvnih žila.
3. Pomaže u detoksikaciji organizma
Jedna od vrlo korisnih organskih materija koja se nalaze u lipi je p-kumarinska kiselina, koja ima snažna diuretska svojstva.
Ovaj spoj pospješuje izlučivanje mokraće i znojenje.
Tako pridonosi eliminaciji toksina, viška soli, masti, vode i ostalih nepoželjnih tvari iz organizma.
4. Lipa reguliše probavu
Mješavina spojeva i hemikalija sadržana u lipi doprinosi smanjenju gastrointestinalnih tegoba poput loše probave, bolova i grčeva u trbuhu, nadutosti crijeva, proliva, zatvora, mučnine, povraćanja i slično.
Lagano ispijanje već samo jedne šolje čaja od lipe može smiriti želudac, smanjiti nadutost te ublažiti grčeve i ostale probavne smetnje.
5. Štiti od raka
Zahvaljujući impresivnoj količini antioksidansa, lipa je odličan saveznik u prevenciji i liječenju različitih oblika raka.
Antioksidativni spojevi, kao što su kvercetin i kumarin, blokiraju slobodne radikale čije negativno djelovanje dokazano dovodi do nastanka mnogih oblika raka.
Pročitajte: 6 biljaka koje mogu da snize krvni pritisak
6. Opušta duh i tijelo
Zbog svog umirujućeg djelovanja lipa se u narodnoj medicini već stotinama godina koristi kao prirodan lijek za relaksaciju duha i tijela.
Pomaže u smanjenju tjeskobe, nervoze, nemira, panike i anksioznosti.
Učinkovita je i kod hroničnog stresa te naglih promjena raspoloženja.
Zbog blagih sedativnih učinaka čaj od lipe može biti od velike koristi onima koji pate od nesanice.
Ostale dobrobiti lipe:
- snižava povišenu tjelesnu temperaturu
- sprečava upalu pluća
- snižava krvni pritisak
- pomaže kod slabokrvnosti
- čisti krv i bubrege
- liječi zatvor
- čisti i obnavlja jetru
- pomaže kod hepatitisa
- liječi migrenu i glavobolju
- olakšava menstrualne tegobe
- otklanja umor, nervozu i razdražljivost
- sprječava ispadanje kose
Berba lipe
Lipa cvjeta u junu ili julu. Idealno vrijeme za berbu njenih cvjetova je sam početak otvaranja cvjetova, odnosno prvi dani cvatnje.
Potpuno rascvjetani cvjetovi gube vrijednost, odnosno ljekovitost i u tom smislu postaju beskorisni.
Cvjetove je najbolje ubirati između 10 i 12 sati, prije jakog sunca, kako iz njih ne bi isparila eterična ulja, koja imaju veliku zdravstvenu vrijednost.
Nakon berbe cvjetovi se suše rašireni na suvu površinu u tankom sloju, u hladu, na prozračnom mjestu. Temperatura vazduha kod sušenja ne bi trebalo da prelazi 40 °C.
Savršeni su oni cvjetovi koji su nakon sušenja zadržali svoju prirodnu zeleno žutu boju i izrazito ugodan miris.
Osušeni cvjetovi pohranjuju se u papirnate vrećice ili kutije te se čuvaju na suvom i tamnom mjestu.