Krompir pod slamom
Naime, riječ je o uzgoju krompira bez prekopavanja tla, iako bih naglasila da se svakako u jesen ili prije sadnje u proljeće zbijeno i vlažno tlo nepovoljne strukture prozrači ruskim ili bio vilama kako bi se unijela potrebna količina kiseonika u tlo.
Prozračivanjem će se na teškim tlima stvoriti i uslovi za odvodnju viška vode koja bi se u suprotnome mogla predugo zadržavati na površini.
Ako je tlo već obrađivano, povoljne strukture i dobrih vodo-zračnih odnosa, nije ga potrebno prevrtati niti prekopavati, ali je potrebno ubuduće pridržavati se načela organske obrade tla: tlo prekrivati organskom masom (malčirati), ne zbijati ga gaženjem, dodavati vrtni kompost prije sadnje, na gredicama koristiti mješovite usjeve te sprovoditi ]ubrenje i zaštitu prirodnim sredstvima – biljnim pripravcima.
Ovakav način uzgoja sličan je konvencionalnom kada su u pitanju osnovni zahtjevi krompira prema tlu, klimatski uslovi, rokovi sjetve i upotreba različitih sorti krompira, ali se veoma razlikuje po pitanju obrade i pripreme tla do njege i zaštite. Po pitanju odabira sorte krompira, u svom vrtu koristim različite sorte – i rani i kasni, i crveni i bijeli, a sadim ih u nekoliko faza od maja do maja.
Priprema sjemenskog krompira
U manjim vrtovima bolje je saditi ranu sortu krompira koji će se kontinuirano trošiti (mladi krompir). Sa sadnjom krompira pod slamu može se početi već krajem marta te prve plodove ubirati početkom juna.
Mjesec dana prije sadnje sjemenski krompir se stavlja na svijetlo mjesto pri temperaturi od oko 15 stepeni kako bi razvio kratke, tamne klice (naklijavanje), što će ubrzati nicanje i dospijeće plodova za oko dvije sedmice.
Krompir (lat. Solanum tuberosum L.) pripada porodici pomoćnica pa ga u vrtu nije dobro saditi kraj njegovih srodnika paradajza, paprike i patlidžana kako bi se izbjegle razne bolesti i napadi štetnika.
Dobri susjedi krompiru su: kupusnjače, korabica, špinat, kukuruz šećerac, bob, dragoljub i kamilica.
Krompir je “gladna biljka”, pa je tlo potrebno pođubriti životinjskim đubrivom bogatim azotom ili, pak, vrtnim kompostom.
Idealno je u jesen pripremiti tlo za zimu prekrivanjem svježim stajnjakom pomiješanim sa slamom, ali se đubrenje može izvršiti i u proljeće zrelim, odstajalim stajnjakom, peletiranim organskim đubrivom ili vrtnim kompostom.
Priprema kartona
Nakon što je tlo pripremljeno za sadnju, potrebno je pripremiti kartone s kojih se skidaju sve ljepljive trake. Kartone provucite kroz vodu i slažite ih na pripremljenu zemlju te ih poravnajte kako bi prionuli uz zemlju. Kartoni će spriječiti rast korova, a s vremenom će, zajedno sa slamom, poslužiti kao izvrsna hrana kišnim glistama i brojnim mikroorganizmima koji će sve to razložiti u prekrasnu mrvičastu i plodnu zemlju.
Naklijali krompir s okcima prema gore slažite na karton kojemu ste probušili rupe u razmaku od 30-ak centimetara u redu, a između redova oko 40 centimetara.
Krompir prekrijte s malo vrtnog komposta, tek toliko da se ne vidi.
Pročitajte: Bašta bez korova uz pomoć kartona
I još
Potrebno je još samo sve prekriti slojem natrule slame, debljine oko 15 centimetara. Natrula slama je počela proces kompostiranja i biće dodatno hranjivo krompiru, a pružiće i potrebnu vlagu.
Ako, pak, raspolažete suvom slamom ili sijenom, obavezno je zalijte vodom kako biste spriječili odnošenje u slučaju jačeg vjetra.
Postoji li opasnost od mraza u fazi nicanja biljčica, prekrijte zasad agril folijom koja će podignuti temperaturu za nekoliko stepeni i spriječiti smrzavanje.
Moj je savjet kod ranije sjetve krompira da odmah stavite agril preko slame te ga učvrstite uokolo ciglom kako hladan vazduh ne bi ulazio kroz otvore.
NJEGA I ZAŠTITA
Kada biljke dosegnu visinu od desetak centimetara, ponovno nagrnite novi sloj slame ili svježe pokošene trave koja će kompostirati sa slamom i pružiti biljci potrebnu vlagu i hranjivo.
Kako biljka raste, potrebno je nagrtati nove slojeve slame u više navrata kako ne bi polegla. Nagrtanjem novih slojeva slame očuvaćemo plodove od Sunčeve svjetlosti zbog koje bi mogli pozeleniti.
Tokom vegetacije, naročito u slučajevima jačih suša, poželjno je u nekoliko navrata dobro zaliti zasad, ali i pođubriti tekućim đubrivom od koprive, maslačka i gaveza.
Krompirova zlatica (lat. Leptinotarsa decemlineata) najnepoželjniji je gost u zasadu krompira, stoga je potrebno redovno kontrolisati biljke i ručno pokupiti zlatice ako se pojave.