Kožne infekcija svinja, uzrok i posljedica – U modernom uzgoju svinja jedan od problema koji se javlja kod svih kategorija, nevezano za uzrast i zdravstveni status samih životinja.
Takođe karakteristika kožnih infekcija da nisu striktno vezane za doba godine, kao ni za određene farme u kojima se poštuju sve bio-sigurnosne procedure. Ako na ovo sve dodamo šarenolikost genetike na našim farmama i globalni problem sa klimatskim promjenama, gdje je uticaj na kvalitet sirovine koja se koristi za pravljenje hrane za životinje dosta upitan, dolazimo do zaključka da ne postoji jasna matrica nastanka kožnih infekcija kod svinja.
Pritisak mikotoksina u posljednjih nekoliko godina naročito je izražen jer se tretman biljaka protiv gljivica i plijesni, pred žetvu rijetko ili uopšte ne radi. U literaturi kao osnovni problem za pojavu kožnih infekcija kod svinja gotovo uvijek na prvo mjesto stavljaju se mikotoksikoze kao glavni uzrok.
Pročitajte: Stočni grašak, bob i uljana repica u ishrani svinja
Da li je to baš tako?
Ovim pitanjem ne želimo da smanjimo uticaj mikotoksina na pojavu kožnih infekcija kod svinja ali često se dešava da priča o kožnim infekcijama počinje i završava sa mikotoksinima. Mišljenja smo da je činjenično stanje malo drugačije i da je uticaj različitih etioloških faktora dovodi do pojave kožnih infekcija kod svinja.
Koji su faktori?
Možemo ih svrstati u nekoliko grupa koje su međusobno povezane i dovode do kožnih infekcija kod svinja.
Prvu grupu svakako čine mikroorganizmi i to prije svega bakterije i virusi čije je djelovanje nerijetko povezano sa djelovanjem mikotoxina u hrani, tako i sa različitim stresogenim faktorima. Dio koji ne smijemo da zanemarimo je i genetika koja je na našim farmama dosta šarenolika i u posljednjih desetak godina nekontrolisano uvožena. Na sve ovo treba dodati i različite tehnopatije na našim farmama koje često nisu prilagođene genetici koja se nalazi na farmi.
Drugu grupu čine nutritivni faktori. Hrana kao poseban faktor često nije u korelaciji sa postojećom genetikom, uz opterećenje sa mikotoksikozama može da bude dodatni okidač za pojavu kožnih oboljenja.
Ako pričamo o drugim faktorima ne treba zanemariti uticaj mikroklimata, dostupnosti i kvaliteta vode za piće, kao i ostalih tehnoloških faktora na pojavu kožnih infekcija kod svinja, koji su dodatni stresogeni okidač.
Promjene na koži
Klinički ako posmatramo široka je slika različitih promjena po koži, gdje promjene mogu biti od lokalnog karaktera do opšteg, što može da dovede i do narušavanja opšteg zdravstvenog stanja.
Pročitajte: POKRETNI SVINJAC – Izum tehnologa iz Kanade mogao bi da osvoji svijet
Mlađe kategorije
Treba dodati da su ugroženije mlađe kategorije naročito prasad u fazi dojenja i odgoja, gdje nerijetko do prvih promjena dolazi u prvim danima ili nedjeljama nakon zalučenja.
Ovdje se promjene ogledaju u vidu nekrotičnih mjesta na perifernim dijelovima tijela, nerijetko je to vrh ušne školjke ili repa. Kod prasadi u prasilištu promjene mogu da se vide prvo na distalnim dijelovima ekstremiteta gdje su promjene grupisane na donjem dijelu papka u vidu zadebljanja ili otoka koji je često bolan.
Nijeretko ovdje se radi antibiotska terapija koja je indikovana uz upotrebu gluko-kortikoida jer je uzročnik povezan sa bakterijskom etiologijom. Promjene na koži mogu da budu različite, a nerijetko u fazi odgoja imamo da se kod prasadi javljaju promjene preko čitavog tijela i to promjene koje obično počinju po trbuhu pa se šire na ostale dijelove tijela.
Često ovakav nalaz ne prati poremećaj opšteg zdravstvenog stanja ali se dešava da kod ovakvih životinja imamo povratak kožnih promhena u različitom periodu života, pa čak i kada životinja dođe do završne faze tova.
Takođe treba dodati i uticaj prazita naročito ukoliko se ne radi tretman istih i ako se životinje drže u lošim zoo-higijenskim uslovima.
Tovljenici
U kasnijoj fazi kod tovljenika mogu da se jave promjene na različitim dijelovima tijela koji mogu dovesti do griže, koja može prouzrokovati niz dodatnih problema. Posljedice mogu biti veliki ekonomski gubici kao i produžetak tova kod ovih životinja. Ovdje je potrebno najhitnije izdvojiti i početi terapiju ugroženih životinja kako bi se izbjegla moguća uginuća.
Pročitajte: Ishrana tovnih svinja i sastavljanje smjesa
Krmače
Kod krmača možemo imati probleme u predjelu vimena i ako je ova kategorija mnogo otpornija na dijelovanje mikotoksina prije svega, ali ove promjene mogu da dovedu do zasušivanja mamarnih kompleksa i smanjeno lučenje mlijeka, naročito u narednim prašenjima. Nerijetko kod ovakvih krmača je češća pojava upalnih procesa i problemi nakon prašenja.
Klinička slika
Kao što vidimo klinička slika je dosta šarenolika i može da bude povezana sa nizom faktora od nutritivnih, patogenih i tehnopatskih ali dio koji je zajednički je stres kao okidač i genetika koja nije prilagođena uslovima držanja, ishrani i biosigurnosnim protokolima na farmi.
Čest patološki nalaz su uvećane jetre i slezine kako kod prasadi tako i kod tovljenika gdje je vidljiv uticaj različitih faktora na ove organe od mikotoksina do virusa i bakterija. Patološka slika ovih organa može da bude izražena i kod kategorija za koje nije karakteristična prase na sisi ili u ranoj fazi odgoja.
Pročitajte: Spriječite problem griženja repova kod svinja
Definitivno je zaključak da gomilanje štetnih materija u jetri počinje od najranijeg doba života, gdje je uticaj svih navedenih faktora prisutan i ako često iz analize hrane ne možemo da uočimo visoke vrijednosti mikotoksina koje se po našim pravilnicima smatraju kao optimalne.
Ovdje treba dodati da mikotoksini i u malim dozama izazivaju štetu naročito kod mlađih kategorija i ako njihove vrijednosti su značajno manje od granice koja se smatra za „toksičnu“. Treba dodati da je hrana jedan od faktora kao što smo rekli i da bez uticaja ostalih faktora vrlo rijetko može da bude jedini okidač za pojavu kožnih infekcija kod svinja.