Kako pčele zimuju – Većina insekata ne podnosi niske temperature i svaka jaka zima kojoj bi bili izloženi, uništila bi ih. Međutim, mi vidimo da se sve vrste insekata, uprkos jakim i dugotrajnim zimama, održavaju, jer ih je priroda zaštitila od propadanja i time im osigurala produžetak života i održavanje vrste.
Većina njih prezimljuje u stadijumu jajeta, larve ili lutke, dok izvjestan broj vrsta prikupi tokom godine ili u jesen veće količine rezervne hrane, zavuče se pod koru drveta ili u zemlju i tako prespava zimu. Za vrijeme tog zimskog sna njihove funkcije su znatno smanjene, tako da je i potrošnja rezervne hrane znatno smanjena.
Kako pčele zimuju?
Pčele prezimljavaju u stadijumu odraslog insekta. Da bi mogle da izdrže dugotrajnu i surovu zimu, potrebna im je toplota koju one same moraju da proizvedu iz meda koji su prikupile kao rezervu. Da bi što manje gubile proizvedenu toplotu, pčele obrazuju zimsko klube.
Pročitajte: Sa koliko košnica treba pčelariti da bi se ostvarili prihodi?
Klube
U jesen kada temperatura vazduha padne na oko 12°C, u košnici dolazi do grupisanja pčela u gomile. Ove gomile najprije se primjećuju na saću u kome još ima legla. Kada temperatura padne ispod 10°C, u košnici nastaje jače gomilanje pčela i postepeno formiranje zimskoh klubeta.
U formiranom klubetu možemo razlikovati dva sloja pčela: spoljašnji i unutrašnji.
Spoljašnji sloj
U spoljašnjem sloju pčele su nešti jače pripijene jedna uz drugu i glavama okrenute prema unutrašnjosti klubeta.
Unutrašnji sloj
U unutrašnjem sloju klubeta pčele se nešto slobodnije kreću i kod njih se mogu primjetiti drhtavi pokreti nogu i slabo mahanje (lepezanje krilima).
Istovremeno se primjećuje i polagano kretanje pojedinih pčela unutar klubeta. Ovim pokretima pčele unutrašnjeg sloja klubeta proizvode toplotu kojom se u borbi protiv hladnoće koristi cijela pčelinja porodica.
Klube se svojim gornjim slojem nalazi u neposrednom dodiru sa vijencem meda. Temperatura klubeta održava se na taj način što pčele iz središnjeg i spoljnog dijela klubeta poslije izvjesnog vremena smjenjuju one iz sredine klubeta.
Da se proizvedena toplota ne bi gubila, spoljni dio klubeta (omotač) pčele jako zbiju, tako da ne dozvoljavaju miješanje toplog i hladnog vazduha.
Pročitajte: Kako nabaviti prve košnice sa pčelama?
Temperatura klubeta
Prema dr Fararu , temperatura u središnjem dijelu klubeta bez legla kreće se između 13,9 i 15,5°C, dok temperatura na spoljnom dijelu klubeta varira između 6,1 i 7,8°C.
Čim temperatura spoljnog vazduha počne da pada klube se skuplja i na taj način smanjuje površinu izloženu radijaciji toplote, povećava dubinu omotača i koncentriše pčele u sredinu klubeta. Tada pčele troše više meda. Kada toplota u zimskom klubetu dostigne 34°C, stvoren je uslov za razvoj prvog legla, koje se već krajem januara i početkom februara obrazuje u društvu.
U jesen treba preduzeti potrebne mjere da zimsko klube izdrži niske temperature, jer će od preduzetih mjera zavisiti kako će društvo provesti zimu, da li će iz zime izaći jako ili slab, da li će sačuvati maticu i na vrijeme početi razvoj legla.