Nedjelja, 29 Maja, 2022
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneZaštita i ishrana biljakaJantarna kiselina za bolji rast, bolji rod i otpornost na stres

Jantarna kiselina za bolji rast, bolji rod i otpornost na stres

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Jantarna kiselina može da se koristi u povrtarstvu i voćarstvu jer nije opasna za ljude i životinje. Primjena je jednostavna i rezultati primjene su vidljivi za par nedjelja.

Jantarna kiselina je koristan stimulans rasta koji ubrzava rast zelene mase i povećava prinos i kvalitet plodova, povećava otpornost na sušu, zahlađenja i nedostatak svjetlosti. Neškodljiva je za biljke, ljude i životinje. Djeluje prilično efikasno, i to za sve usjeve – voće, povrće, cvjeće, sobne biljke.

Koristi se u niskim koncentracijama, pa se radni rastvor dodatno nekoliko puta razblaži vodom. Jantarna (butandionska ili ćilibarna) kiselina je organsko jedinjenje koje se nalazi u biljnim tkivima, kao i u jantaru, zbog čega je i dobila odgovarajuće ime. Fizički je to bijeli prah jako kiselog ukusa. Dobro se rastvara u toploj vodi, slabije – u hladnoj vodi.

Supstanca se odlikuje dezinfekcionim svojstvima i biološkom aktivnošću. Jantarna kiselina je jedan od retkih stimulatora rasta koji je potpuno siguran za biljke. Ako se koristi u razumnim granicama, pozitivan efekat se može vidjeti u roku od nekoliko nedelja.

Glavne funkcije supstance su:

  • stimuliše rast korijenja i zelenih dijelova;
  • brzi oporavak oštećenih tkiva;
  • poboljšanje adaptacije sadnica poslije presađivanja u zemlju;
  • jačanje imunološkog sistema;
  • sprječavanje akumulacije nitrata i toksičnih supstanci;
  • olakšavanje asimilacije đubriva biljnim tkivima;
  • dezinfekcija zemljišta od bakterija, gljivica i drugih štetnih mikroorganizama.

Jantarna kiselina za bolji rast

Jantarna kiselina nije đubrivo u bukvalnom smislu te riječi. Smatra se stimulansom rasta i adaptogenom stresa. Ova imena odražavaju glavne funkcije supstance: podsticanje rasta i jačanje imuniteta biljaka na bolesti i nepovoljne vremenske prilike.

Zahvaljujući redovnoj upotrebi jantarne kiseline, možete povećati prinos gajenih biljaka i produžiti period cvjetanja ukrasnih biljaka. Supstanca se ne akumulira u biljnim tkivima. Čak i ako ga koristite u prekomjernim količinama, neće nanijeti štetu, posebno na suncu i vazduhu, jer se brzo raspada. Kiselina je sigurna za ljude i kućne ljubimce, tako da se može slobodno koristiti za liječenje voća i povrća. Jantarna kiselina je svestrana. Može se koristiti za namakanje sjemena, tretiranje sadnica, sobnih i baštenskih biljaka, kao i folijarno.

Može biti u obliku tableta ili praha. U trgovinu dolazi kao preparat standardne koncentracije od 1%, koji se koristi obično u dozi 10 g (praha) na 1 litar vode. Tretman sjemena se vrši radi povećanja klijavosti i jačanja imuniteta na bolesti i štetočine u nešto povećanoj koncentraciji. Standardna metoda je razblaživanje 40 ml 1% rastvora sa 1 litrom vode. Potopiti sjeme 12-15 sati, a zatim odmah posijati sjeme na otvorenom. Za obradu reznica uzeti 10 ml 1% rastvora i razblažiti ga sa 1 litrom vode, sipati u sud i staviti reznice u njega sa donjim rezom, takođe stoje do 12-15 sati, poslije čega se sade u zemlju.

Namakanje korijena se vrši prije sadnje višegodišnjih biljaka. Da biste to uradili, uzmite 20 ml 1% rastvora jantarne kiseline i razblažite sa 1 litrom vode. Korijen se natapa 5 sati, poslije čega se sadnice sade.

Ovakvim rastvorom može se izvršiti i folijarna prihrana. Folijarnom prihranom se prska lišća i stabljika biljke. Obično se sprovodi 2 puta – prije pojave pupoljaka i na kraju cvjetanja. Ako je potrebno, može se izvršiti treći tretman početkom oktobra, uoči mraza. Za tu svrhu, uzeti 1% rastvor (10 ml) i razblažiti sa 1 litrom vode.

Rasad se takođe može prskati jantarnom kiselinom odmah poslije pikiranja. Međutim, preporučuje se smanjenje koncentracije za 1,5-2 puta u poređenju sa standardom. Treba imati na umu da se redovnom upotrebom jantarna kiselina akumulira u zemljištu. Stoga, periodično (jednom na 2-3 godine) vredi provjeriti pH zemljišta. Ako je pH manji od 6,0, zemljište počinje da se kiseli. U ovom slučaju, u jesen u njega treba unijeti krečni materijal.

Autor: Dragomir Radić

Izvor: psss.rs

PROČITAJTE:

Kompostni čajevi: Prirodna prihrana vaših biljaka

Evo kako koristiti pepeo za đubrenje voćaka

Zašto je jesenje čišćenje i zaštitu voćnjaka važno pravovremeno početi?

POVEZANI ČLANCI
spot_img
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

lavlja griva

Lavlja griva – Gljiva izuzetnih svojstava

Lavlja griva ili Hericium erinaceus jestiva je gljiva koja izgledom neodoljivo podsjeća na grivu divlje mačke. Stigla je iz Azije – Japana i Kine,...