Utorak, 29 Novembra, 2022
spot_img

Fermentisana (tečna) biljna đubriva

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Najpopularniji način korišćenja pokošenog biljnog materijala je kompostiranje, ali da bismo dobili kompost potrebno je mnogo vremena. Brži način korišćenja je priprema fermentisanog biljnog đubriva (tečno organsko đubrivo ) koje se može koristiti za zalivanje biljaka ili kao folijarno đubrivo.

To đubrivo sadrži mikro i makroelemente i mnoge druge korisne materije.

Kao biljni materijal mogu se koristiti razne korovske biljke koje rastu u našem dvorištu ili u bašti. Nikako ne bi trebalo koristiti otrovne biljke. Ovakva đubriva se mogu pripremati od pojedinačne biljne vrste. Veoma često se koristi, na primjer, đubrivo od koprive ili gaveza.

Međutim, najčešći slučaj je da u pokošenom biljnom materijalu imamo razne biljne vrste.

Svi se, s vremena na vrijeme, susrećemo sa gomilom trave koju smo pokosili i ne znamo kako da je uklonimo, a upravo ona može da se upotrebi za pripremu organskog đubriva.

Priprema fermentisanog biljnog đubriva

Za pripremu takvog đubriva potrebni su nam: kanta ili bure, pokošena trava (biljke), sijeno, voda. Kanta ili bure trebalo bi da budu plastični jer će metal da reaguje tokom procesa fermentacije.

Biljnu masu je potrebno usitniti na dužinu 10-15 cm kako bi se fermentacija odvijala brže. U kantu možemo dodati i otpad od lisnatog povrća (blitvu, spanać, lišće cvekle, repe ili rotkvice, zaperke paradajza). Ne dodavati korijenje ili neki drugi otpad koji bi uticao na proces fermentacije i kvalitet đubriva.

Pročitajte: Kako da od GAVEZA napravite đubrivo i organski insekticid

Plastčnu ambalažu (kanta, bure) trebalo bi napuniti do ¾ sa usitnjenom biljnom masom. Da bi se proces fermentacije ubrzao dodaje se i rukohvat osušenog sijena. Poslije toga sadržaj u kanti trebalo bi preliti vodom. Biljna masa mora da bude potpuno prekrivena vodom. Zatim se dodaje manja količinu pepela od drveta kako bi se poboljšale karakteristike đubriva.

Ukoliko su dani hladniji, tokom proleća ili jeseni, kanta ili bure mogu se držati u plasteniku. Proces fermentacije traje od 3 do 14 dana u zavisnosti od vremenskih uslova. Što je toplije, fermentacija se odvija brže.

Kvalitet fermentisanog đubriva zavisi od biljnih vrsta koje smo sakupili. Pošto je osnova ovog đubriva zelena biljna masa, u sadržaju hranjivih elemenata preovladava azot. U zavisnosti od toga koje smo biljke stavili da fermentišu možemo uticati na sadržaj hranljivih elemenata. Tako će đubrivo u kome je više gaveza biti bogato kalijumom. Sadržaj kalijuma i fosfora možemo povećati i dodavanjem pepela, ali važno je znati poreklo pepela, odnosno, mora da bude isključivo od drveta.

Da bismo ubrzali proces fermentacije u kantu sa sadržajem možemo dodati džem, šećer, koricu hleba, kvasac.

Primjena fermentisanog đubriva

Fermentisano đubrivo je gotovo kad sadržaj u kanti prestane da se pjeni. Sadržaj bi onda trebalo procijediti i razblažiti vodom u zavisnosti od načina primene.

Ukoliko đubrivo koristimo za zalivanje biljaka, tada je razmjera razblaženja sa vodom 1:10 (litar fermentisanog rastvora sa 10 litara vode), a ukoliko đubrivo koristimo za folijarnu prehranu tada je razmjera 1:30.

Ovo đubrivo osim što sadrži makro i mikroelemente, vitamine i mnoge druge korisne materije djeluje i kao biostimulator. Mnoge štetočine izbjegavaju bašte i cvijeće zalivene tako pripremljenim đubrivom zbog njegovog mirisa. Primjenom đubriva privućićete gliste u baštu i njihov broj će se povećati, a poboljšavaju se imunitet tretiranih biljaka, kao i mikroflora zemljišta. Đubrivo ima i antifungicidno dejstvo jer se na površini tretirane biljke formira film koji je bazan i nepovoljan za razvoj mnogih patogena.

Pri primjeni tečnih organskih đubriva, mora se obratiti pažnja na vremenske uslove. Najvažnije je izbjegavati primjenu tokom dana kad je jako sunce. Pod uticajem sunca brzo ispari tečni deo đubriva, a hranljive soli ostaju po tijelu biljke. Te iste soli su veoma hidroskopne, što znači da upijaju vodu, a najbliži izvor vode im je biljno tijelo pa stoga može da dođe do obrnutog efekta – hranivo može da iscrpljuje biljke. Tečnim organskim đubrivima je najbolje prskati tokom umjereno toplih dana, a u periodu suše rano ujutru ili predveče.

Tečna organska đubriva se koriste kao prihrana i u ključnim periodima kao što su presađivanje, cvjetanje, plodonošenje i tokom suše. U zavisnosti od mogućnosti, tečna organska đubriva se mogu primjenjivati jednom mjesečno ili jednom u dvije nedjelje tokom cijelog vegetacionog perioda.

Fermentisano biljno đubrivo daje najbolje rezultate kod đubrenja povrća, cvijeća i jagodičastog voća. Ne bi ga trebalo koristiti za đubrenje biljnih vrsta koje traže kiselo zemljište zbog osobine đubriva da povećava alkanost.

POVEZANI ČLANCI
spot_img
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

[td_block_2 custom_title="Aktuelno"]