Naslovnica Blog Stranica 981

Jabuka Crni dijamant dostiže cijenu i do 35 KM po komadu

Agrosavjet
-
0
Jabuka Crni dijamant dostiže cijenu i do 35 KM po komadu

Ova jedinstvena jabuka svoju boju duguje području u kojem raste, mjestu Nyngchi u planinama Tibeta. Ondje tokokom dana dobuja puno ultaraljubičastog svjetla, ali noću temperatura drastično pada uzrokujući tamnu boju kore.

Žute, zelene, crvene i sve njihove kombinacije – boje su koje vežemo uz izgled jabuke. Netko više voli zelene i kiselkaste Granny Smith, a netko sočnu i slatko Fuji jabuku. Većinu ovih jabuka uzgajamo u našim voćnjacima ili barem susrećemo na pijacama i robnim centrima.

Sigurno biste se nemalo iznenadili da tako negdje ugledate jabuku crne, zapravo tamno ljubičaste boje kore. I ne, ne radi se ni o GMO proizvodu već sasvim prirodno uzgojenoj jabuci ali u vrlo udaljenom dijelu Tibeta.

Zovu ih Black Diamond, što u prijevodu znači crni dijamant. Ova jedinstvena jabuka svoju boju duguje području u kojem raste, mjestu Nyngchi u planinama Tibeta. Ondje tokom dana dobija puno ultaraljubičastog svjetla, ali noću temperatura drastično pada uzrokujući tamnu boju kore. Meso jabuke je svijetlo, kao i kod svake druge jabuke, navodi Today.com.

Osim Black Diamond jabuke, postoji još jedna sorta, vrlo tamne, zagasito crvene boje kore, a zove se Arkansas Black jabuka i pretpostavljate, raste u SAD-u.

Iako bi se moglo zaključiti kako ove jabuke imaju više nutritivnih vrijednosti kao što su antioksidansi, to ovdje nije slučaj. Jednako su zdrave kao i većina komercijalnih sorti.

Bez obzira što nisu zdravije, svejedno su skuplje. Black Diamond jabuke proizvode se na ograničenom području i obično su dostupne samo dva mjeseca. U Kini se prodaju samo u vrhunskim supermarketima, obično u poklon kutijama. Cijene joj idu od 7 do čak 20 dolara. Odnosno, od 12 do 35 KM po komadu.

Besplatna analiza zemljišta za poljoprivrednike u RS

Agrosavjet
-
0
Besplatna analiza zemljišta za poljoprivrednike u RS

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske obavještava sve poljoprivredne proizvođače da i u 2019. godini imaju mogućnost da ostvare pravo na besplatnu analizu poljoprivrednog zemljišta na svome gazdinstvu.

Pravo na analizu imaju ona poljoprivredna gazdinstva koja u APIF-u izvrše prijavu površina pod korištenjem, zaključno sa 15. majom tekuće godine, a u skladu sa članom 61. Pravilnika o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela za 2019. godinu.

Zahtjev za ostvarivanje prava na besplatnu analizu poljoprivrednog zemljišta podnosi se Agenciji za Agrarna plaćanja RS na obrascu 33. iz priloga Pravilnika za ostvarivanje podsticaja, najkasnije do 15. juna tekuće godine.

Pravo na podsticajna sredstva za finansiranje analize kontrole plodnosti nemaju ona poljoprivredna gazdinstva koja su po osnovu Programa pedoloških analiza to pravo ostvarila u prethodne četiri godine.

Ovaj Program predstavlja nastavak započete sistemske kontrole plodnosti s ciljem doprinošenja povećanju kvaliteta i kvantiteta prinosa gajenih biljaka po jedinici površine za koju se isplaćuju subvencije, popravci plodnosti, zaštiti zemljišta i podzemnih voda od zagađenja prouzrokovanih nepravilnom upotrebom organskih i mineralnih đubriva i nadogradnji GIS baze podataka o plodnosti zemljišta.

Gljivica koja mrave pretvara u zombije i potpuno upravlja njihovim tijelom

Agrosavjet
-
0
Gljivica koja mrave pretvara u zombije i potpuno upravlja njihovim tijelom

Istraživanja o posebnoj vrsti parazita koji napada mrave još nisu dovršena, ali jedno je sigurno – gljivice upravljaju cijelim tijelom i ubiju ga gdje je najpovoljnije za razmnožavanje.

Ideja o gljvičnom parazitu koji inficira mrave i pretvara ih u zombije zvuči kao dobar film naučne fantstike. No, jeste li znali da tako nešto zaista postoji u prirodi?

Naučnici su dokazali da parazit kontroliše mrave kroz inficiranje njihovih mišića, no ne i samog mozga. Takvo ponašanje opisuju kao „lutkara koji poteže niti da bi pomaknuo marionetu“.

Mrav vrlo brzo umire nakon infekcije, nakog čega se gljivice nastavljaju rasti i kroz njegovo tijelo puštati spore u tlo kako bi zarazile i ostale mrave. Vrlo je bitno da mrav umre na mjestu koje je najpovoljnije da se gljivice nastave rasprostranjivati.

Međutim, nije poznato na koji način „zombi gljivica“ inficira mrave.

Parazit, kad uđe u mrava, potpuno preuzima kontrolu nad njegovim nogama, tijelom i glavom, a ćelije gljivica koje se protežu se spajaju kako bi, kao jedna, kontrolisale mrava.

– Kada smo istraživali tijelo ‘domaćina’, odnosno mrava, vidjeli smo da je većina njegovih tjelesnih ćelija zapravo pripadalo gljivicama, odnosno, da je parazit samo ‘zakamufliran’ u tijelo mrava, objasnio je David Hughes, autor ovog istraživanja.

No, iako zauzima skoro cijelog mrava, gljivične ćelije nisu pronađene u samom mozgu. Za tu pojavu, istraživači još nemaju objašnjenje.

– Pretpostavljamo da parazit čuva mozak domaćina kako bi se mogle dalje razmnožavati, rekao je Hughes.

PROČITAJTE:

Igra mačke i miša /VIDEO/

Hit na Airbnb-u: Svi žele da spavaju u ogromnom krompiru

Da li ste znali da su mravi veoma korisni insekti u bašti?

MILIĆI – Jaja sa „Boksitove“ farme na tržištu Srbije i Crne Gore

Agrosavjet
-
0
MILIĆI – Jaja sa „Boksitove“ farme na tržištu Srbije i Crne Gore

MILIĆI – Farma koka nosilja Sektora za proizvodnju hrane Kompanije „Boksit“ u Milićima danas je useljavanjem novog jata od 100.000, dostigla pun kapacitet farme od 300.000 koka nosilja, a polovina proizvodnje konzumnih jaja izvozi se u Srbiju i Crnu Goru, a preostali dio na tržište BiH.

„Osmonedjeljene koke, od jednodnevnih pilića, odgojene su veoma uspješno u savremenim objektima Farme pilenki Kompanije ‘Mileks’ iz Milića, koja je jedan od ‘Boksitovih’ partnerskih firmi u lancu proizvodnje hrane i suvlasnik Farme koka nosilja“, saopšteno je iz Službe za odnose sa javnošću ove kompanije.

U „Boksitu“ vjeruju da će, kada se dostigne puna nosivost farma koka nosilja, proizvoditi 260.000 komada konzumnih jaja, ili 750 paketa dnevno.

Farma je smještena na 60.000 metara kvadratnih i posjeduje 12 proizvodnih pogona, čiji zatvoreni protor iznosi 13.000 metara kvadratnih.

U sastavu farme je i savremena automatska klasirnica kapaciteta 25.800 komada jaja za čas.

Kako odbraniti luk od štetočina

Agrosavjet
-
0
Kako odbraniti luk od štetočina

Muve i lukova buva stvaraju velike probleme uzgajivačima mladog luka. Ako je potrebna hemijska zaštita, efikasno je jedino suzbijanje odraslih insekata. Kada se larva ubuši u list, zaštita nije uspešna

U toku proleća neke vrste muva su prava napast za mladi luk. Lukova muva (Hylemia antiqua) svake godine odnosi deo roda crnog luka. Larve prezimljavaju u zemljištu, a u proleće izleću muve koje se hrane nektarom cveća.

Ženke nakon parenja polažu jaja između listova luka. Ispilele larve ubušuju se u osnovu lista i tu ostaju do stvaranja lutke. Napadnuto lišće se suši, a ova štetočina ima tri-četiri generacije godišnje.

Minirajuća muva (Napomyza qyamnostoma) je štetočina svih vrsta luka. Može se primjetiti po prozorčićima na listu koje pravi larva. Ima dve generacije godišnje – u proleće i jesen. Prezimljava u bašti a krajem marta počinju izletati muve. Pre polaganja jaja ženke se hrane na listu ostavljajući bele pege u nizu.

Ispiljene larve se hrane tkivom lista i spuštaju se hodnicima u stablo i lukovicu. Pri tome ostavljaju prazne hodnike – mine i prave veliku štetu.

Mladi luk često uništavaju i lisne buve. Odrasli insekti sišu listove, ali samo na mladim listovima luka dolazi do deformacija. Odrasle lisne buve prezimljavaju pored korijena crnog luka i čim temperature u toku dana pređe 10 stepeni Celzijusa izleću i počinju da se hrane i polažu jaja.

Za suzbijanje lukovih muva i lisne buve poželjne su preventivne mere zaštite, prije svega plodored i ranija sjetva luka, da bi se izbegao najveći napad. Ako je potrebna hemijska zaštita, efikasno je jedino suzbijanje odraslih insekata. Kada se larva ubuši u list, zaštita nije uspešna.
Protiv lukove muve mogu se koristiti i razni prirodni preparati:

-Napravi se smješa praha od duvana i kreča u omjeru 1:1. Uzima se 100 do 200g ove smiješe na 1m² i tretira zasad luka u vrijeme polaganja jaja lukove muve.

-400g suvog i usitnjenog duvana se prelije sa 1dl tople vode i ostavi tokom dva dana na tamnom mjestu. Prije primjene procijedite i razblažite 2x.

-Kao preventiva se može koristiti i šećer. Šećernim rastvorom ( šećer + voda) tretira se luk u vrijeme polaganja jaja, a može se šećerom posuti i zemlja okolo luka.

-Može se koristiti i rastvor spli 1 kašika na 1l vode.

PLAVI KAMEN – ZAŠTITE VAŠE BILJKE NA ORGANSKI NAČIN

Agrosavjet
-
0
PLAVI KAMEN – ZAŠTITE VAŠE BILJKE NA ORGANSKI NAČIN

Plavi kamen jeste bakar sulfat- sastojak koji se koristi za pripremu bordovske čorbe.

Bordovska čorba je izvanredan fungicid i baktericid koji se koristi za prskanje vinove loze, voćaka, povrtarskih i dekorativnih biljaka.

Primjenjuje se u različitim periodima godine i dobro prijanja za objekat koji se tretira. Bordovska čorba se takođe koristi i u organskoj proizvodnji.

Plavi kamen za prskanje paradajza i plavi kamen za prskanje vinove loze se naročito često koristi i daje izvanredne rezultate.

Plavi kamen se upotrebljava protiv uzročnika monilioze koštunjavih voćaka ( kajsija, breskva, šljiva, višnja i trešnja), pjegavosti lista i krastavosti plodova kruške, antraknoze, kestenjaste pjegavosti maline, šupljikavosti lišća i krastavosti plodova kajsije i drugih koštunjavih voćaka, kovrdžavosti lista breskve, rogača šljive, bakteriozne plamenjače jabuke i kruške, ekskorioze vinove loze, eutipoze vinove loze.

Ubrzo nakon otkrića, bordovska čorba je postigla odličan uspjeh u suzbijanju plamenjače vinove loze.

Sada se bordovska čorba upotrebljava za suzbijanje preko 50 biljnih bolesti na oko 46 različitih biljnih vrsta. Odlikuje se izraženom postojanošću i upravo to je odvaja u odnosu na druge bakarne preparate.

Bordovska čorba kao fungicid i baktericid

Bordovska čorba je izvanredan fungicid i baktericid koji se više od sto godina koristi za suzbijanje nekih ekonomski značajnih bolesti voćaka, vinove loze, povrtarskih i ukrasnih biljaka.

Posjeduje sposobnost da se sporije spira sa tretiranih biljaka,pa zbog toga može da se primjenjuje u jesen i u proljeće kada ima dosta padavinai i kada su drugi fungicidi manje efikasni.

Da bi se sprečilo njeno fitotoksično djelovanje bordovska čorba se u proljeće, posle kretanja vegetacije , može koristiti u nižoj koncentraciji nego u jesen.Primjena bordovske čorbe pri visokim temperaturama može prouzrokovati žućenje i opadanje lišća. Do promjena na listu tretiranih bilja može doći ako padne kiša neposredno posle tretiranja.
Kako se pravi bordovska čorba
Plavi kamen i kreč su osnovni sastojci bordovske čorbe. Za dobijanje 100 litara 1% bordovske čorbe su potrebni sledeći sastojci: 1kg bakar-sufata( plavi kamen), 0,4 negašenog (živog) kreča ili 1,2 kg gašenog reča.

Negašeni kreč prvo treba zagasiti u trostruko većoj količini vode. Od 100 litara vode iz bureta morate da odvadite 10 l da se razmuti kreč, dok u drugih 10 litara vode treba rastopiti plavi kamen. Kad razmutite kreč, procijedite ga kroz ređe platno i sipajte ga uz miješanje u bure sa vodom da dobijete krečno mlijeko. Kad rastvorite plavi kamen u drugih 10 l vode, sipajte to u bure sa krečnim mlijekom.

Uvijek treba sipati rastopljeni plavi kamen u bure sa krečnim mlijekom, a ne obrnuto!

Rastopljeni plavi kamen se sipa u krečno mlijeko uz miješanje ,pa kada to obavite- vaša bordovska čorba je spremna za upotrebu. Bordovsku čorbu treba upotrebljavati svježe pripremljenu jer stajanjem gubi fungicidno delovanje. Ipak, možete je i stabilizovati dodavanjem 250g šećera na 100 litara bordovske čorbe i tako pri normalnim uslovima može zadržati svoju aktivnost i do nekoliko dana.

Napomena: voćne kulture tokom vegetacije se ne smiju tretirati preparatima na bazi bakra osim vinove loze.

Nema pomora pčela u BiH

Agrosavjet
-
0
Nema pomora pčela u BiH

BANJALUKA – Iako se pčelari iz Hrvatske i Srbije žale kako u svojim košnicama primjećuju pomor pčela, a kao mogući razlog tamošnji stručnjaci navode visoke temperature, ali i prekomjerenu upotrebu pesticida u poljoprivredi, u BiH kod pčelara stanje nije alarmantno.

Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH, kaže da su imali slučajeve da su pčele uginule od pesticida, ali da to još nije alarmantno, te da se podaci o ovome iz lokalnih zajednica još sakupljaju.

„Ima nekog trovanja pčela pesticidima, ali ne u intenzitetu i mjeri kao u susjednim zemljama. U Hrvatskoj ima pomora, jer je tamo intenzivna proizvodnja žitarica, dok mi nismo neka poljoprivredna sila“, smatra Deljo.

Obrad Ninković, iz Udruženja pčelara „Leotar“ Trebinje, kaže da kod njih nije bilo slučajeva pomora pčela.

„Kod nas pčele stradaju isključivo zbog zaraženosti varova, odnosno ako pčelar nije uradio ono što je trebalo u julu i avgustu“, kazao je Ninković.

U Gradišci kažu da je uginuća pčela bilo tokom zimovanja, ali da stanje nije katastrofalno.

„Pčele su uginule iz više razloga i uglavnom tamo gdje je bio prošle godine šumski med. On je težak za zimovanje i pčele uginu usljed hranjenja takvim medom, zatim nedostatak hrane“, rekao je Slavko Vidović, član Udruženja pčelara „Amorfa“.

Dodao je da ima ovih dana sporadičnih slučajeva bolesti američka trulež, što je najopasnija bolest pčela, a to se sanira uz akciju inspektora, veterinara i pčelara.

„Radi se o bakteriji koja uzrokuje truljenje pčelinjeg legala, ima svoje spore koje su teško uništive, mogu egzistirati 30 godina i da se opet pojave, za nju nema lijeka i jedini način je spaljivanje kompletnog društva s pčelama“, kaže Vidović.

Dodao je da je ipak trovanje pesticidima kod pčela konstantno prisutno, s tim da u ekstremnim slučajevima dođe do pomora, dok u blažim slučajevima pčelinja društva slabe.

U Srbiji ogromne kazne za trovanje pčela

Agrosavjet
-
0
U Srbiji ogromne kazne za trovanje pčela

Udruženje „Sačuvajmo pčele” i Fitosanitarna inspekcija Uprave za zaštitu bilja Ministarstva poljoprivrede Srbije, uključeni su u akciju zaštite pčela u Srbiji od trovanja opasnim materijama, a traže i pomoć MUP-a i izmjenu zakona.

Akcija će trajati tokom čitave pčelarsko pašne sezona, a kazne su ogromne ako se laboratorijskom analizom utvrdi da je bilje tretirano opasnim otrovom, neonikotinoidom.

Ovo je, u vidu upozorenja poljoprivrednicima i voćarima, sada u vrijeme cvetanja i prskanja bilja, uputilo Udruženje „Sačuvajmo pčele” iz Jagodine, koga je potpisao predsednik Dejan Marković, uz napomenu da su ova sredstva „nerijetko falsifikovana”.

Neonikotinoidi, u sredstvima za zaštitu bilja, koja stižu krijumčarenjem, uglavnom sa dalekog istoka, ostvaljaju ogromne posljedice na medonsonu pčelu u Srbiji, potpuno su uništile preko deset hiljada vrsta insekata a evropskog bumbara na našim prostorima gotovo više i da nema.

U Udruženju je rečeno da se „prodaja odvija i preko društvenih mreža i foruma” a krijumčari, u poslednje vreme, su trgovinu organizovali „koristeći aplikacije viber na android telefonima”.

Posebno upozoravaju na uljanju repicu, prvu ozbiljniju pašu, na koju pčelari sele pčele.

Udruženje „Sačuvajmo pčele”, koje je i članica koalicije Evrposke unije „Save the bees”, upozorava poljoprivrednike i voćare, da su pčele veoma važan faktor u oprašivanju biljaka. Njihovim trovanjem znatno se umanjuju prinosi.

Ističu, i da u saradnji sa Ministarsvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kao i sa Fitosanitarnom inepskecijom, poduzimaju mjere kontrole zasada, prije svega industrijskog bilja, uljane repice i suncokreta, i traže pomoć i MUP.

„Trgovina opasnim materijama, u ovom slučaju pesticidima, je krivično djelo, njihova kupoprodaja takođe i iz tih razloga potrebna nam je potpuna saradnja sa MUP, kao i promjena zakona u vezi samovoljnog tretmana sa nepoznatom dozom upotrebe ovih sredstava koja mogu ozbiljno da ugroze i zdravlje ljudi”, objašnjavaju u Udruženju.

Oni navode da je Fitosanitarna inspekcija Uprave za zaštitu bilja Ministarstva poljoprivrede riješena da ove godine napravi preventivne akcije provjere zasada uljane repice i suncokreta širom Srbije na prisustvo neonikotinoida.

Kao partner akcije, koja će trajati tokom čitave pčelarsko pašne sezone uključeno je Udruženje „Sačuvajmo pčele”, čiji je zadatak da inspekciji dostavi tačno određene lokacije sa kojih će biti uzeti uzorci i poslati u laboratoriju na analizu.

Svi troškovi analiza uzoraka obezbijeđeni su iz budžeta Uprave za zaštitu bilja. Ukoliko se analizom pokaže da je bilje tretirano neonikotinoidima, kazne su ogromne, a stradenje pčela pada na vlasnike parcela, na kojim je korišćen ovaj preparat.

U Udruženju vjeruju, iako je teritorija velika, da neće biti prepreka da se uzmu uzorci sa mnogih parcela i poživaju upomoć „građane, pčelare i savjesne poljoprivrednike”.

Plamenjača paradajza PRIRODNA ZAŠTITA – Naučite kako zaštiti PARADAJZ

Agrosavjet
-
0
Plamenjača paradajza PRIRODNA ZAŠTITA – Naučite kako zaštiti PARADAJZ

Plamenjača (Phythophtora infestans) je klasična ljetna bolest koja može uništiti sav vaš trud i ako ste ikada uzgajali paradajz, sigurno ste se susreli s tim problemom. Znakovi da je plamenjača napala vaš paradajz, prvo se pojavljuju na donjim listovima i izgledat će kao da su se osušili i požutitli. Ako uočite taj znak, odmah biljku pošpricajte sa smjesom mlijeka i vode ili smjesom sode bikarbone.

Ako to ne napravite, bolest će se proširiti na stabljiku i gornje listove, sve dok potpuno ne zacrni cijelu biljku. Paradajz će tada izgledati kao da ju je zahvatio plamen. Nažalost, u tom slučaju će i plodovi postati neupotrebljivi jer će i oni pocrniti i postati tvrđi.

Pripravak od mlijeka

U borbi protiv plamenjače paradajza prirodnu zaštitu predstavlja mlijeko. Iako većina ljudi ostane pomalo iznenađena na spomen mlijeka kao zaštite protiv plamenjače, ovo je zapravo vrlo učinkovito sredstvo. Mlijeko djeluje uz pomoć svojih antibiotičkih sredstava i tako uništava plamenjaču. No, ne možete koristiti mlijeko iz tetrapaka jer ono neće imati nikakvog učinka pošto je već obrađeno. Trebate kupiti svježe kravlje ili kozje mlijeko i pomiješati ga tako da stavite 1 dl mlijeka na 1 litru vode, tu smjesu onda poprskajte sa svih strana biljke, posebno donje strane. Postupak se treba ponoviti svakih sedam dana.

Pripravak od sode bikarbone

Protiv plamenjače paradajza prirodna zaštita vam može biti i soda bikarbona. To je bezmirisni bijeli prah. Kao što već znate, soda bikarbona se često koristi u kulinarske svrhe i sastojak je praška za pecivo pa ne šteti kao zaštitno sredstvo u borbi protiv plamenjače. Pripremite je tako da u prskalicu od dvije litre stavite dvije kašičice sode bikarbone i par kapi biljnog ulja te jednako toliko kapi ekološkog deterdženta. Prašak se stavlja kako bi pomogao da se tečnost bolje rasprši. Alkalna reakcija koja se stvori nakon prskanja, uništava gljivice jer više ne mogu živjeti te uginu. Ako primijetite plamenjaču, ovo sredstvo pošpricajte sa svih strana i taj postupak ponovite svakih sedam dana.

/VIDEO/ Za pun rod pšenice potrebna je potpuna njega i zaštita

Agrosavjet
-
0
/VIDEO/ Za pun rod pšenice potrebna je potpuna njega i zaštita

U zavisnosti od različitih fenofaza razvoja u kojima se strna žita nalaze postoje i adekvatne mjere zaštite koje bi u tom trenutku trebalo primijeniti. Kada je reč o zaštiti pšenice od korova ali i prouzrokovača biljnih bolesti kompanija Delta Agrar u svojoj ponudi ima veoma djelotvorna rešenja za njihovo suzbijanje. Više o oveme pogledajte u VIDEU.

1...980981982...1.012Stranica 981 of 1.012

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia