Petak, 18 Oktobra, 2024
spot_img
Naslovnica Blog Stranica 981

U Srpskoj uskoro receptori za uzgoj kvalitetnih goveda

Agrosavjet
-
0
U Srpskoj uskoro receptori za uzgoj kvalitetnih goveda

U Republici Srpskoj uskoro bi trebalo da budu formirani reprocentri u govedarstvu, u kojima bi se uzgajala kvalitetna rasna grla za potrebe domaćih farmi.

Proizvodnjom vlastitog i kvalitetnog priplodnog materijala će se značajno unaprijediti stočarska proizvodnja i smanjiti uvoz junica koje ranijih godina na farmama nisu dale očekivane rezultate.
Inicijativu su pokrenuli resorno ministarstvo i udruženja poljoprivrednika. Reprocentri bi trebalo da budu formirani na većim farmama, koje imaju uslove za proizvodnju kvalitetnog priplodnog materijala za popunjavanje vlastitog stada, ali i prodaju drugim farmerima.

Tako će domaći stočari obezbijediti kvalitetna grla za potrebe vlastitih farmi po znatno povoljnijoj cijeni i uz manje troškove, kojima su inače izloženi kada su primorani da priplodne junice uvoze iz EU.

Pomoćnik ministra poljoprivrede Zoran Maletić kaže da je planirano da se reprocentri osnuju na 40 do 50 najvećih farmi u Srpskoj.

– To bi bilo činjeno na principu nabavke visokokvalitetnog, seksiranog semena. Imaćemo majke koje imaju porijeklo, dobićemo očeve koji imaju porijeklo, moraće se voditi matična evidencija i poštovati uzgojni program RS za određene rase. Sada je u pitanju simentalac, jer je i opredijeljenost proizvođača RS proizvodnja mlijeka i mesa. Za to moraju biti zainteresovani i sami uzgajivači – kaže Maletić.

Zbog loših iskustva sa uvezenim steonim junicama farmeri su zainteresovani za formiranje reprocentara na vlastitim farmama.

Ostoja Nikolić iz Udruženja proizvođača mlijeka i uzgoj goveda kaže da će tako domaći farmer izbjeći mogućnost da kupuju priplodni materijal lošijeg kvaliteta.
– Možemo proizvesti kvalitetna grla za svoje potrebe. Na mojoj farmi sam počeo od 2014. da vršim selekciju i ostavljam najbolja grla za potrebe moje farme, odnosno proizvodnjom ženskih grla vršim remont mog stada – rekao je Nikolić.

Zbog problema koje je imao sa uvezenim steonim junicama i farmer iz Dvorova, Željko Trifković, uzgaja telad iz vlastitog stada i popunjava farmu. Kaže, reprocentri će znatno unaprijediti stočarsku proizvodnju.

– Trebalo bi da se osnuje što više tih centara da bi ljudi imali veći izbor tih priplodnih grla. Bez kvalitetnih krava nema ni kvalitetnih priplodnih junica. Kad sam počeo da se bavim ovim kupio sam 14 teladi, uvezenih iz Njemačke i Češke. Morao sam praviti vlastitu selekciju i zbog kvaliteta i zbog finansijskog aspekta – kaže Trifković.

Ovaj semberski farmer se proizvodnjom mlijeka bavi od 2008. godine.

– Imam 17 krava na muži, koje daju oko 440 litara mlijeka. Nadam se da ću moći proširiti farmu. Kad se sve uzme u obzir, prošla godina je zadovoljavajuća – kaže ovaj farmer.

Korak bliže standardima EU

Proizvođači bi trebalo da idu u smjeru proizvodnje i prodaje kvalitetne priplodne stoke, jer im se prije svega nudi mogućnost veće zarade, smatraju u resornom ministarstvu i naglašavaju da će nizom mjera podržati ovu proizvodnju.

Većim obimom proizvodnje povećala bi se i konkurentnost domaćeg stočarstva i produktivnost govedarske proizvodnje, a proizvođači približili standardima EU.

IZVOR : SRPSKAINFO

Stručnjaci tvrde: Organska proizvodnja je štetna za životnu sredinu

Agrosavjet
-
0
Stručnjaci tvrde: Organska proizvodnja je štetna za životnu sredinu

Konzumiranje organske hrane podrazumjeva određene dobrobiti za zdravlje našeg organizma. Međutim, da li isto važi i za životnu sredinu? Stručnjaci u Švedskoj bavili su se ovim problemom i došli do određenih zaključaka.

Prema nekim istraživanjima, organska proizvodnja hrane može imati ozbiljne posljedice po životnu okolinu. Kako stručnjaci koji su učestvovali u ovim istraživanjima navode, ogranska hrana ima veći uticaj na životnu sredinu u odnosu na hranu koja se konvencionalno proizvodi, jer organska proizvodnja podrazumjeva upotrebu veće površine zemljišta. Ovo dalje rezultira većom emisijom ugljen-dioksida.

Ukoliko uporedimo organsku i konvencionalnu proizvodnju na istoj površini zemlje, kod organske proizvodnje prinosi su obično niži. Niži prinosi prvenstveno jesu posljedica toga što u organskoj proizvodnji poljoprivrednici ne koriste hemikalije za ubrzavanje rasta, uništavanje korova i povećanje prinosa.

Kako  je navedeno u studiji istraživača sa Tehnološkog univerziteta u Švedskoj, veća upotreba zemljišta u organskoj poljoprivredi indirektvo dovodi do „veće emisije ugljen-dioksida koja nastaje zahvaljujući krčenju šuma”. Proizvodnja hrane u svijetu regulisana je međunarodnom trgovinom, pa način na koji se hrana uzgaja u bilo kojoj zemlji, utiče na krčenje šuma u tropima. Upotrebom veće količine zemljišta za gajenje određene kulture u organskoj proizvodnji, kako tvrde potpisnici ove studije, indirektno doprinosimo većem krčenju šuma u drugim delovima sveta.  Po njihovim riječima, štetan uticaj na životnu sredinu ima i proizvodnja organskog mesa i mliječnih proizvoda, zato što u ovakvoj proizvodnji životinje konzumiraju organsku hranu.

U šumama je uskladištena velika količina ugljenika. Povećana emisija ugljen-dioksidanastaje kao efekat krčenja šuma. U prethodnim istraživanjima i upoređivanjima organske i konvencionalne proizvoidnje ovaj faktor nije se uzimao u razmatranje.

Ipak, i pored ovih podataka ne može se zaključiti da je organska proizvodnja hrane u potpunosti štetna za životnu sredinu.

Prema podacima Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), organska poljoprivreda ima potencijal da dugoročno poboljša uslove u našoj životnoj sredini. Na primer, neki proizvodni procesi u organskoj proizvodnji hrane, kao što su rotiranje usjeva, simbioza biljaka, organska đubriva i minimalna obrada zemljišta pomažu dugoročnijem poboljšanju stanja zemljišta, flore i faune. Ovakve prakse u krajnjoj tački poboljšavaju biodiverzitet u životnoj sredini.

Takođe, organska proizvodnja pozitivno utiče na smanjenje zagađenja voda, upravo zbog izbegavanja sintetičkih đubriva i pesticida koji su u organskoj proizvodnji zabranjeni. Mnogi postupci u organskoj proizvodnji zapravo podstiču vraćanje ugljenika u tlo, što pomaže borbi protiv klimatskih promena.

Zaključak koji na ovu temu daje Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu jeste da organska proizvodnja svakako predstavlja značajan faktor za smanjivanje zagađenja životne sredine.

Masovnija organska proizvodnja u svetu morala bi da se isplanira i adaptira tako da ne utiče značajno na sječu šuma koje su vrlo važne za životnu okolinu.

IZVOR: AGROMEDIA

Uslovi u podrumu za dozrijevanje vina

Agrosavjet
-
0
Uslovi u podrumu za dozrijevanje vina

Osvjetljenje u podrumu mora biti postavljeno tako da toplota koju sijalice stvaraju ne utiču na vino koje je uskladišteno radi starenja. Prostorija u kojoj se čuva vino na dozrijevanje nikako ne smije biti izložena sunčevim zracima koji mogu uticati na prebrzo sazrijevanje vina, ali i na gubitak kvaliteta.

Takođe, u podrumu u kojem ste uskladištili vino za dozrijevanje morate imati termometar pomoću kojeg ćete pratiti i regulisati temperaturu i vlažnost u prostoriji.

Idealna temperatura za dozrijevanje vina jeste između 11 i 14 stepeni. Najvažnije je sprečiti nagle oscilacije u temperaturi. Pored toga što će nagle oscilacije u temperaturi uticati na ukus vina, stalno širenje i skupljanje tečnosti u flaši može izgurati čep iz flaše, i vino može iscuriti.

Vazduh u prostoriji nikako ne sme biti suv, jer može doći do sušenja čepova, pa vazduh može ući i flaše i pokvariti vino. Vlažnost vazduha u prostorijama gdje se uskladišteno vino radi starenja treba da bude oko 70%.

Flaše vina koje ste opredijelili za dozrijevanje morate držati u horizontalnom položaju. Pored toga što je ovaj položaj bolji u pogledu uštede prostora, horizontalni položaj boca sprečava isušivanje čepova, pa možete biti sigurni da vazduh neće ući u bocu.

Semberski ratari i u januaru oru njeve

Agrosavjet
-
0
Semberski ratari i u januaru oru njeve

U nekim proizvodnim područjima Semberije poljoprivrednici i tokom januara ne gase traktore, vrijedno pripremajući oranicu za ovogodišnju proljetnu sjetvu.

Njive ore i Radiša Rikanović, a odlučio je kaže da na proljeće više obradive zemlje pripadne kukuruzu, nego što je to na njegovom gazdinstvu bio slučaj ranijih godina.

IZVOR:  NTV ARENA

Uplaćeno 404.444 KM za podsticaje u poljoprivredi

Agrosavjet
-
0
Uplaćeno 404.444 KM za podsticaje u poljoprivredi

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske danas je isplatilo 404.444 KM za podsticaje za poljoprivrednu proizvodnju.Iz Ministarstva je saopšteno da je novac isplaćen posredstvom Agencije za agrarna plaćanja Republike Srpske.

O narednoj uplati javnost će biti blagovremeno obaviještena, dodaje se u saopštenju.

Nerazuman rizik za životnu okolinu i zdravlje u BiH

Agrosavjet
-
0
Nerazuman rizik za životnu okolinu i zdravlje u BiH

Različite opasnosti u životnoj sredini  izuzetno su se uvećale u posljednjih četrdeset godina. Na nezgode, stres i bolesti koje su ljudi oduvijek imali, društvo dvadesetog vijeka dodalo je otrovne hemikalije i radioaktivne supstance. Tokom njihove proizvodnje, prerade, distribucije, korištenja i odlaganja u otpad, ove supstance predstavljaju opasan i nerazuman rizik za našu životnu okolinu i naše zdravlje.

Kao što već svi znamo u Bosni i Hercegovini ne postoji kontorlisana kupovina i upotreba  pesticida (hemijska sredstva za zaštitu biljaka). Zakon o sredsvima za zaštitu biljaka je takav da bilo ko može da kupi bilo koji pesticid u neograničenim količinama i upotrebi ga samostalno bez priustva stručnjaka.

Ovakav način primjene, a kao posljedica nepravilnog rukovanja pesticidima  doveo je do velike kontaminiranosti (zagađenosti)  životne sredine počevši od zemljišta , vazduha i na kraju samih plodova koje redovno konzumiramo.

Život u zagađenoj sredini izaziva mnoga oboljenja za koja ni savremena medicina nema rješenja. Lista oboljenja je zasrašujuće duga, a neka od tih oboljenja su rak , porođajni defekti, reproduktivni problemi, astma i alerigije.

Najčešće su ugroženi radnici hemijske industrije zaposleni pri preradi hemikalija, poljoprivredni radnici koji zaprašuju i prskaju bilje (prskači i mješaoci), piloti u poljoprivredi (prskanje iz aviona) ali i stanovništvo koje živi u poljoprivrednim područjima.

RAK:

Mnogi kanceri su povezani sa pesticidima, uključujući rak mozga, kostiju, jetre, pankreasa, bešike, prostate kao i leukemije. Rak limfnog sistema, kao što je Hodzkin nimfon i non- Hodzkin, je posebno dobro dokumentovan. Ovo je sedma najčešće postavljena dijagnoza raka kod odraslih, a treća najčešće dijagnostikovana kod djece. Ustvari djeca koja žive u poljoprivrednim područjima imaju veći rizik od ovih bolesti.

POROĐAJNI DEFEKTI:

Urođene mane kod ljudi i životinja su sve češće kako upotreba pesticida raste, naročito u poljprivrednim područjima. Na primjer, gastrošiza, porođajni defekt u kojoj se crijeva bebe i drugi organi razvijaju van abdomena, se javlja mnogo češće kod beba sa majkama koje žive u krugu od 25 kilometara u kojem je korišten pesticid atrazin. Atrazin je povezan sa devet različitih urođenih defekata.

REPRODUKTIVNI PROBLEMI:

Izlaganje pesticidima može da utiče na reproduktivni sistem muškaraca i žena podjednako. U jednoj studiji, ljudi koji su imali visok nivo pesticida u urinu su imali deset puta veće šanse da dobiju nizak kavalitet sperme.

ASTMA I ALERGIJA :

Stopa astme se penje dramatično  u skladu sa porastom upotrebe pesticida. Upotreba pesticida je takodje povezana sa alergijama na hranu. Jedna studija je pokazala da više od 25 000 žena iz poljoprivrednih područja pati od astme isključivo zbog upotrebe pesticida.

 

Kako odabrati najbolje kontejnere i saksije za sadnju biljaka

Agrosavjet
-
0
Kako odabrati najbolje kontejnere i saksije za sadnju biljaka

Prvi sjetveni period za kulture koje će se gajiti u zatvorenom prostoru polako počinje. Jedan od uslova koje morate da ispunite kako biste proizveli dobar i zdrav rasad jeste da odaberete adekvatne kontejnere za sadnju sjemena. Uz nekoliko jednostavnih savjeta izbor pravog kontejnera proći će lako.

Sadnja sjemena u kontejnerima praktična je prvenstveno zbog uštede prostora. U kontejnerima relativno malih dimenzija možete proizvesti dosta rasada. Nakon što posijete sjeme, kontejnere smjestite u zaštićeni prostor poput tople leje, klijarnika, plastenika ili staklenika, sa optimalnim uslovima za klijanje sjemena.

Ukoliko ste odlučili koje ćete kulture ove sezone gajiti u zaštićenom prostoru, odabrali sjeme i pripremili i poboljšali supstrat za sjetvu sjemena, sljedeći korak u pripremi jeste odabir najboljih kontejnera za sjetvu.

Prvo pravilo jeste da kontejner birate prema veličini biljke čije sjeme sijete. Za proizvodnju rasada najčešće se koriste kontejneri prečnika 2, 3, 5 ili 7 centimetara.

Veličina kontejnera

Ukoliko se odlučimo za sadnju manjih biljaka, poput, na primer, cvjeća, začinskog bilja ili sitnijeg povrća, odabraćemo kontejnere sa većim brojem otvora, prečnika 2 ili 3 centimetara. Za rasad ovakvih biljaka to je sasvim dovoljno prostora.

Međutim, za gajenje većih povrtarskih kultura, poput krastavca, paradajza ili, na primer, dinje, za sjetvu sjemena potreban je kontejner sa otvorima većeg prečnika, ili pak manja saksija.

 

 

 

 

 

 

 

 

Ako se odlučite za saksije, njihovu veličinu takođe birate na osnovu toga kolika će biti mlada biljka. Na primer, za sadnju sjemena paradjza potrebna vam je nešto veća proizvodna saksija prečnika oko 10 centimetara. Ovakva saksija je dovoljno velika da biste u njoj odgajili rasad do one veličine kada je spreman za presađivanje.

Vrste kontejnera

Za sjetvu sjemena najčešće se koriste kontejneri ili saksije od plastike. Ove proizvodne posude mogu biti i od stiropora. Bez obzira od kog su materijala, svi kontejneri posjeduju više sadnih mjesta.

Još jedna prednost ovakvih kontejnera za sjetvu sjemena jeste ta što bez obzira da li se odlučujete za plastiku ili stiropor kontejnere možete ponovo koristiti.

Proizvodne kese

Proizvodnja veće količine rasada iziskuje i veća ulaganja. U ovom slučaju možda najbolji izbor predstavljaju proizvodne kese. Proizvodne kese su obične PVC kese to jest folije u obliku vrećice. Ove kese možete ispuniti zemljom i u njih posijati sjeme.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Prednost upotrebe proizvodnih kesa jeste ta što one nisu čvrstog oblika, pa se lako mogu prilagoditi i ređati u gajbice, proizvodni sanduk ili klijarnik. Ipak, ove kesice se ne mogu upotrebljavati više puta. Rasad proizveden u njima biće dovoljno jak i kvalitetan za presađivanje.

Tresetni kontejneri

Posebno zanimljiv izbor za sjetvu sjemena mogu biti tresetne saksije. Ove saksije su zapravo sam supstrat koji je dobro ispresovan. Način sjetve u njima je apsolutno isti, ali tresetne saksije imaju i svoje prednosti. Kada stigne vrijeme za presađivanje rasada, biljku ne moramo vaditi iz tresetnih saskija, već je jednostavno presadimo zajedno sa njom, jer je korijen mlade biljke već prodro u pore saksije. Supstrat od kojih su napravljene tresetne saksije je hranljiv i veoma dobar za biljku, pa one ne samo da imaju fizičku ulogu, već i hrane mladu biljku.

Za razliku od klasičnih kontejnera i saksija za sjetvu koji se mogu koristiti više puta, tresetne saksije i kontejnere možete upotrebiti samo jednom. Takođe, one iziskuju veći trošak, jer su zbog svojih karakteristika, skuplje od proizvodnih kontejnera. Za njih se možete odlučiti ukoliko planirate nešto manju proizvodnju.

IZVOR: AGROMEDIA

PROČITAJTE:

ZALIVANJE RASADA – Optimalna količina vode koja dovodi do uspjeha

Kaljenje i rasađivanje rasada povrća

Kada započeti sjetvu rasada?

Koliko je plodno zemljište u Semberiji?

Agrosavjet
-
0
Koliko je plodno zemljište u Semberiji?

Semberija posjeduje 63.750 hektara poljoprivrednog zemljišta i šuma. U okviru biljne proizvodnje žitarice zauzimaju najveće učešće u sjetvenim površinama, zatim slijedi pvorće, krmno i industrijsko bilje.

Prinosi biljne proizvodnje su relativno mali gledajući svjetske i evrposke standarde. Da bi povećali prinos po jedinici površine potrebno je prije svega poznavati kavalitet zemljišta, a to je moguće utvrditi jedino hemijskom analizom zemljišta.  Hemijska analiza zemljišta je neophodna za postizanje većih prinosa ali i smanjenje troškova proizvodnje.

U periodu avgust – decembar 2014. godine predstavnici Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi MPŠV RS su uzeli prosječne uzorke zemljišta za kontrolu podnosti, a to podrazumjeva ispitivanje Ph reakcije zemljišta , količinu fiziološki aktivnog fosfora i kalijuma i količinu humusa. Ukupno na području Republike Srpske  ispitano je  1876 prosječnih uzoraka zemljišta. Od toga na području Bijeljine – Semberije ispitano je 80 uzoraka.

Rezultati ovih ispitivanja pokazala su da na području centralnog dijela Semberije preovladavaju slabo kisela i neutralna zemljišta  dok su alkalna zemljišta najzastupljenija uz rijeku Savu i Drinu.

Gajene biljke imaju različite zahtjeve prema reakciji zemljišta. Najpovoljnija je slabo kisela , neutralna ili slabo alkalna reakcija. Negativno dejstvo na razviće biljaka ispoljava jako kisela, a naročito jako alkalna reakcija zemljišnog rastvora. Međutim, različite biljne zajednice, imaju posebne zahtjeve  i varijabilnu toleranciju na nepovoljne uslove, na primjer: četinarske i listopadne šume, pašnjaci i livade ili njivski usjevi.

Za popravku nepovoljnih osobina jako kiselih zemljišta, koja sadrže toksične materije, primjenjuje se kalcizacija tj. unošenje u zemljište krečnog materijala. Za tu svrhu uglavnom se koristi kalcijum karbonat , bilo u formi mekanog ili mljevenog krečnjaka, saturacioni mulj (nus proizvod u proizvodnji šećera) i kalcijum oksid.

Smanjenje alkalnosti zemljišta najbolje se postiže gipsovanjem, tj. unošenjem gipsa ali i drugih sumpornih jedinjenja.

Izvor: AgroSavjet

RS iznad svjetskog prosjeka – čak 1 ha poljoprivrednog zemljišta po stanovniku

Agrosavjet
-
0
RS iznad svjetskog prosjeka – čak 1 ha poljoprivrednog zemljišta po stanovniku

Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Republici Srpskojiznosi 1.299.000 ha (51.4% udjela u Bosni i Hercegovini), što u odnosu na broj stanovnika čini približno jedan hektar po stanovniku, što je iznad svjetskog prosjeka (0,24 ha po stanovniku) i evropskog prosjeka (0,40 ha po stanovniku).

Čist vazduh, zemljište i voda omogućavaju RS povoljne uslove za proizvodnju organske hrane. Ravnice na jugu i zapadno od rijeke Save pružaju idealne uslove za uzgoj pšenice, kukuruza i povrća, te industrijskih biljaka, kao što su lan i konoplja. Zemlja nije zagađena hemijskim đubrivima i pesticidima. Najveći potencijal je u uzgoju stoke i preradi mesa u mesne proizvode, uzgoju kokoši i proizvodnji jaja, te proizvodnji voća i povrća.

Svi ti uslovi pružaju izvrstan ambijent za uzgoj širokog izbora biljaka i životinja, uz mogućnost žetve usjeva i voća do tri puta godišnje, na istom zemljištu u zavisnosti od kulture.

Prema statističkim podacima početkom 2010.godine u Republici Srpskoj postoji skoro 14 miliona stabala šljive, kruške, jabuke i ostalog voća koje bi se moglo izvoziti i od kog bi se mogli proizvoditi voćni sokovi. S obzirom na mogućnosti snabdijevanja organskim proizvodima i čistom vodom, nije teško zaključiti zašto su međunarodni proizvođači i distributeri hrane i pića prepoznali vrijednost ovog sektora.

Toplija područja u Hercegovini, vijekovima, su bila središte proizvodnje vina, uzgajanja duvana i lavande i drugih aromatičnih biljaka. Republika Srpska je takođe poznata po svom visokokvalitetnom ljekovitom bilju koje se koristi u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Ribogojilišta se razvijaju u čistim, nezagađenim rijekama, koje protiču zemljom.

Za sjetvu povrća najbolje je koristiti gotove supstrate

Agrosavjet
-
0
Za sjetvu povrća najbolje je koristiti gotove supstrate

Za paradajz, papriku i plavi patlidžan koriste se dvije vrste supstrata – za sjetvu i za pikiranje, dok se krastavac, dinje i lubenice ne pikiraju i koristi se jedan supstrat.

Da bi se biljke što bolje razvile, zemljište u toplim gredicama, u kontejnerima i hranjivim kockama potrebno je da bude bogato hranjivim sastojcima, lako pristupačnim za ishranu biljaka, sa dobrim vodnim i vazdušnim režimom. Kako savjetuje Mira Miljković, najbolje je koristiti gotove supstrate u kojem biljka živi do pikiranja ili do rasađivanja.

Glavna razlika u veličini čestica

Za paradajz, papriku i plavi patlidžan koriste se dvije vrste supstrata – za sjetvu i za pikiranje, dok se krastavac, dinje i lubenice ne pikiraju i koristi se jedan supstrat.

“Glavna razlika je u veličini čestica. Sitniji supstrat za sjetvu, a krupniji za pikiranje. Gotovi supstrati proizvedeni su po modernoj talijanskoj tehnologiji. Prosušen, sa 40% vlage, dobro sterilisan, bez nematoda i sjemena korova, upakovan u vreće 10, 20, 50, 80 i 250 litara. Ima blago kiselu reakciju 5,5-6,5 pH. Ima dosta visok vodni kapacitet, raspolaže sa povoljnim sastavom mikroelemenata, ne sadrži štetne i opasne materije. Sa druge strane, sadrži sve što je biljci potrebno u najosjetljivijem peridu života”, navodi Miljković.

Šta kada sjetva nije u kontejnerima?

U toplim gredicama koristi se mješavina baštenske i šumske zemlje i količina riječnog peska, pomješanim sa organskim đubrivom (kompost, treset ili zreli stajnjak).

“Ovaj način se uglavnom koristi pri proizvodnji rasada, za kasnu proizvodnju na otvorenom, gdje se sjetva ne vrši u kontejnerima. Preporučuje se upotreba gotovog supstrata u površinskom sloju, odnosno sloju u kojem se razvija korijen biljaka”, zaključuje Mira Miljković.

IZVOR: AGROKLUB

PROČITAJTE:

Evo kako da napravite dobar supstrat za sjetvu i pikiranje paradajza

ROVAC – Insekt koji nanosi velike štete povrtarima i voćarima!

1...980981982...986Stranica 981 of 986

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: info@agrosavjet.com

Telefon: +38765833447

PRATITE NAS

Posao za poljoprivredne inženjere

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia