Petak, 18 Oktobra, 2024
spot_img
Naslovnica Blog Stranica 977

6 vrsta voća za koje ste možda mislili da je povrće

Kada uvidite koliko povrća je u botaničkom smislu voće, shvatićete da postoji još mnogo kombinacija u obrocima gde je glavni sastojak voće, a ne povrće. Govoreći iz perspektive botanike, voće je sjemenkasta struktura koja se razvija iz oplođenog cvijeta. Voće pripada višegodišnjim biljkama, te se ne mora saditi svake godine. S druge strane, povrće nastaje iz drugih dijelova biljke, poput korijena, stabla ili lišća. Sadi se svake ili svake druge godine. Postoji mnogo povrća koje dolazi od iste biljke – na primer, celer je stablo, a kelj lišće. 

1. Paradajz

Da je paradajz voće, mnogi već znaju, jer ova dilema je počela još u prošlom vijeku.

U raspravu o tome šta je voće, a šta povrće upleo se američki zakon. Kada je 1884. godine uveden porez od 10% na uvoz povrća, ali ne i voća, Niks koji se bavio uvozom paradajza se pobunio.

On je pokrenuo tužbu u namjeri da pokaže da je paradajz voće, a ne povrće. Tražio je da mu država vrati novac koji su uvoznici plaćali u obliku poreza.

  • Iz ugla botanike, paradajz nastaje oplodnjom cvijeta, što predstavlja osnovnu definiciju voća.

Ipak, sud je donijeo jednoglasnu odluku da je paradajz ipak povrće. Obrazložili su to riječima da se paradajz koristi za vrijeme obroka, u, uz ili nakon mesa ili ribe, dok se voće koristi u slatkim jelima i jede na kraju obroka.

2. Paprika

Kada pravimo prilog uz jelo, uglavnom dodajemo papriku. Nikada vam ne bi palo na pamet da napravite slatkiš od paprike, zar ne?

Ipak, i paprika je voće. Možda bi ipak bilo zanimljivo napraviti kolače od paprike?

3. Krastavci i tikvice

Ni krastavci, ni tikvice nisu slatki, i zelene su boje – sve nam govori da je riječ o povrću, ali da li  je?

Imaju neutralan ukus, i najčešće se koriste kao prilog jelu, međutim krastavac i tikvice sadrže sjemenke koje ukazuju na to da je ipak riječ o voću.

Pročitajte: Kisele tikvice – Obavezno isprobajte ovaj recept

4. Masline

Mediteranska ishrana ipak je zasnovana na voću – maslinama. One se gotovo uvijek koriste u pripremi slanih jela i daju im poseban šmek koji ni malo nije voćni.

5. Patlidžan

Gorkog ukusa, tamne boje, zelene unutrašnjosti, ali ipak nije povrće jer sadrži sjemenke. Gorak ukus patlidžan može da se izgubi ako ga posolite i ostavite da odstoji i pusti tečnost.

6. Grašak

Iako slatkog ukusa, većina smatra da je grašak povrće. Mahuna u kojoj grašak raste je iz cvijeta. Grašak se sadi tako što se osušeni plod koristi kao sjeme, tako da je ipak riječ o voću.

Izvor: Organicnet

Kako pravilno đubriti zasade oraha?

Pravilnim đubrenjem poboljšava se zemljišna struktura, od kojih zavisi vodno-vazdušni režim, ali se istovremeno povećava i plodnost. Đubrenjem se regulišu: trajanje vegetacije, otpornost na mrazeve, bolesti i štetočine, kvalitet plodova, kao i dugovječnost stabala.

Đubrenje oraha je veoma važna agrotehnička mjera jer ta voćna vrsta za svoj razvoj troši velike količine hranjivih materija živeći i po nekoliko decenija na istom zemljištu. Različiti organi oraha troše i različite količine hranjivih materija. Plodovi troše mnogo fosfora i azota, a lišće dosta kalijuma i magnezijuma. U zavisnosti od uzrasta i razvijenosti korjenovog sistema orah troši nejednake količine hranjivih materija. Pravilnim đubrenjem poboljšava se zemljišna struktura, od koji zavisi vodno-vazdušni režim, ali se istovremeno povećava i plodnost. Kako navodi diplomirana inženjerka poljoprivrede Ana Đoković đubrenjem se regulišu: trajanje vegetacije, otpornost na mrazeve, bolesti i štetočine, kvalitet plodova, kao i dugovječnost stabala.

Mladom zasadu oraha najpotrebniji je azot

Orah treba gajiti na zemljištima dobre strukture i bogatim humusom. Naročito je značajna pH vrijednost zemljišta, koja treba da iznosi 6-8. U mladom zasadu oraha najveće su potebe za azotom. On se dodaje prije početka vegetacije (2/3) količine krajem maja ili početkom juna (1/3). Količina čistog azota potrebna za đubrenje jednog stabla u prvoj godini iznosi 100 grama, a svake naredne, zaključno sa petom godinom, količina se povećava dva puta.

Količina đubriva određuje na osnovu folijarne analize i izgleda voćke

U fazi pune rodnosti orah se đubri na osnovu analize zemljišta i lista i planiranog prinosa. Količina đubriva određuje na osnovu folijarne analize zemljišta i izgleda voćke. Folijarna analizase sprovodi svake godine u periodu između maja i jula. Azot je naročito potreban od zametanja plodova do kraja vegetacije. Plodovi sadrže više azota od svih drugih organa. Iz zemljišta se za potrebe plodova iznese oko 60% azota, lišće 30%, a za stvaranje novog tkiva 10%.  Najvažnija je ishrana azotom i kalijumom.

Organska đubriva se unose svake treće ili četvrte godine

Orah se đubri organskim i mineralnim kompleksnim đubrivima. Organska đubriva se unose svake treće ili četvrte godine i to u jesen u količini 30-50 t/ha, zajedno sa fosforno-kalijumovim đubrivima, uz obavezno zaoravanje. Azotna đubriva se unose u dva navrata – pred početak vegetacije i krajem maja ili početkom juna. Za postizanje visokih prinosa orijentacione količine osnovnih hranljivih materija koje se po hektaru unose đubrenjem treba da budu:

  • 120-150 kilograma azota
  • 50-60 kilograma fosfora
  • 200-250 kilograma kalijuma

Veća kiselost zemljišta može ograničiti usvajanje hraniva

Kada je riječ o kiselosti zemljišta na kojima se se gaji orah, u proizvodnoj praksi i ogledima je dokazano da ta biljka ima veći rast i prinos kada je gajena na zemljištima sa pH 7 u odnosu na pH 6 i pH 8,2. Uticaj pH na porast organa zavisi od karakteristika zemljišta. Kiselost zemljišta sprečava rast korjena, što ograničava i usvajanje hraniva iz dubljih slojeva i povećava zavisnost stabla od sadržaja hraniva u vodi, koja se nalazi u površinskom sloju zemljišta. Dakle, usvajanje hranjivih materija može biti ograničeno povećanom kiselošću zemljišta.

U đubrivu mora da postoji pravilan odnos između hranjivih materija

Usvajanje pojedinih elemenata je povezano sa pH reakcijom zemljišta. Najpovoljnija vrjednost pH za usvajanje azota i kalijuma je iznad 6,0; a kalcijuma i magnezijuma iznad 7,0. Za bor, mangan, cink i bakar pH treba da je između 5,5 i 7. Efikasno đubrenje zavisi od hranjivog elementa koji je u minimumu, što znači da u đubrivu treba da postoji pravilan odnos između pojedinih hranjivih materija. Optimalno đubrenje azotom čini neophodnim i đubrenje kalijumom i fosforom. Povećanje odnosa azota prema kalijumu (N:K) izaziva nepotpuno usvajanje kalijuma, i obrnuto, ako se poveća količina kalijuma, onda se slabije usvaja azot. Takođe se antagonistički ponašaju željezo, mangan i cink prema magnezijumu, fosfor prema cinku i bor prema magnezijumu.

Morfološke promjene listova i drugih organa ukazuju na manjak hraniva u zemljištu

Danas se najsigurnijom metodom za određivanje potrebe za pojedinim hranjivim elementima smatra ako se pedološko-hemijska analiza zemljišta dopuni hemijskim analizama listova i drugih organa voća. Nedostatak azota i kalijuma, a u nekim slučajevima i fosfora, kao i mikroelemenata (Fe, B, Cu, Zn, Mg i Mn) može se utvrditi prema morfološkim promjenama na lišću, rjeđe na plodovima, kori stabla i dr.

Izvor: Agroklub

PROČITAJTE:

Ovo su voćne vrste koje možete uspješno gajiti zajedno sa orahom!

Pieral Lara – Sorta oraha koja obećava visoke prinose i krupne plodove

Povrće koje morate jesti

Povrće je važan dio ishrane, nezaobilazan. Ono sadrži desetine važnih hranljivih sastojaka i ima gomilu hranljivih vlakana. I samo tako što ćete zastupiti ove vrste povrća u svoju svakodnevnu ishranu, i to što više puta možete, možete pomoći u izgradnji imuniteta svog tijela protiv oboljenja poput raka, srčanih oboljenja i dijabetesa. To su svima dostupne i prilično jeftine namjernice, da biste saznali koje, pročitajte tekst.

Paradajz

Iako tehnički voće, paradajz se najčešće tretira kao povrće. Pun likopena, ove prelijepe crvene loptice ( kao i svi proizvodi na bazi paradajza ) je poznat po svojim antikancerogenim svojstvima. Ne samo da su prepuni vitamina ( od A do K ), nego i drže krvni pritisak pod kontrolom, te pomažu da se smanji broj slobodnih radikala u našim tijelima.

Brokoli

Malo je namjernica koje mogu nadmašiti potencijale brokolija. Ova krucijalna biljka bogata je antioksidansima koji smanjuju rizik od raka želuca, pluća i rektuma. I zato što je brokoli bogat beta – karotenom, vitaminom C  i folatima, takođe je dobar u povećanju imuniteta protiv prehlade i gripe.

Šargarepa

Ovo narandžasto čudo prebogato je materijama hranljivim za oči, kožu i kosu. Takođe, šargarepa je najbogatiji biljni izvor nekih važnih antioksidanasa, kao i vitamina A,  i zato što je bogata vitaminom C, šargarepa štiti vaš kardiovaskularni sistem od oštećenja.

Bundeva

Bundev je odličan izvor antiinflamatornih nutrijenata poput vitamina C i beta – karotena, te može da pomogne u liječenju desetine oboljenja uključujući astmu, osteoartritis i reumatoidni artritis. Bundeva je takođe bogata kalijumom, magnezijumom i vlaknima.

Patlidžan

Bogat hranljivim materijama koje pozitivno djeluju na kardio vaskularni sistem, patlidžani su bogati i antioksidansima kao što je nasunin ( jedinstveno jedinjenje koje štiti moždane ćelije od oštećenja ). Zato jer su patlidžani prepuni vlakana i kalijuma, naučnici vjeruju da ova biljka može da smanji rizik od moždanog udara i demencije.

Paprike

Bilo da je u pitanju crvena, zelena ili žuta, paprike je prebogata zdravim i  hranljivim materijama, koje su potrebne za normalno funkcionisanje kardiovaskularnog sistema,  kao što su likopen i folna kiselina. Nedavna istraživanja pokazuju da svakodnevni unos paprika može smanjiti rizik od razvijanja raka pluća, debelog crijeva, bešike i pankreasa.

Spanać

Ova zelena biljka je odličan izvor vitamina i skoro svih hranljivih materija koje su potrebne organizmu.

Naučnici vjeruju da je ishrana bogata spanaćem u stanju da spreči sve, od bolesti srca do raka debelog creva, osteoporoze i artritisa.

Luk

Ova biljka je naročito korisna za osobe koje pate od ( ili su u riziku da obole ) osteoporoze. Razlog za to je što je luk prepun peptida za koji naučnici vjeruju da usporava gubitak kalcijuma u vašem tijelu. Crni luk može da bude koristan u borbi protiv srčanih oboljenja i dijabetesa, jer je prepun vitamina C i folata.

Nije bilo uvoza u BiH sporne govedine iz Poljske klaonice “Elkopol”

U BiH nije bilo uvoza sporne govedine iz klaonice “Elkopol” iz poljskog mjesta Kalinovo jer nije evidentirana u registar kao klaonica iz koje je moguć uvoz goveđeg mesa u BiH, saopšteno je danas iz Kancelarije za veterinarstvo BiH.

To je utvrđeno uvidom u veterinarsko informacioni sistem Kancelarije za veterinarstvo BiH.

“Upis u registar klaonica je preduslov da bi određeno meso moglo da bude uvezeno u BiH”, ističe se u saopštenju.

U sistemu za brzo uzbunjivanje za hranu i hranu za životinje EU /RASFF/ objavljeno je da je meso iz navedene klaonice distribuirano u Estoniju, Finsku, Francusku, Njemačku, Mađarsku, Letoniju, Litvaniju, Portugal, Rumuniju, Slovačku, Španiju i Švedsku.

U saopštenju Kancelarije za veterinarstvo BiH napominju da je u ovom spisku vidljivo da sporno meso nije distribuirano u BiH.

Proizvodnja duvana u Bijeljini 2018. godine povećana za 72 odsto

Proizvodnja duvana na području Semberije i Posavine u 2018. godini bila je jedna od rekordnih i veća je za oko 72 odsto nego godinu ranije, rekao je direktor bijeljinskog preduzeća “Duvan” Svetozar Mihajlović.

– U prošloj godini imali smo saradnju sa 85 poljoprivrednih proizvođača čiji je duvan bio zadovoljavajućeg prinosa i u prosjeku je iznosio 1.600 kilograma osušenog duvana po hektaru. Sav otkupljeni duvan, ukupno 770 tona, obradili smo u proizvodnim pogonima u Gradačcu i Orašju – rekao je Mihajlović. On kaže da duvanari nisu zadovoljni otkupnom cijenom duvana koja nije mijenjana već desetak godina.

– Podsticaji za duvan su u posljednje vrijeme smanjeni. Oni su prije desetak godina iznosili 1,20 KM od resornog ministarstva, a sada su od 35 do 40 feninga za kilogram predatog duvana – naveo je Mihajlović. On dodaje da su, u međuvremenu, energenti i ostali repromaterijal poskupjeli pa proizvođači duvana imaju sve više problema da bar pokriju svoje troškove. Mihajlović kaže da je preduzeće “Duvan” proizvođačima davalo dodatne podsticaje, odnosno dio svoje dobiti preusmjeravalo i na proizvođače, kako bi se proizvodnja koliko-toliko zadržala na ovim prostorima. Prema njegovim riječima, “Duvan” je proizvođače pomagao sa 30 feninga za kilogram duvana treće klase, 35 feninga za kilogram druge klase i 40 feninga za kilogram duvana prve klase. On kaže da je jedan broj duvanara, ipak, najavio da će odustati od ove proizvodnje, a drugi da će je smanjiti, tako da se u ovoj godini očekuju manje površine pod duvanom u odnosu na 2018. Mihajlović je ukazao i na “maćehinski odnos” Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH prema duvanarima, ne samo u Bijeljini, nego u cijeloj BiH.

– UIO smatra, a to je po nalogu multinacionalnih kompanija prisutnih u BiH, da je proizvodnja duvana njihov `remetilački faktor`, da im kvari prodaju cigareta, te oni svim snagama žele da proizvodnju duvana eleminišu sa područja BiH – kaže Mihajlović. On je najavio da će oko 15. februara biti održan sastanak sa duvanarima na kojem će imati priliku da sagledaju planove i program preduzeća, odnosno šta mogu da očekuju i od resornog ministarstva, nakon čega će lakše moći da odluče da li i sa kojim površinama ulaze u proizvodnju duvana.

Izvor: Srpskainfo.com

Koji je hljeb zdraviji?

Žitarice su bitan izvor ugljenih hidrata, bjelančevina, mineralnih soli i vitamina, pa su zbog toga proizvodi od njih vrlo značajne namjernice u ljudskoj ishrani. Pod brašnom u užem smislu podrazumjevamo proizvode dobijene mljevenjem žitarica.

U zavisnosti od “tvrdoće” žita, postoje meka (za hljeb prije svega) i tvrda brašna (za kolače). Prije upotrebe brašna za pravljenje hljeba ili kolača potrebno je da se brašno prosije kroz sito, kako bi se dobila vazdušasta struktura tijesta i bolji kvalitet hljeba i kolača.

U zavisnosti od veličine rupa na situ brašna su više bijela ili tamnija. Bijelo brašno je od jezgra žita tj. u njemu nema spoljne košuljice od zrna. To su brašna Tip-400 ili Tip-500. Ova brašna nemaju vitamine i minerale kao crna brašna Tip-800 ili Tip-1100. Zato je crni hljeb zdraviji.

Tip brašna se ustanovljava spaljivanjem istog u kalorimetru i procentom pepela koje ostaje pri sagorevanju. Tip-400 je npr 0.4% pepela, Tip-500 je 0.5% pepela i td.

Njegujte vaše biljke i one imaju čula kao i ljudi

Jeste li se ikad pitali šta trava pod vašim nogama osjeća, šta jabuka miriše ili neven vidi? Biljke konstantno stimulišu naša čula, ali većina nas ih ne smatra osjetilnim bićima.  U stvari čula su izuzetno važna za biljke. Biljke nemaju nos, oči, uši, usta i kožu, ali s onim što slijedi, nadam se da ću vas uvjeriti da svijet biljaka nije toliko različit od našeg.

Vid

Šta biljke vide? Očigledan odgovor je da, kao i mi, vide svjetlo. Baš kao što mi imamo fotoreceptore u našim očima, one ih imaju u njihovim stabljikama i lišću. To im omogućava da razlikuju crvenu i plavu boju, a čak mogu vidjeti i talasne dužine koje mi ne možemo, u daleko crvenom i ultraljubičastom dijelu spektra. Biljke takođe vide smjer iz kojeg svjetlo dolazi,  mogu zaključiti je li svjetlo intenzivno ili prigušeno i mogu prosuditi koliko davno su se svjetla ugasila. Istraživanja su pokazala da se biljke savijaju prema svjetlu kada su gladne sunčevih zraka.

Dodir

Biljke žive u vrlo taktilnom svijetu.  Grane se njišu na vjetru, insektii puze po lišću, a stabljike traže podlogu na koju će se nasloniti.

Biljke su čak osjetljive na toplo i na hladno, što im omogućava da reaguju na vrijeme, radeći stvari kao što je mijenjanje njihove stope rasta i moduliranja njihovog korištenja vode. Jednostavno diranje ili trešnja, često je dovoljna da se smanji njen rast, što je razlog zašto je vegetacija na vjetrometini usporena.

Miris

1920. godine, istraživači i američko Ministarstvo poljoprivrede pokazali su da tretiranje nezrelog ploda s plinom etilena uzrokuje njegovo sazrijevanje. Od tada je postalo jasno da svi zreli plodovi emitiraju etilen u obilnim količinama, nezreli plodovi mogu ga namirisati i odgovoriti zrenjem.

Ukus

Naša čula mirisa i ukusa su intimno isprepletena. Koncepcijski, miris pojačava ili ublažava ukus koji osjećamo našim jezicima. Fizički, naša usta i nosna šupljina su povezani, tako da naši nosevi mogu pokupiti mirise koji se otpuštaju žvakanjem hrane.

Ta dva čula također imaju i biljke. To se najbolje vidi u njihovim odgovorima na napade insekata ili patogenih bakterija. Kao što smo već vidjeli, biljke pod napadom emitiraju razne hlapljive hemikalije kako bi upozorile svoje susjede, ali jedna hemikalija pod nazivom metil jasmonat je osobito važna.

Iako je metil jasmonat  plin i zbog toga je djelotvoran zračni glasnik molekula, nije vrlo aktivan u biljkama. Umjesto toga, kada difundira kroz  pore na lisnoj epidermi – on se pretvara u jasmoničnu kiselinu koja je topljiva u vodi. Ona se veže na specifični receptor u ćelijama i aktivira reakciju obrane lista

Sluh

Muzika nije ekološki relevantna za biljke, tako da ne treba očekivati da će uticati na njih. No, tu su zvukovi koje, barem teoretski, bi im moglo biti korisno čuti. To uključuje vibracije proizvedene od strane insekata, kao što su zujanje pčela ili tihi zvukovi koji bi mogli nastati od još manjih organizama.

Biljke bi čak mogle imati koristi od određenih zvukova koje proizvede  druge biljke. Na primjer, istraživači na Institutu biljnih nauka u Bernu, u Švicarskoj, u posljednje vrijeme bilježe ultrazvučne vibracije koje izlaze iz borova i hrastova tokom suše, možda daju signalizaciju drugim stablima da se pripreme za sušne uslove.

Bacačem plamena protiv korova u organskoj poljoprivredi (VIDEO)

U američkoj kompaniji Flame Engineering koja je specijalizirana za uklanjanje korova plamenom, objašnjavaju kako se ovdje radi o uništavanju strukture u samom listu biljaka, tako da više ne mogu obavljati fotosintezu i rasti.

Smanjenje pesticida i hemije uopšte, sve je veći trend u poljoprivrednoj proizvodnji. Kako bi tome doskočili, pojedini poljoprivrednici u organskoj proizvodnji pronašli su, navodno djelotvorno rješenje za smanjenje upotrebe pesticida – paljenjem korova.

No, ne radi se o klasičnom paljenju strništa koji je opasan za ljude i imovinu i loš za samu kvalitet zemljišta.

Kao što se može vidjeti u videu iznad teksta, traktor je opremljen bacačima plamena koji temeljno uništavaju korov.

U američkoj kompaniji Flame Engineering koja je specijalizovana za uklanjanje korova plamenom, objašnjavaju kako se ovdje radi o uništavanju strukture u samom listu biljaka, tako da više ne mogu obavljati fotosintezu i rasti.

Paljenje korova je nešto što volimo nazivati “sporim ubijanjem”. Ovako uništavate ćelijsku strukturu u listu biljke, čime sprečavate fotosintezu, a tako uništavate i korijenov sistem Da, plamen će uništiti i korijenje, čak i na velikim korovima. Primjeti ćete efekt zaostajanja u rastu, a korov će biti uništen u roku od nekoliko dana, ovisno o tome koliko je korijenov sistem već uspostavljen i koliko dugo je biljka bila izložena plamenu“, kažu u kompaniji Flame Engineering gdje ističu kako plamen uništava i staništa insekata.

.Ipak, treba podsjetiti da pravi organski proizvođači i oni koji poštuju prirodu, neće uništavati korov i štetočine paljenjem jer se na ovaj način gubi potencijalna organska masa. Tu su iživi organizmi zemljišta koji su itekako potrebni za razgradnju tvari, fiksaciju azota iz vazduha i druge procese koje zemljište čini živim.

Izvor: Agroklub

Koliko je zdrav mladi luk?

Samo jedna stabljika mladog luka sadrži oko 20 mikrograma vitamina K i 1.6 mg vitamina C. Kada su u pitanju potrebe žena za pomenutim vitaminima, stabljika mladog luka sadrži 22% od preporučene dnevne doze vitamina K i 2,1% preporučene dnevne doze vitamina C.

Kod muškaraca, to iznosi 16% od preporučene doze vitamina K i skoro 2% vitamina C. Oba vitamina od ključnog su značaja za rast, razvoj i održavanje jačine i zdravlja kostiju. Ako vaša ishrana ne sadrži dovoljne količine ovih vitamina, povećava se verovatnoća od razvoja osteoporoze i većeg procenta lomljivosti kostiju.

Kinezi otkrili biljku koja sprečava pijanstvo

Kineski naučnici tvrde da su otkrili prirodnu supstancu koja će ljude održati treznim bez obzira na konzumiranu količinu alkohola. Osim toga, ova supstanca neutrališe mamurluk i može pomoći alkoholičarima u borbi protiv bolesti zavisnosti od koje svake godine umre veliki broj ljudi širom sveta.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, čak 2,5 miliona ljudi godišnje umre od posljedica pretjerane upotrebe alkohola, a lijek za ovu bolest zavisnosti se možda krije u drvetu latinskog naziva Hovenia dulcis. Ekstrakt ovog drveta u kineskoj narodnoj medicini koristi se više od 500 godina za liječenje mamurluka, zahvaljujući komponenti dihidromicetinu (DHM) koja predstavlja blokator intoksikacije.

Izvor: Ekapija