Naslovnica Blog Stranica 970

Ovo su radovi na pčelinjaku u junu

Pošto je jun mjesec sa najdužim danima u godini, novoformirani rojevi sa mladom maticom imaju na raspolaganju najviše radnih sati svakog dana, da kvalitetno omasove svoju zajednicu. Tokom tog perioda, novoformirani rojevi moraju da se nalaze na lokaciji sa obiljem polena i nektara, tj. moraju da žive u izobilju. Usljed nedostatka hrane iz bilo kog razloga, pčelar mora da interveniše vještačkom hranom.

Ne zaboravite da u julu i rojevi, kao i proizvodna društva, treba da pripremaju zimnicu i poklope med, koji pčelar ne smije ni da pomisli da vrca iz plodišta.
Pčelinje zajednice koje su izašle iz zime brojne i kvalitetne (jake), u maju i junu treba izdašno koristiti za proizvodnju vještačkih rojeva, uz dobru tehniku pčelarenja. Pored mogućnosti da se razrojavaju, jedino one će biti sposobne da donesu tokom maja, juna i jula viškove meda za vrcanje.

Maj je  protekao  sa hladnim i kišovitim danima. U takvim vremenskim situacijama, maksimalno razvijena društva su velika potencijalna opasnost po pojavu rojevog nagona. Ako pčelar na vrijeme ne preduzme odgovarajuće mjere u tehnici pčelarenja, tj. u sprečavanju rojevog nagona, opasnost nagona može da bude prisutna sve do kraja juna, pa čak i duže. Rojevi nagon neopisivo smanjuje radno raspoloženje svake pčelinje zajednice. 

Na varou ni u jednom momentu ne smijemo da zaboravimo. Pored biološke zaštite, oksalna kiselina uz pravilnu upotrebu i uz pomoć žičane podnjače, daje dobre rezultate u borbi protiv varoe. Ako u borbi protiv varoe na našim pčelinjacima koristimo fluvalinat ili amitraz u bilo kom obliku, nakon tretmana saće i takav vosak koji je bio kontaminiran ne smijemo više da koristimo u medištima za dobijanje meda.
Podsjetimo: mnogi pčelinjaci su nastradali protekle zime, zato što nisu imali zaokruženu zaštitu od varoe tokom avgusta. Svako jaje koje matica položi od prvog avgusta pa dalje, biće zimska pčela. U to leglo varoa više ne sme da ulazi.

Izvor: Domaćinska kuća

Kisy: mini lubenica za mini porodice

Odlike lubenice Kisy su da se njome, jasno, lakše barata jer ju možete lakše oguliti, može se ponijeti na posao, kao užinu u školu, a kažu da je odličnog, slatkog okusa.

Kada sam ja bila dijete, lubenicu je u platonu, kojeg je vukao konj, iz susjednog sela dovozio jedan brkati čiča. Ugrijane na suncu, lubenice do 10 kg, hladili smo u bunarskoj vodi. Nije nam se jednom dogodilo da lubenica ispadne iz kante pa je iščekivanje na slatko uživanje znalo potrajati – dok ju netko vješt ne upeca kantom i kakvom motkom.

U današnje vrijeme, barem u mom gradu, ne možeš kupiti lubenicu ispod 15 kg. Pa uzmeš pola i jedva i tu polovicu smjestiš u frižider. Pored svih ostalih slatkiša i „blagodati“ kapitalizma, dogodi se da lubenica propadne.

Valjda baš na nas, gradske ljude u skučenim prostorima i vječito užurbane, misle suvremeni voćari, kao što je i španjolska Grupo Agroponiente koja je osmislila lubenicu Kisy – malu, mini lubenicu težine od 650 do 950 grama. Dakle, barem 10 puta lakšu od onih kakve sam kao dijete u slast jela.

Nazvali su je lubenicom za pojedinačne potrošače i(li) male porodice. Odlike ove lubenice su da se njome, jasno, lakše barata jer ju možete lakše oguliti, može se ponijeti na posao, kao užinu u školu, a kažu da je odličnog, slatkog okusa.

Njezina je kora tamna, meso crveno i čvrsto, a vrijednost na Brix skali kreće se od 10 do 11 stupnjeva (ima oko 106,1 do 112 g šećera po litri soka lubenice).

Kisy lubenica za berbu dolazi između aprila i augusta, uzgaja se u Španjolskoj uz stroge provjere kvalitete u proizvodnji i pakiranju, s klimatskim, fitosanitarnim i drugim nadzorom. Glavna tržišta ove lubenice bit će Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Nizozemska i Ujedinjeni Arapaski Emirati.

Jedino što joj možda još nedostaje su ljepljivi prsti i brada niz koje se cijedi slatki sok i beskonačno pljuckanje koštica u krugu dva, tri metra 😉

Izvor: Agroklub

Redovno konzumiranje cvekle pomaže u borbi protiv mnogih bolesti!

Neoprana i neoguljena cvekla izgleda kao neugledan korijen koji ne izgleda toliko primamljivo povrće poput crvene paprike ili mrkve. Njenim ljubiteljima ne treba podsticaj za uvrštavanje ove zdrave namirnice u prehranu, no za one koji je baš ne simpatizuju donosimo podsjetnik zašto bi ljubav prema njoj trebalo da počne što prije i da traje što duže.

Ovo korjenasto povrće slobodno se može nazvati supernamirnicom.

Cvekla je jedinstvena zbog visokog sadržaja antikancerogenih tvari i karotenoida. A ovo povrće takođe je odličan izvor folne kiseline i prepuno je antioksidansa, koji štite organizam od prijevremenog starenja i pomažu u borbi protiv mnogih bolesti.

Betacijanin je pigment koji daje cvekli njenu crvenu boju. Ovaj pigment apsorbuje se u krv i povećava njenu sposobnost da prenosi kiseonik i do 400 odsto.

Ljekovita svojstva cvekle

*Cvekla je tradicionalni lijek za leukemiju. Ovo povrće sadrži aminokiselinu betain, koja ima antikancerogena svojstva. Terapija cveklom, koja podrazumijeva svakodnevno uzimanje soka od cvekle ili sirove ribane cvekle, ima pozitivan učinak protiv leukemije i mnogih drugih vrsta raka.

*Redovno konzumiranje cvekle pomaže u borbi protiv bolesti uzrokovanih oksidativnim stresom.

*Vlakna koja sadrži cvekla mogu smanjiti nivo holesterola u krvi i do 40 odsto.

*Poznato je da cvekla normalizuje krvni pritisak.

*Cvekla pomaže u očuvanju elastičnosti arterija. Redovno konzumiranje cvekle može spriječiti proširene vene.

*Iako količina željeza koju sadrži cvekla nije mnogo visoka, kvalitet je izvanredan. Željezo iz cvekle je moćno sredstvo za čišćenje organizma od toksina i izgradnju krvi. Upravo zbog toga cvekla je efikasna u liječenju mnogih bolesti uzrokovanih toksinima.

*Cvekla se posebno preporučuje trudnicama zbog visokog sadržaja folne kiseline. Folna kiselina može spriječiti mnoge bolesti kod novorođenčadi.

*Sok od cvekle stimuliše rad jetre i žuči te sprečava zatvor.

*Sok od cvekle u kombinaciji sa sokom od mrkve odličan je lijek za giht, bolesti bubrega i žučnog mjehura.

* Poznato je da cvekla može pomoći i kod mnogih drugih bolesti: glavobolje, zubobolje, dizenterije, krstobolje, kožnih problema, menstrualnih bolova itd.

Kupujte svježe

Kad kupujete cveklu, birajte manje i tvrđe glavice, a izbjegavajte one koje su vidljivo oštećene i suve. Ako se ovo korjenasto povrće prodaje s pripadajućim lišćem, obratite pažnju na njihovu svježinu pa posegnite za komadima koji dolaze s čvrstim i hrskavim lišćem.

Neželjene posljedice?

Cvekla je definitivno zdrava hrana, ali nemojte pretjerivati s njom, jer sumnja se da bi prekomjeran unos mogao uzrokovati nakupljanje štetnih metala u tijelu. Pretjeran unos može štetiti i osobama sa slabim bubrezima, jer cvekla sadrži oksalate, koji mogu formirati bubrežni kamenac.

Jedan decilitar (ili pola čaše) soka cvekle dnevno sasvim je dovoljno da osjetite sve njene dobrobiti.

Ako primijetite tamnu mokraću ili stolicu nakon cvekle, ne zabrinjavajte se. To je česta pojava, jer se pigment betanin ne uspije razgraditi u tijelu.

Vašoj biljci nedostaje hrana? Saznajte kako izgledaju simptomi nedostatak hraniva

Svom su bilju za nesmetan rast i razvoj prijeko potrebna tri osnovna makroelementa: azot (N), fosfor (P) i kalijum (K), te mikroelementi: mangan (Mn), željezo (Fe), sumpor (S), cink (Zn) i drugi. Azot djeluje na bolji porast zelene mase, fosfor je zaslužan za razvoj korijenja, a kalijum je nužan za razvoj cvjetova.

Iako će oni koji imaju iskustva u uzgoju bez problema prepoznati simptome koji upućuju na to da je biljku nužno prihraniti, oni manje vješti često će simptome nedostatka hranjiva zamijeniti s nekim drugim problemima u uzgoju.

Dakle, ako primijetite da vaša biljka sporo raste, da je podložna napadu bolesti i štetočina ili pak ima tanku stabljiku, budite sigurni da je biljku potrebno hitno prihraniti. Ako su listovi blijedozeleni, najčešće prošarani žutim mrljama, a uz to donji listovi otpadaju, opet je rješenje prihrana biljke. Slabija ili u potpunosti izostala cvatnja onih vrsta koje bi trebale cvjetati također upućuje na mogući nedostatak hranjiva.

Izvor: Agro Savjet

PROČITAJTE:

Kompostni čajevi: Prirodna prihrana vaših biljaka

Đubrivo od kore banane – za zdravlje vaših biljaka

Preporuke za prihranu paradajza i paprike kroz sistem kap po kap

Federacija: Objavljen Program podsticaja za poljoprivredu

Vlada Federacije BiH je na 181. sjednici, održanoj 30.05.2019.g. u Sarajevu, usvojila dva programa utroška s kriterijima raspodjele sredstava utvrđenih Budžetom FBiH za 2019. godinu Federalnom ministarstvu poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva. Prvim je planirano izdvajanje 68.700.000 KM na ime poticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju, a drugim 2.500.000 KM kao poticaj veterinarstvu. Korisnici prvog programa su klijenti upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava.

Jedan od ciljeva Programa novčanih podrški poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2019. godinuje unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje i povećanje obima korištenja poljoprivrednog zemljišta radi jačanja konkurentnosti na domaćem i inostranom tržištu. Riječ je i o povećanju ponude domaćih poljoprivrednih proizvoda uz poboljšanje kvaliteta njihove zdravstvene i higijenske ispravnosti u skladu sa zahtjevima potrošača. Program treba da pomogne osiguranju stabilnog poljoprivrednog dohotka i omogući adekvatan životni standard poljoprivrednih proizvođača, te postepenu harmonizaciju i integraciju sektora poljoprivrede u Evropsku uniju i na globalno tržište. Kontrola namjenskog utroška sredstava u fazi proizvodnje na terenu, kao i toku prikupljanja i obrade dokumentacije, a prije dostavljanja zahtjeva Federalnom ministarstvu, nadležnost je poljoprivrednih kantonalnih inspektora i ovlaštenih službenika kantonalnih ministarstava.

Ovogodišnjim poticajima za veterinarstvo obuhvaćeno je finansiranje provedbe mjera za sprječavanje širenja i iskorjenjivanja zaraznih bolesti koje su zakonska obaveza shodno visini odobrenih sredstava u Budžetu FBiH za 2019. godinu. Tokom 2019. godine će u FBiH biti nastavljena dijagnostička ispitivanja na tuberkulozu, brucelozu i enzootsku leukozu goveda, kako bi bili osigurani minimalni uslovi za plasman naših proizvoda na strana tržišta. Također, bit će nastavljeni suzbijanje i kontrola bruceloze kod ovaca i koza. Rezultati dijagnostičkog ispitivanja na zarazne bolesti su pokazatelj epizootiološke situacije u Federaciji BiH i omogućavaju blagovremeno preduzimanje mjera na suzbijanju, sprječavanju širenja i iskorjenjivanju zaraznih bolesti.

Vlada Federacije BiH je danas također usvojila Informaciju o procesu dodatnih kontrola nerealizovanih zahtjeva novčanih podrški iz prethodnog perioda, Vlada je zadužila Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva da pristupi realizaciji (isplati) nerealizovanih zahtjeva planiranih Programom novčanih podrški za 2019. godinu za koje će se izvršiti naknadna kontrola od strane Federalne uprave za inspekcijske poslove i kantonalnih poljoprivrednih inspekcija.

U skladu sa odlukama o usvajanju, oba programa su stupila na snagu 01.06.2019.g, odnosno narednog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”.

Programa poticaja u poljoprivredi za 2019. 

Program poticaja u veterinarstvu za 2019.

Izvor: FMPVŠ

OBILNE KIŠE NANIJELE ŠTETU Pomoć Vlade Srpske i Grada Bijeljine za ponovljenu sjetvu

Gradska uprava Bijeljina će, u saradnji sa Vladom Republike Srpske, obezbijediti po izuzetno povoljnim uslovima sjemena poljoprivrednicima za ponovljenu sjetvu, najavljeno je iz Gradske uprave.

– Poljoprivrednici će platiti sjemena 50 odsto kroz svoje proizvode fabrici `Sava Semberija`, 10 odsto cijene će biti plaćeno iz gradskog budžeta, a preostalih 40 odsto će platiti poljoprivredni fondovi – rekao je gradonačelnik Mićo Mićić prilikom posjete uspješnom gazdinstvu Mladena Mitrovića, koji je jedan od najuglednijih povrtara u Donjem Crnjelovu.

Poljoprivrednici kažu da su obilne kiše prethodnih sedmica nanijele štetu na semberskim njivama, a prinosi ječma, pšenice i lubenice su znatno ugroženi i kasniće.

U plastenicima predstoji berba bijele paprike, krastavca i kupusa, a nešto kasnije i paprike roge.

– Ove godine pokazala se sva prednost plasteničke proizvodnje, ali mala količina povrća se proizvodi u zatvorenom prostoru jer proizvodnju u Crnjelovu, a i u ostatku Semberije u najvećoj mjeri čini povrtlarstvo na otvorenom. Mi smo fabrika pod vedrim nebom – rekao je Mitrović.

On je naveo i da veliki problem predstavlja nedostatak radne snage, kao i sve manji broj mladih koji odlučuju da ostanu na selu.

Nakon posjete domaćinstvu Mitrovića, Mićić je posjetio i gradilište sistema za navodnjavanje u Donjem Crnjelovu na 511 hektara obradivih površina, što je dio šireg projekta navodnjavanja Semberije, kojim se planira obuhvatanje 11.000 hektara zemljišta.

– S obzirom na postojeću vremensku prognozu možemo prije govoriti o odvodnjavanju, a ovdje je i to urađeno. Prokopani su kanali i postavljene prepumpne stanice. Izvođači izlaze na kraj sa ovim problemima i nastavljaju realizaciju ovog važnog projekta za Semberiju, uprkos neprestanim kišnim danima – rekao je Mićić.

On je pozvao vlasnike njiva koje se nalaze na trasi sistema za navodnjavanje da se dogovore sa izvođačem gdje će biti priključak za njihove parcele, da bi sistem navodnjavanja bio optimalno iskorišćen.

– Cilj ovog projekta je lakša, jednostavnija i povoljnija proizvodnja, kako bi domaći proizvodi bili što konkurentniji. Očekujemo da će voda koja će se koristiti iz sistema za navodnjavanje biti do tri puta jeftinija nego ova koja se sad dovodi do njiva uz pomoć pumpi i motora – istakao je Mićić.

Izvor: Srpskainfo

Zablude: Kada je lubenica zrela?

Zabluda: Za razliku od većine plodova zrelost dinja i lubenica ne možemo odrediti metodom „od oka“! A pravovremena berba je od velike važnosti za ove kulture. Ako ne odreagujemo na vrijeme i plod lubenice ne uberemo u pravoj zrelosti on postaje prezreo, a isto se dešava i ako su ga proizvođači ubrali na vrijeme ali on nije došao do kupca na vrijeme, onda često kažemo da je lubenica „prozukla“ ili „iščamela“!

Istina:

Najčešći način određivanja ploda je kad kuckamo prstom po kori ploda lubenice i ako dobijemo tup zvuk lubenica je zrela. Takođe siguran znak da je lubenica zrela je i sušenje zaperaka u osnovi ploda, ali samo ako znamo kod kojih sorti ovo nije pravi znak. Još jedan znak nam ukazuje na pravu zrelost lubenica. Kad dio lubenice koji je bio okrenut prema zemljištu dok je rasla dobije svijetlo žutu boju a kora oko njega postane hrapava.

Najsigurniji način za kupce je stara dobra kocka za probu kod koje se ne greši, ali od ovog načina nemaju mnogo koristi proizvođači.

Za koji se odlučiti, bijeli ili crveni krompir?

Vjerovali ili ne postoji čak oko 5000 različitih vrsta krompira. Iako je više od 150 sorti poznato i kod nas, u našem podneblju uglavnom se sadi dvadesetak najzastupljenijih sorti: Andora, Condor, Cleopatra, Desiree, Jaerla, Red Scarlet ali i neke druge sorte kao što su crvena sorta RUDOLPH i bijela KENEBEK.

RUDOLPH je srednje kasna crvena sorta krompira s velikom, izjednačenom, okruglo ovalnom krtolom. Sorta se odlično čuva, sve do proljetne potrošnje. Sorta dobro podnosi klimatske nepogodnosti i nije osjetljiva, zato krtole ne pucaju, a stresovi ne uzrokuju sekundarni rast. U gnojidbi treba biti manja doza azota, preporučuje se malo više kalijuma. Takođe u slabijim uvslovima uzgoja daje vrlo visoke prinose.

KENEBEK

Zrelost: Srednje kasna sorta.

Krtola: Velika, okrugla i poneka ovalna. Koža je svijetlo žuta. Meso je potpuno bijelo. Dubina okanca je vrlo plitka.

Bolesti i druga svojstva:
Sorta je otporna na viruse A, S, X, Y, kao i na rak krompira. Malo je osetljiva na plamenjaču lista, a nešto više na plamenjaču gomolja,  prilično je osjetljiva na udarce. Osjetljiva je na običnu krastavost, suhu trulež i virusnu uvijenost lista. Otporna je na sušu i treba je đubriti sa niskim dozama dušika.

Prinos: Vrlo dobar do visok.

Sorta je raširena po cijelom svijetu i cijenjena kao široko upotrebljivana sorta sa bijelom mesom. Odličan jestivi krompir. Posebno je pogodan za prženje, preradu u pire i kuhanje. Jestivi tip B. Sadržaj suhe tvari je visok. Dobro podnosi skladištenje i kasno klija.

PROČITAJTE:

Ko je ovde lud!? Uvezen paradajz koji nije za ljudsku upotrebu!

Građani država u regiji, osim što plaćaju paradajz kao da su Njemci, jedu i povrće koje ne da nije odgovarajućeg kvaliteta, već je i zatrovano!

Posljednjih nekoliko godina gotovo je nemoguće kupiti paradajz koji ima onaj stari prepoznatljivi miris i ukus. “Plastično” je zamijenilo sočno, mirisno i ukusno, ali nažalost, tu nije kraj.

Zemlje u regiji i pored sopstvene proizvodnje, uvoze velike količine voća i povrća i to uglavnom iz zemalja u kojima kontrola kvaliteta nije na odgovarajućem nivou.

Na internetu se pojavila fotografija iz jedne prodavnice na kojoj se vidi da uvezeni paradajz proizveden u Turskoj ima otrovnu koru!

Na ambalaži je jasno naznačeno da “kora nije za ljudsku upotrebu”, što implicira da je kora paradajza zatrovana i da onaj ko ne pročita deklaraciju može nesvjesno da ugrozi svoje zdravlje.

Fotografija je razbijesnila sve korisnike interneta koji su ogorčeni zbog distribucije ovakvog proizvoda, a mi se samo pitamo: kako je moguće da je ovakvo povrće pušteno u promet?!

Šteta na zasadima i na putevima

LOPARE – Bujični potoci, koji su se izlili usljed kišnih padavina na području opštine Lopare, nanijeli su štetu poljoprivrednim usjevima i na lokalnim putnim pravcima, saopšteno je iz Službe za informisanje ove opštine.

Iz opštinske uprave su istakli da nemaju podatke da je juče bilo poplavljenih stambenih objekata ili da su klizišta ugrozila kuće.

Najviše su pogođeni zasadi jagoda u mjesnim zajednicima Koraj, Bobetino Brdo i Mrtvica.

Bujični potoci oštetili su i lokalne puteve u Brusnici, Pirkovcima, Tobutu i Jablanici.

„Komisija će narednih dana izaći na teren i izvršiti procjenu štete na poljoprivrednim kulturama“, navodi se u saopštenju.

Izvor : NN