Kompanija “Hampton” iz Velike Britanije već godinama investira u uzgoj jagoda koje se plasiraju na tržište Evropske unije. Zbog geografskog položaja zainteresovani su i za podizanje novih zasada ovoga voća na poljoprivrednim parcelama u Kalesiji.

To je istakao direktor “Hamptona” Shafiq Ahmed prilikom posjete ovoj općini i sastanka sa savjetnikom općinskog načelnika Fikretom Suljkanovićem, sekretarom Općine Kalesija Mujom Tosunbegovićem, direktorom Agencije za razvoj Edinom Glogićem i Gordanom Radović, višom stručnom saradnicom iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA).

Suljkanović je kazao je da će Općina sve učiniti da investitor dobije pogodnosti koje mu zakon omogućava. Dodao je da postoji mogućnost da zasade jagoda pokrenu i poljoprivrednici iz Kalesije koji bi proizvod plasirali ovoj firmi.

Direktor Agencije za razvoj Edin Glogić potencijalne investitore je upoznao o poticajnim mjerama u ovoj oblasti. Istakao je da Općina ima u planu i gradnju hladnjače u kojoj bi se mogla jagoda sačuvati. A zatim transportovati ka tržištu Evropske unije. Istakao je da Kalesija ima dobru mrežu poljoprivrednika koja se pokazala uspješnom posebno kada je riječ o sadnji krastavca kornišona.

Gordana Radović iz FIPA-e je izrazila zadovoljstvo sastankom na kome je potencijalni investitor mogao dobiti sve potrebne informacije, kao i uvjerenje da će se odlučiti da investira upravo u Kalesiji gdje su vrijedni ljudi i gdje ima pomaka kada je riječ o poljoprivredi, saopćeno je iz Službe za informisanje Općine Kalesija.

Izvor: Fena

Poljoprivrednici i u Brčkom imaće mogućnost da povećaju proizvodnju nepovratnim sredstvima od 1,750 miliona KM iz pretpristupnih fondova EU. To je samo eksperimantalno, poslije čega će uslijediti dodjela preostalog dijela sredstava u ukupnom iznosu od 30 miliona KM. Dobra šansa za velike i manje proizvođače, tvrde farmeri i pčelari.

Dugogodišnji pčelar iz Brčkog Nikola Kerezović, zadovoljan je jer će ozbiljniji proivođači meda nakon dobijanja sredstava imati mogućnost da svoju proizvodnju uvećaju, a da to ne zahtijeva njihova dodatna ugaganja.

– Pretpostavljam da će sredstva biti dovoljna da čovjek može kupiti i kamion, neku opremu, vrcaljke, hladnjače, kontejnere i druge stvari, msilim da je to veoma dobro i korisno – kaže Kerezović.

Šansa je to za većinu proizvođača, posebno za one koji ispunjavaju propisane uslove za ta sredstva, kažu neki od najvećih proizvođača mesa u Republici Srpskoj.

Goran Mitrović iz Donjeg Žabara ovu ponudu će objeručke prihvatiti, jer sadašnju proizvodnju od 2.500 junadi godišnje želi da poveća na oko 3.500 grla, i da zadrži postojeću proizvodnju svinja od 10.000 komada godišnje.

– 30 miliona KM su ukupna planirana sredstva, sada će biti isplaćeno oko dva miliona, poslije čega će vjerovatno biti raspisan sljedeći poziv za preostala sredstva – ističe Mitrović.

U prvoj dodjeli sredstava pojedinac najviše može da dobije od 90 do 190.000 KM, ako u projekat uloži svojih 40 odsto sredstava.

– U principu piše se biznis – plan i kalkulacije, ako su one opravdane, ukoliko nisu, što komisija procijeni, ona ne dozvoljava da farmer ulazi u neki posao, gdje unaprijed neće biti uspjeha – pojašnjava Zoran Gajić, šef Odjeljenja za poljoprivredu u Vladi Distrikta Brčko.

Zainteresovni već mogu da konkurišu putem elektronske pošte, nakon čega će uslijediti analiza projekata.

Sredstva se daju za proizvodnju žitarica, uljarica, pčelarstvo, zasade vinove loze, proizvodnju mlijeka i mliječnoh proizvoda i svih vrsta mesa.

Izvor: RTRS

Semberski ratari nezadovoljni su Nacrtom pravilnika o podsticajima u poljoprivredi. Podsjećaju da u ovom nacrtu nije uvrštena prošlogodišnja mjera od 5 feninga podsticaja po kilogramu predate pšenice, te traže od resornog ministarstva da podsticaj za proizvodnju pšenice bude 400 KM, umjesto dosadašnjih 200 KM po hektaru.

Samo tako, tvrde, proizvodnja pšenice, kao starteškog proizvoda RS, koja ove godine u Srpskoj zauzima 47 hiljada hektara, bila bi rentabilna. Najviše primjedbi poljoprivrednika odnosi se na podsticaje ratarskoj proizvodnji. – Sredstva u republičkom budžetu za poljoprivredu sa 60 miliona povećana su na 71 milion maraka. Međutim nismo zadovoljni načinom raspodjele. U ovom pravilniku se ne nigdje ne navodi da ćemo imati 5 feninga po kilogramu predate pšenice, a sve što nije decidno definisano, nije ni sigurno. Problem nam je i nedostatak skladišnih kapaciteta jer smo tako dovedeni u situaciju da pšenicu prodajemo po cijeni koju nam nude. Pšenica je u sezoni vršaja prodavana po 22, 23 feninga, a sada se prodaje za 40 feninga kilogram. Ukoliko nadležni ne uvaže naše sugestije, mnogo ratara će prestati sa proizvodnjom hljebnog živta jer nije isplativa – kaže predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije Boško Radić i podsjeća da je samo u Semberiji pšenicom zasijano oko 17.500 hektara. Nezadovoljan je i Drago Tomić iz semberskog sela Amajlije. Prošle godine je pod pšenicom imao 30 hektara sa kojih je požnjeo oko 20 vagona.

Uložim u proizvodnju oko 1.000 KM po hektaru na svojoj zemlji, a ove godine imam 40 hektara. Ako prinos bude dobar i uz adekvatne podsticaje mogu da očekujem bar neku zaradu. Imam i farmu krava sa 35 grla koje proizvedu dnevno 600 litara mlijeka. I premije za mlijeko su smanjene za 16 odsto. Imajući u vidu smanjenje podsticaja, moje domaćinstvo gubi na godišnjem nivou oko 20.000 KM – kaže Tomić. Semberski ratari zadovoljni su podsticajima planiranim za proizvodnju industrijskog bilja. Predsjednik Skupštine Udruženja poljoprivrednika sela Semberije Branimir Andrić smatra da su podsticaji za soju, uljanu repicu i suncokret u iznosu do 200 KM po hektaru zadovoljavajući . – U Pravilniku se navodi do 200 KM, ali mi se nadamo da će to biti 200 KM po hektaru, a nikako manje. Imajući u vidu da su površine pod uljaricama u RS male, smatramo da je moguće isplatiti tih 200 KM – kaže Andrić. Semberski ratari od Ministarstva trgovine spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH traže da donese odluku o privremenoj zabrani uvoza pšenice u vrijeme žetve. U BiH se proizvede oko 40 odsto potrebnih količina pšenice, te je ovom mjerom, smatraju, moguće zaštiti domaću proizvodnju.

Fitosanitarna inspekcija Republike Srpske zabranila je uvoz 5.656 kilograma citrusa iz Italije jer je utvrđeno da pošiljku ne prati fitosanitarni sertifikat zemlje porijekla/izvoznice, čime nisu ispunjeni zakonski uslovi za uvoz, saopšteno je iz Inspektorata Srpske.

U saopštenju je navedeno da je pošiljka sadržavala 115 kilograma limete, 220 kilograma pomela, 2.104 kilograma klementine i 3.217 kilograma narandže.

Zabrana je izrečena uvozniku čije je sjedište u FBiH u okviru redovnog pregleda pošiljke hrane biljnog porijekla pri uvozu.

Iz Inspektorata navode da je Zakonom o zaštiti zdravlja bilja propisano da pošiljka bilja i biljnih proizvoda može da se uvozi ako ima fitosertifikat, koji predstavlja međunarodno uvjerenje o zdravstvenom stanju pošiljke bilja, izdato od nadležnog organa za zaštitu bilja zemlje porijekla pošiljke.

Nadležna inspekcija je zbog povećanog sadržaja pesticida u prethodnom periodu u dva navrata zabranila uvoz 15 tona mandarina porijeklom iz Turske.