U opštini Sokolac otvorena je farma, PJ Farma Romanija, koja broji 60 steonih junica rase Austrijski simentalac. Farma Romanija je jedna od najvećih farmi muznih grla na Sarajevsko romanijskoj regiji i predstavlja veliki značaj za ovu lokalnu zajednicu, a i samu regiju.
Nikola Planinčić, direktor poslovne jedinice Farme Romanija koja posluje u okviru banjalučke firme TC Zona, navodi da u Farmi Romanija planira, svu žensku telad ostavljati za dalji uzgoj i proizvodnju sopstvenog repro materijala, dok mušku telad
planiraju za dalji tov. Kapacitet farme je 600 muznih grla. Junice su prosječne težine 600 kilograma. Prosječna steonost junica je šest mjeseci. Junice su u jako dobroj kondiciji. Očekivani prosjek mlječnosti u prvoj laktaciji je 25 litara po grlu.
Farma je dobila koncesiju od Republike Srpske na više od 450 hektara zemljišta na Glasinačkom polju i pod zakup više od 150 hektara poljoprivrednog zemljišta od opštine Sokolac.
Breskve i njihove nista manje slasne ‘rođakinje’ nektarine preplavile su tržnice i trgovine, a ovom ukusnom i zdravom voću rijetko ko može odoljeti.
Ljeto se teško može zamisliti bez ovog osvježavajućeg voća koje je poznato i po svojim brojnim zdravstvenim blagodatima.
Ako želite smršati, na vašem meniju neka se svakako nađe i ovo voće koje inače potieče iz Kine, jer ima vrlo malo kalorija (voćka srednje veličine ima otprilike oko 60 kalorija), a zahvaljujući vitaminu B2, breskve su odlične za očuvanje dobrog vida, meke i elastične kože i mladenačkog izgleda.
Breskve su prepune fenola koji sačinjavaju glavne antioksidanse breskve i nektarine, dok karotenoidi, tvari kojih ima u ovom voću, također imaju antioksidativni učinak (antioksidansi su sastojci koji štite stanice u tijelu od oštećenja koja uzrokuju slobodni radikal). Konzumacija hrane bogate karotenoidima uvelike smanjuje rizik od stvaranja nekih oblika raka.
Od minerala u breskvi ima najviše kalijuma, fosfora, magnezijuma i kalcijuma. Među rijetkim je voćem koje sadrži selen.
Premda se breskve smatraju plemenitim stolnim voćem, koje najbolje prija u svježem obliku, one se mogu kuvati, konzervisati, sušiti, pariti ili peći.
Svježa, kuhana ili pečena breskva može se koristiti u povrtnim i voćnim salatama te kao izvrstan dodatak šunki i patki. U nekim svjetskim kuhinjama može zamijeniti mango, osobito u jelima od rakova.
Kuvanjem može se transformirati u izvrstan kompot, džem, žele, umak ili liker.
Kad su poslastice u pitanju, svježa breskva, kompot ili džem od bresaka koriste se za nadijevanje i ukrašavanje kolača i sladoleda. U kombinaciji s alkoholom mogu se flambirati ili biti dio koktela i bola.
Bijela leptirasta vaš (Trialeurodes vaporariorum) polifagna je vrsta i hrani se na brojnim gajenimi korovskim biljkama, a najveće štete pričinjava na paradajzu, krastavcu, paprici i dr.
Gotovo svi stadijumi su štetni osim jaja. Sišu sokove biljaka, uslijed čega biljke gube normalnu boju i postepeno žute. Pri jačem napadu pojedinačno lišće propada ili se suše čitave biljke. Prekomijerne nesvarene količine biljnog soka vaši izlučuju u vidu medne rose. Ona se razliva po lišću i plodovima i postaje podloga za razvoj gljiva čađavica.
Uopšte rečeno, smanjuju se prinosi plodova. Prinos kod paradajza se smanji za 40%.
Bijela leptirasta vaš ima dva para krila i manja je od 2 mm. Prekrivena je voštanom prevlakom bijele boje nalik na brašno, koja je štiti od visoke temperature i preteranog kvašenja. Jaja su sitna, teško vidljiva golim okom. U početku su bijele boje, a kasnije postanu crna.
Ova štetočina se nalazi na naličiju lista. Može da preleti rastojanje od 10 metara. Već nakon 2 dana ženka počinje sa poleganjem jaja na naličju mladog lista.
U toku života jedna ženka položi oko 200 jaja (dnevno, u proseku 2-7). Iz položenih jaja razvijaju se larve. Embrionalno razviće na temperaturi od 20 stepeni, traje 6-8 dana. U zaštićenom prostoru daje generaciju za generacijom.
Suzbijanje ove štetočine je jako teško. Najbolje rezultate daju kombinacije preventivne, mehaničke, agrotehničke, biološke i hemijske mjere. Posebnu pažnju treba obratiti na higijenu staklenika i plastenika kao i oko ovih objekata.
Za sadnju treba koristiti zdrav rasad. Po rasađivanju treba postaviti žute ljepljive trake koje privlače i love imaga. One otkrivaju ranu pojavu i prema tome treba koristiti hemijsku mjeru borbe. Prvo prskanje se izvodi čim se registruju prvi leptirići. U našoj zemlji registrovani preparati su na bazi cipermetrina, acetamiprida,alfa-cipermetrina, deltametrina i dr. w]
Peršun je jeko ljekovita biljka, pospiješiće vam cirkulaciju i očistiti organizam!Osnovna upotreba peršuna, sem korišćenja kao začina, bila je izbacivanje vode i detoksifikacija tijela. U srednjem veku korišćen je za oporavak i osveženje nakon noći punih vina i masne hrane.
Čaj od peršuna
Korišćen je na preporuku travara kroz istoriju i za olakšanje i održavanje redovne menstruacije, te kao lijek za vraćanje materice u normalan položaj nakon poroda.
Peršun se najviše koristi za sve tegobe vezane za bubrege. Čaj od peršuna sprečava apsorciju soli u tkivo te time štiti bubrege i jetru i praktično vrši njihovo čišćenje.
Osim toga, od tog vremena pa do danas, čaj od peršuna se priprema kao pravi i provereni narodni lijek za probleme sa urinarnim traktom ali i kada je reč o regulisanju telesne težine, postiže više nego dobre rezultate.
Kada je u pitanju ljekovitost, peršunov čaj je najvažniji i najbolji prirodni medikament koji će vam sigurno pružiti pregršt vitamina i minerala koji će se pobrinuti da se osećate bolje i da to i drugi vide.
Naime, veoma je bogat vitaminima A, E i C koji će vam obezbijediti i očuvati bolji vid, lijepu kosu i kožu, bolje pamćenje, kao i jači imunitet, naročito sa dolaskom nešto hladnijih jesenjih i zimskih dana.
Kada su minerali u pitanju, prednjači bakar koji je izuzetno važan za zdravlje kostiju i zuba, a tu su i gvožđe, kalcijum, kalijum, magnezijum i mangan.
Moljac paradajza je štetočina porijeklom iz Južne Amerike. U Evropi je prvi put registrovana u Španiji 2006. godine. Veoma brzo se proširila na područje cijelog Mediterana ali i u većinu evropskih zemalja. U našoj zemlji prvi put je registrovana 2011, i postala je veoma značajna štetočina u proizvodnji paradjza u zaštićenom prostoru.
Osim zaštićenog prostora gde je dominantno veći problem, može se javiti i na otvorenom i oštećuje krompir, plavi patlidžan, papriku i korove iz familije Solanaceae (Datura stramonium L., Solanum nigrum L.)
U mjere kontrole moljca paradajza spadaju:
postavljanje feromonskih klopki za registrovanje prisustva i praćenje nivoa populacije. Feromonske klopke takodje služe za izlovljavanje izlovljavanje imaga
postavljanje vodenih klopki sa kojima je moguće još masovnije izlovljavanje imaga; vodene klopke mogu sadržati istovremeno i seksualne feromone i svjetlost specifične talasne dužine da se poveća ulov Tuta absoluta jer svjetlost privlači i mužjake i ženke. Ovakvi primjeri lovnih klopke rade na solarno napajanje I operativni su 4 do 5h tokom noći. Kompatibilni su sa biološkim sistemom kontrole moljca paradajza. U zavisnosti od preporuke proizvođača dovoljna je 1 do 2 feromonske klopke za monitoring a 20 do 40 klopki za masovno izlovljavanje
postavljanje mreže protiv insekata na ulaz u objekat, kao i na mjesta za provjetravanje objekta. Poželjno je obezbijediti predulaze na plastenicima I staklenici takodje sa zaštitom od mreža.
uklanjanje i uništavanje listova i plodova sa larvama
biološka borba je mjera koju treba uvoditi u tehnologiju proizvodnje paradajza. Upotreba prirodnih neprijatelja – predatorske stjenice Macrolophus Pygmaeus ispoljila je visoku efikasnost. Odrasle jedinke i larve ove vrste se hrane jajima i larvama moljca paradajza. Takođe, ova vrsta, visoku efikasnost ispoljava i u kontroli bijele leptiraste vaši.
Ukoliko se biološkim mjerama kontrole ne obezbedi odgovarajuća zaštita paradajza od ove štetočine, moguća je primjena hemijskih mjera borbe. U tu svrhu preporučuje se primjena nekog od registrovanih insekticida: Coragen 20 SC hlorantraniliprol 0,175-0,2 l/ha ili Avaunt 15 SC indoksakarb 0,17-0,25 l/ha.
U bolnice širom Srbije primljene su desetine ljudi koji su se navodno otrovali jagodama. Inspekcije ispituju slučaj.
Većina njih primljena je u teškom stanju, a uglavnom su se žalili na stomačne tegobe, povraćanje i dijareju, ali i visoku temperaturu i potpuni kolaps organizma, piše danas beogradska štampa.
Stručnjaci kažu da se ovi simptomi javljaju kada su jagode prskane prejakom dozom pesticida ili su zalivane prljavom vodom punom bakterija.
U Urgentnom centru kažu da nisu imali ovakav slučaj masovnog trovanja jagodama decenijama unazad.
„Dolazi nam na desetine pacijenata sa simptomima težeg trovanja nakon što su konzumirali jagode. Pošto uglavnom imaju izuzetno visoku temperaturu do 40 stepeni, dijareju i povraćanje, što je obično znak jake infekcije, prebacujemo ih na Infektivnu kliniku“, rekao je za „Informer“ izvor iz Urgentnog centra.
Beograđanin Aleksandar Ilić (59), koji je završio u Urgentnom centru zbog trovanja jagodama, prvo je pomislio da je riječ o običnom stomačnom virusu, a onda je njegovo stanje počelo da se komplikuje.
Infektolog Žarko Ranković ističe da ovo trovanje nije nimalo naivno i da svi posle jela primijete ove ili slične probleme odmah jave ljekaru.
„Mislim da su ovde u pitanju hemikalije kojima se prska voće. Voće bi moralo malo da odstoji posle prskanja, da te hemikalije izgube svoja otrovna svojstva po ljude. Međutim, poljoprivrednici često to ne sačekaju, već odmah počnu da prodaju jer je sada cijena izuzetno visoka. Mada, moguće je da su ovde problem otpadne vode i zagađeni bunari, pogotovo posle ovako puno kiša i poplava. Tom vodom se zalivaju jagode, što je jako rizično, jer tako na voću mogu da se nađu izuzetno opasne bakterije iz grupe salmonele ili koli. One izazivaju pravi haos u organizmu“, rekao je Ranković.
Ako volite domaći sir sigurno da će vam biti interesantno iskustvo da ga sami i napravite, a možete biti prijatno iznenadjeni kada saznate kako se pravi sir, jer ćete odmah shvatiti da to može biti veoma brz i jednostavan posao. Svi recepti za sir su jednostavni, brzi i zahtjevaju malo sastojaka. Od opreme trebaće vam lonac, gaza i drveni štap ili varjača, a od sastojaka mlijeko, sirište i so.
Prije svega, znajte da će svježe, punomasno mlijeko dobijeno od krava koje pasu svježu mirisnu travu dati najbolje rezultate. Zato je dobro ukoliko imate lokalnog dobavljača (seljaka).
Nemasno mlijeko iz prodavnice takodje možete koristiti za izradu sira, ali ćete kao rezultat dobiti manje sira. Samo obavezno izbjegnite bilo kakve brandove na čijim etiketama piše „ultra-pasterizovano“, jer je njegova sposobnost zgrušavanja znatno umanjena procesom pasterizacije.
Da biste mogli da napravite sir potrebno vam je i neko sredstvo koje podstiče zgrušavanje mlijeka. To mogu biti razne kulture bakterija, starteri, plijesni i kiseline, koje pored toga utiču na razvijanje jedinstvenih ukusa sira. Oni se mogu naći u trgovinama zdrave hrane i drugim specijalizovanim prodavnicama, kao što su na primjer mljekare ili poljoprivredne apoteke.
Ovaj je recept za sir koji se pravi sa sirištem, a on može biti u čvrstim tabletama, tekućem ili praškastom obliku. Sadrži enzime koji čine da se čvrste mliječne strukture jasno odvoje od tečne surutke. Tradicionalno, sirište se dobija iz želuca životinja preživara, tako da je većina onih koji se nalaze u prodaji životinjskog porijekla, mada su i biljna sirišta takodje široko dostupna. Dobijeni su od biljaka koje imaju zgrušavajuća svojstva, kao što su smokve i čičak.
Ne zaboravite ni na so. Ona poboljšava ukus svakog sira, izvlači višak vlage i djeluje kao konzervans. Bilo bi dobro da ne upotrebljavate jodiranu so, jer ona može umanjiti intenzitet zgrušavanja mlijeka. Ako ste sve pripremili možete da počnete da pravite sir po tradicionalnom domaćem receptu naših baka.
Na linku ispod možete vidjeti kako napraviti domaći sir u 5 koraka
Paulovnija je veoma interesantno brzorastuće drvo koje može narasti oko 25 metara u visinu. Potiče iz jugoistocne Kine, a svoje ime dobilo je po princezi Ani Pavlovni koja je bila ćerka ruskoga cara Pavla I. Zbog toga ga nazivaju i princezino drvo ili carsko drvo. Širom svijeta najrasprostranjeniji naziv za paulovniju, kako je kod nas nazivaju, je paulownia.
Prema mnogim parametrima paulovnija je najbrže rastuće drvo na svijetu, stoga uzgoj ovog drveta može biti vrlo unosan poljoprivredni posao. Na slici gore može se vidjeti kojom brzinom paulovnija raste od sadnje pa do osme godine, sto je zadivljujuće. Nije ni čudo sto je širom Evrope sve veći interes za ovim drvetom. Za ovakav rast, naravno, potrebna joj je i propisna njega, naročito prve godine (djubrenje i zalivanje).
Potražnja za ovim drvetom i drvetom uopšte je sve veća, naročito u drvnoj industriji i energetici. Ako se tome doda i ubrzani rast cijene drveta, zasadi paulovnije su realno zlatni rudnik za svog vlasnika.
Karakteristike paulovnija drveta
– Drvo paulovnije se lako i brzo suši na vazduhu (gubi 50% svoje vlage u samo 48 sati, na suvom i otvorenom, ukoliko do njega ne dopire kiša ili vlaga)
– Jednostavno je za obradu, ne deformiše se i lako se ljušti
– Ima odličan odnos tvrdoće i elastičnosti, kao i otpornost na lom
– Paulovnija ima bolji odnos čvrstoće i mase nego balsa (popularno drvo za modelarstvo)
– Lako se kleše pa se već više od 1000 godina naširoko koristi kao sirovina za izradu finog nameštaja, duboreza, muzičkih instrumenata i plutajućih objekata
– Drvo paulovnije je lagano (za samo oko 2/3 teže od najlakšeg komercijalnog drveta)
– Dobra je toplotna i električna izolacija
– Ima nizak sadržaj vode i nisku toplotnu provodljivost, tako da se može uspiješno koristiti kao izolacijski materijal
– Otporno je na insekte i ostaje stabilno pri naglim i velikim promjenama vlažnosti
– Njegovo vrijeme sagorevanja je dva puta duže od prosečne dužine sagorevanja drugih vrsta drveta
– Pogodno je kao biomasa za proizvodnju elektricne energije ili kao sirovina za proizvodnju drvenog peleta
Još nešto o paulovniji
Drvo paulovnije izmedju ostalog, ima velike listove pa zbog svojih ekoloških prednosti može biti odlično rešenje problema globalnog uništavanja šuma. Dakle, idealno je za pošumljavanje.
Med dobijen od cvijetova paulovnije je vrlo cijenjen, a po boji i konzistenciji se može usporediti s bagremovim medom. Njegova svojstva pomažu u liječenju bronhitisa i drugih bolesti disajnih organa. Na jednom hektaru zasada paulovnije pčele proizvode čak 1000 kg meda u sezoni.
I još jedna stvar koja paulovniji donosi veliki plus. To je drvo koje nakon sječenja ne zahtjeva ponovnu sadnju, nego se novo drvo još većom brzinom razvija iz panja, koristeći već potpuno razvijen korenov sistem. Tako da ako želite da imate zasade paulovnije dovoljno je samo jednom da ih zasadite i imaćete ih vječno.
To bi bile osnovne informacije o paulovniji, pa možda se neko odluči za ovakvu investiciju za budućnost.
Drvo paulovnije može se pohvaliti mnogim kvalitetima, što ga u potpunosti čini vrijednim i visoko isplativim.
Uoči žetve strnih žita u Semberiji je počela kontrola vaga, kolskih vaga i mjerila na svim otkupnim stanicama, kako ne bi došlo do mogućih zloupotreba i malverzacija na koje sugerišu udruženja poljoprivrednika.
Šest tržišnih inspektora u narednim danima izvršiće pregled 15 otkupnih stanica, a ishod kontrole biće poznat prije početka žetve.
Iz gradskog Odjeljenja za inspekcijske poslove podsjećaju da se kontrola mjernih instrumenata subjekata koji vrše otkup žita sprovodi u skladu sa Zakonom o metrologiji Republike Srpske.
Nakon prošlogodišnjih sugestija poljoprivrednika da su na određenim otkupnim stanicama količine žita različito izmjerene u kratkom vremenskom periodu, resorno Odjeljenje je uvelo praksu kontrolisanja mjernih instrumenata.
– Pored kontrole vaga i kolskih vaga, inspektori će provjeriti da li mjerni istrumenti imaju verifikacione žigove i rješenja o verifikaciji izdata od strane Zavoda za standardizaciju i metrologiju. Ako se uoče nepravilnosti inspekcija će zabraniti upotrebu sporne vage, izdati rješenje da se u određenom roku nepravilosti isprave i o tome obavjestiti Zavod. Ukoliko se nepravilnosti ne otklone u roku, Zavod će u potpunosti zabraniti upotrebu spornog mjerila, a za subjekte kod kojih su nepravilnosti uočene predviđene su novčane kazne. U zavisnosti od toga da li su u pitanju fizička ili pravna lica, kazne se kreću od 100 do 5.000 konvertibilnih maraka – upozorio je Boban Jovićević načelnik Odjeljenja za inspekcijske poslove.
On je dodao da su kazne u iznosu od 1.000 do 5.000 KM predviđene i za ovlašćena tijela koja mimo Zavoda baždare vage i izdaju verifikaciona rješenja bez pregleda na terenu, ali i za odgovorna lica u ovim tijelima, u iznosu od 100 do 500 KM.
– Na ovaj način Gradska uprava će poljoprivrednicima bar u nekoj mjeri umanjiti brige, kojih ionako dosta imaju, jer uz svoj naporan rad ulažu značajan novac i trud u žetvu – zaključio je Jovićević.
