Subota, 19 Oktobra, 2024
spot_img
Naslovnica Blog Stranica 963

PRIPREMITE SE ZA ZAŠTITU KROMPIRA – uskoro se budi krompirova zlatica

Agrosavjet
-
0
PRIPREMITE SE ZA ZAŠTITU KROMPIRA – uskoro se budi krompirova zlatica

Krompirova zlatica (lat. Leptinotarsa decemlineata) je veoma česta i ozbiljna štetočina biljaka iz porodice pomoćnica (Solanaceae), naročito krompira-pa otuda i njen naziv.

Kako prezimljava

U zavisnosti od strukture zemljišta, odrasli insekti (imago) prezimljavaju u zemljištu na dubini od 20-70 cm ( najčešće na 20-25cm), pliće u težim i dublje u lakšim zemljištima. Na površinu zemljišta odrasli insekti izlaze od aprila do maja što je uslovljeno klimatskim činiocima, posebno temperaturom. Imaga se iz zemlje pojavljuju pri temperaturi zemljišta od 12°C i većoj u trajanju od nekoliko dana.

Razmnožavanje

Nakon 6-12 dana po izlasku iz zemljišta, od aprila do maja, počinje parenje. Optimalni uslovi za polaganje jaja zlatice je temperatura od 18-26°C i relativna vlažnost od 60-75%, a prekida se pri temperaturi od 14°C. Ženka polaže jaja na naličja lista u grupama od po 20-40 komada u periodu od 25-35 dana. Hladno i kišovito vrijeme moze da odloži polaganje jaja. Svaka ženka može da snese 600-800 jaja.

Embrionalni razvoj zlatice

Embrionalni razvoj zlatice zavisi od temperature i traje 5-16 dana, pri temperaturi od 24°C traje 6 dana, 19°C 11 dana, a ispod 12°C prestaje. Larve se presvlače tri puta i tokom tri nedelje ( 14-22 dana) prođu kroz četiri larvena stadijuma, a zatim se zabijaju u zemljište, gdje se učauravaju na dubinu od 2-20cm i pretvaraju u lutku. Pri temperaturi od 20°C razvoj larvi traje 20dana. Nakon nedelju do dve odrastao insekt izlazi na površinu zemlje gdje se hrani pre nego se ponovo vrati u zemlju na dubinu od 20-25cm gdje provodi zimu. Krompirova zlatica u našoj zemlji ima dvije generacije godišnje.

Izgled jaja i larve

Jaja su narandžasto-žuta, jajolikog oblika, dužine oko 1,2-1,5mm. Larve zlatice su izdužene, narandžasto-crvene boje sa crnom glavom i nogama, sa jakim ispupčenjem na leđnoj strani. Dužina larve u punom razvoju iznosi do 15mm. Na bokovima se nalaze dva reda crnih tačaka, a na leđnoj strani prvog grudnog segmenta krupna crna šara. Lutka je svjetlo narandžaste boje sa crnim očima.

Jaja krompirove zlatice

Larva krompirove zlatice

Štetnost

Zlatica uglavnom oštećuje nadzemne dijelove biljke, list, a dešava se, u nedostatku nadzemne mase, da krompirova zlatica napada i oštećuje krtole krompira. Ta pojava je prisutna kada je brojnost zlatice velika, a plamenjača uništi lisnu masu, kao i u drugim slučajevima , u nedostatku lisne mase, kada je prisutna velika brojnost imaga.U zavisnosti od stepena oštećenja lisne mase i faze razvoja biljaka biće i smanjenje prinosa.

Krompirova zlatica je, za uslove, najznačajnija štetočina krompira mada to ne znači da je zaštita od ove štetočine teža nego od drugih štetočina i da ona može pričiniti veće štete usjeva krompira nego druge, npr.zemljišne stetočine.najznačajnija u ovom smislu znači da je redovno prisutna u svim lokalitetima u brojnosti većoj od praga štetnosti, osim u visokim planinskim područjima.

Bez adekvatne zaštite, štete pričinjene uvjevima krompira mogu biti ogromne. Istraživanja su pokazala da larva u toku razvoja pojede oko 30cm² lista, a odrastao insekt 120cm² lisne mase.

Suzbijanje

Kada je u pitanju krompirova zlatica zaštita pogođenih biljaka se može sprovesti na nekoliko načina. Za suzbijenje krompirove zlatice se mogu primjenjivati mehaničke, agrotehničke, hemijske i biološke mjere. Sredstvo protiv zlatice može biti ljuska jajeta, ali i mnogi drugi preparati i neškodljivi preparati.
Da vašu baštu napusti krompirova zlatica insekticid takođe može pomoći, ali bolje uvijek neka prirodna varijanta, odnosno neki prirodni insekcitid, ili čak za mehaničko uklanjanje, tj. Ručno skupljanje zlatice.

Insekticid za zlatice

Povremeno treba mijenjati insekticid ili grupu insekticida za zlatice, budući da zlatica brzo razvija rezistentnost. Sva ova sredstva treba koristiti samo kada je to baš neophodno i nikako se ne smije prekoračiti propisana doza.
Larve prvog i drugog stupnja su najosetljivije na insekticide.

Pročitajte još:

Ovako plodored donosi veći prinos krompira

Ako želite visok prinos krompira obezbijedite mu ove uslove!

NA OVAKVOM ZEMLJIŠTU KROMPIR DAJE NAJVEĆI PRINOS

Izbor sorti paradajza – Vječita dilema proizvođača

Agrosavjet
-
0
Izbor sorti paradajza – Vječita dilema proizvođača

Početak proizvodnje povrtlarskih kultura proizvođače stavlja na vječitu dilemu – koju sortu odabrati. Dilema je još veća kada se radi o proizvodnji paradajza budući da trenutno na tržištu postoji mnoštvo izbora.

Izbor sortimenta jedne od najzastupljenijih povrtlarskih kultura vječita je dilema proizvođača. Jedni se oslanjaju na nutritivna svojstva određenih domaćih sorti, dok je sa druge strane visoka rodnost osnovna vodilja drugim proizvođačima. Međutim, svi znaju da je izbor najpovoljnije sorte prvi korak ka finalnom uspjehu.

Zahtjevi tržišta diktiraju

Proizvodnja paradajza i svih ostalih kultura okrenuta je ka zadovoljenju potrošačevih zahtjeva. Sortiment paradajza bira se, shodno tome, na osnovu potražnje u datim tržišnim uslovima i u određenom vremenskom periodu.

Sortiment je potrebno birati na osnovu prethodnog iskustva prodaje na određenom tržištu ili analiziranjem trenutne potražnje ili predviđanjem potražnje u skorijem periodu. Pri tome obavezno je obratiti pažnju na vremenski period prispijevanja sortimenta i krajnju upotrebu proizvoda (svježa potrošnja ili dalja prerada).

Na osnovu krajnje upotrebe mogu se birati sorte tvrđe, elastičnije i postojanije opne pogodne za transportovanje i skladištenje. Sorte namjenjene preradi treba da imaju što veći sadržaj suhe materije, visoku viskoznost i izrazito crvenu boju. Sorte pogodne za mehanizovanu berbu moraju da imaju ujednačeno dozrijevanje plodova.

Rana ili kasna proizvodnja?

S obzirom na vremenski period prispijevanja sortimenta, isti se dijeli na rane (plod sazrijeva za 90-115 dana), srednje rane (plod sazrijeva za 115-130 dana) i kasne (plod dozrijeva za 130-170 dana). Rani sortimentparadajza preferiran je u plastenicima sa ili bez zagrijavanja. Najčešće se ovakav tip paradajza uzgaja sadnjom sadnica u plastenicima. Neki koji se vrlo često mogu naći u upotrebi su Amati F1, Baghera F1, Arletta F1, Grownet F1, Big beef F1, Ivet F1, Minaret F1, Rally F1.

Srednje rani i kasni sortiment češće je uzgajan direktnom sjetvom iz sjemena i sadi se u uslovima koja karakterišu duga ljeta. Neki od srednje ranih i srednje kasnih hibrida koji se susreću u proizvodnji su Hector F1, Lustro F1, Sinatra F1, Tamaris F1, Optima F1, Brooklyn F1, Bobcat F1.

Domaće ili hibridne sorte?

Vječita dilema proizvođača povrća bilo da proizvodnju obavljaju na otvorenom polju ili u plasteniku, je između domaćih ili hibridnih sorti. Domaće sorte paradajza karakterišu veći plodovi, mesnatiji sadržaj i velike količine vode, a povrh svega toga i dašak tradicije uzgoja.

Hibridne sorte vrlo često mogu biti adekvatna zamjena domaćim sortama ukoliko se kombinuju u skladu sa svojim fiziološkim i nutritivnim karakteristikama. Proizvodnja paradajza u većim količinama vrlo često iziskuje upotrebu hibridnih sorti budući da su iste prinosnije, otpornije na bolesti i štetočine, omogućavaju vertikalni uzgoj te formiraju vrlo robusna stabla koja su u moućnosti nositi plod.

Dilema oko izbora najpogodnije sorte paradajza ostaje na proizvođaču. On na osnovu prethodnog iskustva, zahtjeva tržišta, krajnjoj upotrebi, mogućnosti uzgoja, tehnike proizvodnje te uslova uspijevanja donosi sud o tome koji sortminet odabrati i pustiti u proizvodnju.

Izvor: agroklub.ba

PROČITAJTE:

Koje biljke možete, a koje ne smijete saditi u blizini paradajza

Evo kako da napravite dobar supstrat za sjetvu i pikiranje paradajza

Plodored je važan uslov za uspješan uzgoj paradajza

Isplaćeno više od tri miliona KM podsticaja

Agrosavjet
-
0
Isplaćeno više od tri miliona KM podsticaja

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske posredstvom Agencije za agrarna plaćanja Srpske danas je isplatilo 3.001.419 KM na osnovu podsticaja za poljoprivrednu proizvodnju.

Isplaćena je jedna premija za mlijeko iz prošle godine u visini od 2.452.819 KM i premija za tov brojlera za prošlu godinu od 548.600 KM, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose s javnošću.

O narednoj uplati javnost će biti blagovremeno obaviještena.

Monilija ili trulež plodva šljive – Zaštita u fazi cvjetanja

Agrosavjet
-
0
Monilija ili trulež plodva šljive – Zaštita u fazi cvjetanja

Monilija – Najkritičnija faza svih koštičavih voćnih vrsta, pa i šljive, je faza cvjetanja. U fazi cvjetanja dolazi do formiranja roda, sa jedne strane, ali istovremeno u toj fazi taj rod može biti znatno izgubljen, jer monilija (Monilinija laxa; Monilinia fructigena), koja je značajna bolest koštičavih voćnih vrsta, ostvaruje zarazu baš u fazi cvjetanja.

Dok su cvjetovi zatvoreni, oni su zaštićeni. Otvaranjem postaju osjetljivi, jer se zaraza ostvaruje preko centralnog dijela cvjeta – tučka, preko koga se vrši i oprašivanje.

Za zaštitu šljive od prouzrokovača sušenja cvjetova i grančica najčešće se vrše dva tretiranja.

Ponekad, zavisno od vremenskih uslova, potrebno je i dodatno, treće tretiranje. Što znači, da ukoliko želimo efikasnu zaštitu šljive od ove bolesti, faza cvjetanja mora da bude „pokrivena“ fungicidima koji djeluju na prourokovača ove bolesti.

Prvo tretiranje obavlja se kada je otvoreno 10-20 % cvjetova, drugo u fazi punog cvjetanja. Ukoliko period cvjetanja šljive prati kišovito i hladno vrijeme, period cvjetanja i faza punog cvjetanja se može odužiti, pa je u tim situacijama potrebno izvršiti još jedno tretiranje.

Pored toga, s obzirom na to da se tretiranje vrši u fazi cvjetanja, prednost dati fungicidima koji su neotrovni za pčele, a i tretiranje pomjeriti za dio dana kada pčele nisu prisutne na cvjetovima šljive, a i cvjetovima korovskih biljaka koje su  u zasadu, a pčele ih rado posećuju.

Hemijsku zaštita protiv monilije vrši se preparatima na bazi:

  1. Iprodion – tiofant-metil (KUBIK PLUS)
  2. Tebukonazola (AKORD)
  3. Difenokonazola (SEKVENCA)
  4. Ciprodinila (CIPRODEX)
  5. Tiofant metila (DUOFEN, FUNOMIL)

Napomena: U ovaj fazi (bijeli baloni) i u fazi cvjetanja šljive zabranjena je upotreba INSEKTICIDA !!!

Šljiva je voćna vrsta koju napadaju mnoge bolesti i štetočine odnosno mnoga gljivična, bakterijska, virsuna oboljenja kao i mnogi isnekti i druge štetočine.

Ekonomski najznačajnije bolesti šljive su :

  1. Sušenje cvjetova, grančica i trulež plodova (monilioza) – Monilinia laxa
  2. Rđa šljive – Tranzchelia pruni spinosae
  3. Plamenjača – Polystigma rubrum subs. rubrum
  4. Rogač – Taphrina pruni
  5. Pepelnica – Pedosphaera tridactyla
  6. Šarka šljive – Plum pox virus, PPV

Štetočine šljive :

  1. Šljivine ose – Haplocampa flava, H. minuta
  2. Šljivin smotavac – Cydia funebrana
  3. Šljivina štitasta vaš – Hyalopterus pruni
  4. Rđasta grinja šljive – Phyllocoptes fockeui
  5. Polifagne štetočine

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Cvjetanje šljive je u toku, zaštita je neophodna

Najznačajnije bolesti i štetočine šljive

Mjesto kukuruza u plodoredu

Agrosavjet
-
0
Mjesto kukuruza u plodoredu

Budući da kukuruz i pšenica u našoj poljoprivrednoj proizvodnji zauzimaju oko 60% oraničnih površina, ne može se organizovati gajene ovih biljaka poštujući principe plodoreda sa svim njegovim elementima, već samo jednostavno smenjivati ova dva usjeva.

Stoga se kukuruz najčešće gaji u dvopoljnom ratarskom plodoredu ili u monokulturi. Istovremeno, povećanjem površina pod industrijskim i krmnim biljkama mogao bi se uspostaviti tropoljni, ili čak četvoropoljni plodored, koji bi u odnosu na dvopoljni i monokulturu ima sljedeće prednosti:

-Efikasnija borba protiv korova, štetočona i uzročnika biljnih bolesti,
-Bolje iskorišćavanje biljnih asimilativa iz zemljišta,
-Značajnije obezbjeđenje sirovina za prehrambenu industriju i hranu za domaće životinje,
-Racionalnije iskorišćavanje postojeće poljoprivredne mehanizacije I druge.

Najbolji predusjevi za kukuruz su zrnene mahunarke, prava žita, travno-leguminozne smješe, krompir, crvena djetelina, u uslovima povoljnijeg vodnog režima i lucerka. Poslije ovih usjeva zemljište je obogaćeno organskim materijama, dobrih je fizičkih osobina i, po pravilu, nezakorovljeno.

Za kukuruz, dobri predusjevi su konoplja, suncokret, šećerna i stočna repa, odnosno usjevi kasnijeg roka berbe.

Veoma često kukuruz se gaji u dvogodišnjoj (ponovljenoj sjetvi) ili u dugogodišnjoj monokulturi. Treba istaći da kukuruz bolje od svih pravih žita podnosi ovakav način gajenja.

Novija istraživanja savremenijim metodama proučavanja hemijskim osobinama zemljišta nuklearno-magnetnom rezonancom (NMR), pokazuju da se gajenjem kukuruza u monokulturi ipak smanjuje plodnost zemljišta.

Kao predusjev, kukuruz može biti dobar, osrednji li slabiji, zavisno od toga koji će se usjev poslije njega gajiti.

Za ozima prava žita kukuruz može biti dobar predusjev, posebno hibridi kraćeg vegetacionog perioda.

U mnogim zemljama u svijetu, a i u našoj zemlji, kukuruz često gaje u združenoj sjetvi sa drugim biljkama. Tako su u svijetu poznate konsocijacije kukuruza sa sojom, pasuljem, bobom, vignom, arahisom, stočnim tikvama stočnom repom, povrtarskim usjevima i sa travno-leguminoznim smješama.

PROČITAJTE:

Štetni insekti uskladištenih žitarica i kukuruza

Uzgoj BUKOVAČA između redova KUKURUZA ima višestruke prednosti!

Najznačajnije bolesti kukuruza

Statistički podaci koji ukazuju na alarmantno stanje organske proizvodnje u BiH

Agrosavjet
-
0
Statistički podaci koji ukazuju na alarmantno stanje organske proizvodnje u BiH

Kao odgovor na sve prisutnije pogoršanje kvaliteta hrane i ugrožavanje zdravlja ljudi, počinje
intenzivnije da se razvija organska poljoprivredna proizvodnja.

Organska poljoprivreda je proizvodnja zdravstveno sigurne, kvalitetne hrane na ekološki održiv način.

U BiH organska poljoprivredna proizvodnja, uglavnom, se razvija u biljnom sektoru, proizvodnji meda,
sakupljanju ljekovitog bilja, šumskih plodova i gljiva, te destilaciji eteričnih ulja.

U sistemu organske proizvodnje poljoprivredni proizvođači moraju primjenjivati stroge propise, a
njihov krajnji proizvod mora biti certificiran, tj. dobiti potvrdu da je proizveden uz poštovanje tih propisa.

Zakonodavstvo iz oblasti organske proizvodnje doneseno je na nivou
entiteta (Zakon o organskoj proizvodnji „Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 12/13;
Zakon o poljoprivrednoj organskoj proizvodnji, ”Službene novine Federacije BiH”, broj
72/16).

Organska poljoprivredna proizvodnja u BiH počinje se razvijati 90-tih godina prošlog vijeka, kada počinju aktivnosti vezane za promociju, primjenu metoda organske proizvodnje, kontrolu i certifikaciju.

Iako BiH raspolaže prirodnim resursima koji su pogodni za razvoj
organske proizvodnje, broj proizvođača koji se bave tom proizvodnjom je mali, a količine
proizvedene organske hrane skromne.

Federacija Bosne i Hercegovine:

Statistika za sada ne prati ovaj vid proizvodnje. Pored toga, nema registra organskih proizvođača na nivou Federacije BiH. Izvoz je, uglavnom, vezan za povrće, voće, ljekovito bilje, svježe, zamrznute i suhe gljive, te šumske plodove
(malina, kupina, borovnica, brusnica, jagoda).

U Federaciji BiH ne postoji nijedna
certificirana organska stočarska farma, a tek dvije farme su u fazi konverzije. Od 2009. godine egzistira Savez udruženja organskih proizvođača Federacije Bosne i Hercegovine- ORGANSKO FBiH, koji ima 17 članica (sedam kantonalnih asocijacija organskih
proizvođača i 10 udruženja koja se bave razvojem organske proizvodnje). ORGANSKO
FBiH okuplja oko 2.000 poljoprivrednih proizvođača.

Republika Srpska:

Ministartsvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske
sve više posvećuje pažnju poboljšanju uslova za razvoj organske proizvodnje. Poljoprivredni proizvođači u sistemu organske proizvodnje i proizvođači u periodu konverzije, podstiču se novčano kroz dvije mjere za organsku proizvodnju, a proizvođači mogu ostvariti novčana
sredstva podsticaja i za sve ostale mjere propisane pravilnikom. U Republici Srpskoj je 2015.
godine formirano Udruženje organskih proizvođača i prerađivača.

U Republici Srpskoj je identifikovano 26 proizvođača koji se bave organskom poljoprivrednom
proizvodnjom, a trenutno ih je najviše u oblasti ljekovitog bilja i bobičastog voća.

Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine:

U Brčko Distriktu BiH postoje podsticaji za organsku
proizvodnji ali se može zaključiti da ne postoji zainteresiranost za ovaj vid proizvodnje.

Pored organske poljoprivrede, ekološki je prihvatljiva i integralna poljoprivredna proizvodnja, koja podrazumijeva načela integralne zaštite bilja, uravnoteženu primjenu
agrotehničkih mjera i racionalnu upotrebu agro-hemijskih sredstava i đubriva u procesu proizvodnje.

U BiH nije do sada razvijena (dobrovoljna) certifikacijska šema za integralnu proizvodnju.

10 prirodnih načina za borbu protiv rovca

Agrosavjet
-
0
10 prirodnih načina za borbu protiv rovca

Borba s lisnim všima, leptirima ili krompirovom zlaticom izgleda kao dječja igra nasuprot borbi s ovim štetnikom, ali postoje načini da ga se riješimo ili bar ograničimo štetu koju uzrokuje.

Jeste li sreli rovca u svom vrtu? To što izgleda kao monstruozni hibrid žohara i raka, najmanji je problem. Ono što nije zanemarivo je brzina kojoj pravi štetu. Rovac preferira korjenaste biljke i sočne krtole. Borba s lisnim ušima, leptirima ili krumpirovom zlaticom izgleda kao dječja igra nasuprot borbi s ovim štetnikom, ali postoje načini da ga se riješimo ili bar ograničimo štetu koju uzrokuje.

Razmnožavanje rovca

Seksualna zrelost se događa krajem maja ili juna. Plodna ženka gradi podzemno gnijezdo na dubini od 10-15 cm sa 700 jaja. Piljenje larvi počinje od kraja juna, da bi mladi rovci u avgustu počeli samostalan život. Razvija se jedna generacija godišnje, a rovac prezimljava kao larva ili odrasli insekt u zemlji. Kako dolazi toplije vrijeme, izlazi na površinu i počinje se hraniti mladim korijenima, nježnim stabljikama, kao i lišćem.

Kakvu štetu pravi rovac?

Rovac “ore” zemljište u potrazi za hranom. Kopajući tunele, isušuje zemljište, pa tako od vrta lako mogu napraviti pustinju, posebice jer su vrlo vitalni i brzi. Rovac je sposoban letjeti, plivati i kopati do dubine od četiri metra. Naseljava vlažna zemljišta, pa je velika prijetnja tamo gdje je prisutno navodnjavanje, u plastenicima, kao i na poljima zasijanim uljaricama.

Kako se boriti protiv rovca?

Ovih 10 savjeta će vam pomoći u borbi s rovcem:

  1. Kokošje gnojivo ili stajnjak svinja – Rovac ne podnosi ova gnojiva, pa zemljište nahranite kokošjim gnojivom, a u jesen iskopajte kanale dubine 50 cm i napunite stajnjakom. Toplina će privući rovca. Početkom maja postavite nekoliko hrpica svježeg gnojiva na nekoliko mjesta u vrtu. Kukci će ući u njih napraviti svoj dom i tamo će položiti jaja. Nakon 25-30 dana, ove hrpice zapalite.
  2. Repelentne biljke – Zasadite neven, krizanteme, luk, korijander, čiji mirisi tjeraju rovce. Učinak je isti ako u blizini imate smrču, bor ili jelu, a između krumpira možete zakopati svježe rezane grane breze, debljine 2-4 cm na dubini od 25-30 cm, na razmak od 1,5-2 metra.
  3. Ljuska jajeta – Zdrobite ljusku jajeta i pomiješajte s nepročišćenim biljnim uljem. Zatim stavite dijelove ove mješavine u tunele. Ovo uništava štetnike, a ljuska će zamijeniti gnojivo za vrt.
  4. Zamka u hladovini – Rovci vole odmarati u sjeni, a vi im napravite prostor gdje se mogu okupiti, koristeći lim ili nešto slično. Skupljat će se ispod, u hladovini, a kada ih pronađete, pospite ih otopinom od četiri supene kašike deterdženta u 10 litara vode.
  5. Sapun – Jedna od najjednostavnijih metoda – jednu do dvije litre otopine sapuna sipajte u kanale.
  6. Staklo – Oko biljaka iskopajte rovove u koje ćete unijeti slomljeno staklo, jer ćete tako spriječiti kretanje rovca.
  7. Tegle – Između kućica u kojima se nalaze biljke postavite tegle, s otvorom ukopanim u zemlji i napravite klopku.
  8. Boca piva – U proljeće sipajte 50-100 grama piva u staklenu bocu. Pritegnite grlo komadom gaze. Bočicu pod kutom od 45 stupnjeva ojačajte s tri do četiri centimetra na zemlji, kako biste napravili klopku za rovca.
  9. Brazde s naftalinom i petrolejom – Ako se ne plašite ozbiljnijih mjera, napravite velike brazde i popunite ih naftalinom ili petrolejom.
  10. Jod – Prije nego što zasadite korjenaste kulture, zalijte brazdu s otopinom 20 kapi joda na 10 litara vode.

KOPRIVA- KRALJICA ZDRAVLJA

Agrosavjet
-
0
KOPRIVA- KRALJICA ZDRAVLJA

Znamo da su naši preci svoje zdravstvene tegobe najčešće liječili na prirodan način. Kopriva je u tome igrala veliku ulogu.

Ona je rasprostranjena biljka stari narodni lijek koji pomaže u liječenju mnogih bolesti. Malo koja biljka ima tako precizan popis provjerenog ljekovitog djelovanja na ljudsko zdravlje kao što to ima kopriva.
Svi dijelovi koprive imaju ljekovito djelovanje – cvijet, stabljika, lišće i korijen.

Kopriva je u prošlosti bila vrlo cijenjena, a danas u moru prirodnih lijekova i jedna od najpopularnijih. Kopriva sadrži znatnu količinu mineralnih supstanci, u najvećem postotku željezo.

Ostale supstance su: mravlja kiselina, acetilkolin, vitamini, klorofil, enzimi i supstance koje pomažu u snižavanju razine šećera u krvi.
U narodnoj medicini kopriva ima široku primjenu.

Kopriva kao lijek se u narodnoj medicini koristi u liječenju bolesti i stanja kao što su:
• koristi se kao stimulator imunološkog sustava,
• pomaže u liječenju i sprječavanju alergija i alergijskih reakcija,
• pomaže kod bakterijskih i virusnih infekcija,
• može se koristiti prilikom pojačanog menstrualnog krvarenja,
• koristi se u liječenju bolesti bubrega i jetre,
• pomaže u kontroliranju razine šećera u krvi,
• koristi se kao lijek za liječenje upale desni,
• pomaže u liječenju plućnih bolesti i infekcija,
• pomaže u liječenju crijevnih bolesti i čira na želucu,
• pomaže u slučaju nesanice,
• koristi se kao regulator probave,
• koristi se u liječenju ćelavosti (sprječava opadanje kose),
• koristi se kao preventivno prirodno sredstvo protiv bubrežnih kamenaca.

Ljekoviti sastojci
Kopriva (list, stablo i koren) sadrži sledeće hranljive i ljekovite sastojke(vitamine, minerale …):

• vitamin B2
• vitamin B5
• vitamin K
• vitamin C
• gvožđe
• kalcijum
• karotenoide
• karotenoide (provitamin A)
• kvercetin
• magnezijum
• mravlju kiselinu
• silicijumsku kiselinu
• fosfor
• histamin

Koristi se za rehabilitaciju, jačanje imuniteta, vraćanje snage i energije, reguliše nivo slobodnih androgena (muških polnih hormona) i ubrzava metabolizam.

U srijedu skup za informisanje proizvođača o poljoprivrednim podsticajima

Agrosavjet
-
0
U srijedu skup za informisanje proizvođača o poljoprivrednim podsticajima

BANJALUKA – Centar za razvoj poljoprivrede i sela u srijedu će održati skup na kojem će poljoprivredne proizvođače i predstavnike savjeta mjesnih zajednica iz ruralnog i prigradskog područja grada upoznati s planovima i programima rada Centra u ovoj godini.

“Svi prisutni će imati priliku da se informišu o podsticajnim sredstvima za tekuću godinu i pravilnicima o njihovoj dodjeli, kao i o planiranim projektima”, rekli su u Centru i dodali da će skup biti održan u Banskom dvoru u 18 časova.

Prema njihovim riječima, grad je ove godine podržao poljoprivrednu proizvodnju u ruralnim područjima s oko 1,7 miliona KM, od čega je za podsticaje planirano 900.000 KM, subvencije za poboljšanje kvaliteta poljoprivrednog zemljišta 200.000 KM i 628.500 KM za aktivnosti Razvojno-edukativnog centra “Manjača”.

Pčelama prijeti izumiranje – nešto loše se dešava

Agrosavjet
-
0
Pčelama prijeti izumiranje – nešto loše se dešava

Pčele su najvažniji oprašivači voća i povrća i od njihovog oprašivanja zavisi trećina svjetskih usjeva. Pčelama, kako pokazuju istraživanja, prijeti izumiranje, iako imaju izvanrednu prirodnu obranu koja im čuva zdravlje i napredak preko 50 miliona godina. Postavljaju se pitanja: Zbog čega su pčele u opasnosti i kako ih sačuvati?

Postoji preko 20.000 vrsta pčela na svijetu. One provedu većinu svog životnog ciklusa skrivene u zemlji ili unutar šupljih stabala, i mali broj ovih vrsta je razvio visoko društveno ponašanje kao medonosne pčele.

U proteklim godinama, zabilježeno je masovno izumiranje pčelinjih kolonija u Sjedinjenim Američkim Državama što je ukazivalo na to da se nešto loše dešava. Naučna istraživanja pokazuju da pčele umiru zbog mnogobrojnih međusobno povezanih uzroka, od toga da se ne sade kulture koje proizvode humus, da je eliminisano dosta cvjetajućih biljki, do toga da bolest pčela nikako ne ide na ruku ovom sve ozbiljnijem problemu.

Amerika u minusu za oko dva miliona pčelinjih košnica

Pretpostavlja se da je SAD u minusu za oko dva miliona pčelinjih košnica. Razlog je taj što je nakon Drugog svjetskog rata promijenjena poljoprivredna praksa i ne sade se biljke koje proizvode humus. Poljoprivrednici ne sade djetelinu, koja je prirodno đubrivo koje reguliše nivo azota u tlu, a umjesto toga, počeli su da koriste vještačka đubriva.

Djetelina i lucerka su za pčele veoma hranjive biljke. Nakon Drugog svjetskog rata, u SAD-u se koriste herbicidi kako bi se uništio korov na farmama. Mnogi od tih korova su biljke koje cvjetaju, a pčelama su neophodne za preživljavanje. Takođe, počinju sa uzgajanjem sve veće i veće monokulture usjeva. “Danas govorimo o pustinjama hrane, mjestima u našim gradovima, kvartovima koji nemaju prodavnice voća i povrća. Farme koje su nekad održavale pčele sada su poljoprivredne pustinje hrane, kojima dominiraju jedna ili dvije biljne vrste poput kukuruza ili soje,” navodi Marla Spivak , američka entomološkinja i profesorka Univerziteta u Minesoti, specijalizovana za pčelarstvo i insekte.

Više od 1,5 miliona pčela prevoze da bi oprašili jednu vrstu usjeva

Od Drugog svjetskog rata, sistematski su eliminisane mnoge cvjetajuće biljke koje su pčelama neophodne za preživljavanje. Ove monokulture se šire čak i do usjeva koji su dobri za pčele, kao što su bademi. Prije oko pedeset godina, pčelari bi postavili nekoliko kolonija pčelinjih košnica u voćnjake badema, radi oprašivanja, a takođe i zato što je polen bademovog cvijeta zaista bogat proteinima.

Danas, veličina monokulture badema zahtijeva da većina, preko 1,5 miliona pčela, bude prevezena preko čitave zemlje da bi oprašila ovu jednu vrstu usjeva. Prevoze se kamionima, zatim se istovaraju, jer nakon cvjetanja voćnjaci badema postaju ogromna područja bez cvijeća. “Pčele izumiru tokom poslednjih 50 godina, a mi sadimo više usjeva nego što nam je potrebno. Proizvodnja usjeva koja zahtijeva oprašivanje uz pomoć pčela povećala se za 300 posto,” zaključuje prof. Spivak.

Povrh svega, pčele imaju svoj skup bolesti i parazita. Javni neprijatelj broj jedan za pčele se zove varoa razarač. To je veliki parazit koji isisava krv i kompromituje imuni sistem pčela i širi viruse. Sve divlje vrste pčela su u opasnosti, uključujući i bumbare, oprašivače paradajza. Ove pčele obezbjeđuju rezervu za medonosne pčele. Obezbjeđuju osiguranje oprašivanja paralelno sa medonosnim pčelama.

Ljudi plaćeni za ručno oprašivanje biljaka

U dijelovima svijeta gde nema pčela, ili gde rastu biljke koje nisu privlačne pčelama, ljudi su plaćeni da ručno vrše oprašivanje. Ovi ljudi prenose polen sa jednog cvijeta na drugi pomoću četke.

Bumbari su jedna od nekoliko vrsta pčela na svijetu koje su sposobne da se drže za cvijet i da ga pomjeraju, a to rade trešenjem svojih mišića za letenje na frekvenciji koja je slična muzičkoj noti C. Dok pomjeraju cvijet, oni ga rastvore i to oslobađa polen, i polen se skuplja po čupavom tijelu bumbara i on ga odnosi kući kao hranu. Uzgajivači paradajza sada postavljaju kolonije bumbara unutar plastenika da bi oprašili paradajz i tako dobijaju mnogo efikasnije oprašivanje kada se vrši prirodnim putem kao i kvalitetnije plodove.

Izvor : Agroklub

1...962963964...986Stranica 963 of 986

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: info@agrosavjet.com

Telefon: +38765833447

PRATITE NAS

Posao za poljoprivredne inženjere

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia