Štetočine žita u skladištima i njihovo suzbijanje

Pšenice, ječam i druga strna žita se od sredine juna, a kukuruz od septembra mjeseca dopremaju u skladišta različite veličine i građe. Nekada su to skladišta izrađena po svim principima dobrog i uspješnog čuvanja žitarica, velika, betonska ili čelična sa elevatorima i sistemom za ventilaciju. U većini slučajeva poljoprivrednici skladište svoje žito na tavan, u koševe, čardake, u podrume ili priručne silose.

Bez obzira o kakvom se skladištu radi, opasnost od pojave i razvoja velikog broja štetnih insekata koji oštećuju zrno, veoma je velika. Ona je naročito velika kada se žito skladišti u drvenim sladištima u kojima se štetočine održavaju često i bez prisustva biljnog materijala odnosno, zrna žitarica.

U cilju očuvanja početne količine i kvaliteta žita, i obezbeđivanja optimalnih uslova skladištenja, veoma je velika uloga ljudi to kako tokom izgradnje, tako i tokom održavanja skladišnih objekata. Neophodno je obezbijediti dobro sušenje i provjetravanje koje uspješno može spriječiti pojavu i razvoj štetnih mikroorganizama, odnosno smanjiti opasnost od vrlo opasnih mikotoksina u hrani. Ništa manje nije značajno i suzbijanje štetnih insekata kako prije, tako i tokom unošenja žita u skladište, ali i kasnije tokom čuvanja. Ipak, uvijek je najvažnije reagovati preventivno, čišćenjem i tretiranjem skladišta insekticidima prije unošenja žita, kao i dezinsekcijom vreća koje će se koristiti.

Reagovati preventivno

U skladištima, posebno onima izgrađenim od drveta, na tavanu ili u čardaku, velika je vjerovatnoća održavanja štetočina. Kada nema žitarica, a posebno kada se skladište dugo koristi, a sada se žito često čuva veoma dugo, čekajući bolju cijenu, broj štetnih insekata je veoma veliki. Skladišta se obično prije unošenja novog žita isprazne i taj period do skladištenja novog žita je pravo vrijeme da se skladišta mehanički očiste, od ostataka stare robe i od prašine, pa da se potom pristupi primjeni insekticida. U isto vrijeme, stare i prazne vreće, koje će se dalje koristiti, treba očistiti i pripremiti.

Monitoring prisustva štetočina

Veoma je važno rano otkrivanje prisustva štetočina, ali i utvrđivanje ekonomskog praga štetnosti kada treba preduzeti mjere njihovog suzbijanja. Tokom skladištenja uzima se na pregled veći ili manji broj uzoraka u određenim vremenskim  intervalima, da bi se određenim metodama utvrdilo prisustvo štetočina. To se najčešće radi prosijejavanjem, ali i metodom inkubacije, analizom sadržaja ugljen dioksida koji nastaje disanjem štetočina i drugim metodama. Danas se široko koriste i feromonske klopke za namjene ranog otkrivanja prisustva štetočina, ali i kao način smanjenja njihove brojnosti. Prag štetnosti kada treba preduzeti suzbijanje štetnih insekata u skladištu je kada se kod pšenice utvrdi 32 oštećena zrna u 100 g uzorka, a kod brašna kada se nađe 75 delova insekata u 50 g uzorka.

Direktne mere suzbijanja— pravi izbor insekticida

Direktne mjere suzbijanja štetočina u skladištu podrazumijevaju primjenu kontaktnih insekticida i fumiganata. Insekticidi koji se koriste za tretiranje praznih skladišta kod nas najčešće pripadaju grupi kontaktnih preparata. Veoma je važno da imaju dobru isparljivost, kako bi parama dijelovali i na štetočine, posebno njihove larve koje su na skrovitim mjestima, kao i  zadovoljavajuću rezidualnost, odnosno da dužinom dijelovanja obezbijede efikasno uništavanje štetočina, uz što manje ostataka na uskladištenim proizvodima.

Poznate dvije grupe insekticida, organofosforni i piretroidi, zastupljeni su u svijetu i za suzbijanje štetočina u skladištu. Kod nas su registrovani preparati na bazi četiri aktivne materije za ove namjene, i to jedan piretroid (deltametrin) i tri organofosforna insekticida (dihlorvos, malation i pirimifos-metil). Navedenim zahtjevima dobrog insekticida za primjenu u skladištima odgovara Actellic 50 EC , aktivna materija pirimifos-metil, koji se već godinama uspješno koristi za suzbijanje skladišnih štetočina, kako u velikim silosima, transportnim sredstvima, tako i u objektima za čuvanje žita na gazdinstvima.

Actellic 50 EC se u velikim sistemima za čuvanje žita obično primjenjuje prskanjem žita na transportnoj traci prilikom unošenja u skladište, u količini od 8 ml preparata po 1 toni robe. Na ovaj način se precizno dozira sredstvo i suzbijaju insekti koji se već eventualno nalaze na zrnu, kao i eventualno insekti koji se već nalaze u skladištu, zbog izuzetno dobre isparljivosti ovog preparata.

Pri čuvanju žita u skladištima u okviru gazdinstva (domaćinstva), veoma je važno da se zidovi, podovi i tavanice objekata prije unošenja žita isprskaju rastvorom preparata Actellic 50 EC. Potrebna količina preparata je 75-150 ml uz upotrebu 5-20 l vode za 100 m2 površine skladišnog prostora. Manja količina preparata se primjenjuje u slučaju čistih skladišta, izrađenih od čvrstog materijala, betona ili cigle, dok se veća količina preparata sa više vode primjenjuje za skladišta od drveta, obzirom da drvo upija više rastvora, ali je i bolje stanište za održavanje štetočina. Prazne vreće od jute, koje se najčešće koriste za skladištenje žita, mogu se tretirati insekticidom Actellic 50 EC tako što se postave na betonsku ili afaltnu podlogu, a potom se prskaju rastvorom preparata u količini kao pri tretiranju zidova praznog skladišta.

Vreće se tretiraju sa obe strane, ali se radi ekonomičnosti, svaka sledeće vreća može postaviti preko prethodno tretirane, pa će na taj način obe strane vreće biti izložene djelovanju insekticida. Obzirom na promjenu dozvoljenog nivoa ostataka pirimifos-metila (insekticid Actellic 50 EC ) u zemljama EU u nekim žitaricama, a za nas najznačajnije žitarica je kukuruz, sa 5 mg/kg ostataka na svega 0,5 mg/kg, primjena ovog insekticida se ne preporučuje za suzbijanje štetočina u skladištima u kojima se čuva kukuruz.

Stručna podrška: dr Miroslav Ivanović, Syngenta agro doo Beograd

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Preporuka za vas