Naslovnica Blog Stranica 9

Ishrana pčela tokom zime

Agrosavjet
-
0
Ishrana pčela tokom zime

Zimi pčele uzimaju veoma malo meda. Već u jesen pčele smještaju med oko mjesta na kojem će se zimi smjestiti klupko, tako da im bude nadohvat.

Uglavnom pčele smještaju med podalje od leta i on se nalazi iznad klupka i iza njega. Ishrana pčela tokom zimskih mjeseci uglavnom uključuje veoma malo hrane (ni pun kilogram na mjesec), a pelud u to vrijeme uopće ne troši. Ta potrošnja zavisi o jačini zajednice. Pčele u velikom zimskom klupku troše manje energije za stvaranje topline nego pčele u malom klupku. Stoga jaka zajednica troši relativno manje hrane od slabije. Zajednice izložene smetnjama i naglim promjenama temperature troše više hrane. Ishrana pčela postaje važna pod konac zimovanja, kad matica u središtu klupka počinje nositi jaja, pa pčele moraju hraniti leglo.

Pročitajte: Radovi u pčelinjaku tokom zime

Dobre vrste meda (naročito proljetne) ostavljaju veoma malo izmetina. To je vrlo važno jer pčele u toku zimovanja, kad su stisnute u klupko, ne balegaju, a izmetine se nakupljaju u njihovu zadnjem crijevu. Kako je njegova stijenka veoma rastezljiva, može se u njemu nakupiti i po nekoliko desetaka mg izmetina. Ako se nakupi prevelika količina, pčele postaju nemirne, otpuštaju se od klupka i balegaju u košnici. Takvo je stanje za zimovanje veoma nepovoljno.

Med medljikovac ima veći postotak neprobavljivih pa i otrovnih tvari i zato je nepodesan za zimovanje. Ishrana pčela u jesen može uključivati šećernu otopinu koju, u slučaju potrebe, treba dati u pravo vrijeme kako bi pčele prezimile na sigurnom izvoru energije. Pod uvjetima dobrog zimovanja pčele mogu zadržati u sebi izmetine i po nekoliko mjeseci. No svakako je dobro da se isprazne i u kraćim razmacima. Stoga su u toku zimovanja važni topliji dani (temperatura u hladu iznad 10 do 12°C), kad se pčele raspuštaju iz klupka i izlijeću, te vani balegaju (pročisni izleti).

Jaka pčelinja zajednica ulazi u zimu sa oko 30.000 pčela. Okviri (satne površine) moraju biti tako veliki da se na njima može smjestiti zimsko klupko, a pored njega i potreban med. Tako velika zajednica stvara zimsko klupko kojemu promjer iznosi oko 25 cm. Prema tome, za pravilan smještaj zimskog klupka potrebno je da na saću središnjih okvira ostaje slobodna površina kruga s promjerom od nekih 25 cm, i oko 7 međusatnih ulica. Pčelama treba za zimovanje ostaviti toliku količinu meda, uz nešto peluda, kolika im je potrebna do sigurne proljetne paše.

Ta količina meda zavisi o jačini pčelinje zajednice i o klimatskim i pašnim prilikama pojedinoga kraja. Pčele se obično uzimljuju na oko 15 kg meda. Za jake pčelinje zajednice, u kraju s kasnom proljetnom pašom, preporučuje se i veća količina (20 do 25 kg). Prema tome, okvir saća mora biti tako velik da se na njemu može smjestiti klupko u promjeru od nekih 25 cm, kao i količina meda od otprilike 2 kg, a to je oko 12 dm².

Izvor: agroportal.hr

Stavite ovo u kuhinju i ormane i riješite se moljaca: Sitnica od koje bježe glavom bez obzira

Agrosavjet
-
0
Stavite ovo u kuhinju i ormane i riješite se moljaca: Sitnica od koje bježe glavom bez obzira

Trik da se očas posla rešite moljaca u ormanu i kuhinji.

Hranu nikada ne treba čuvati u kuhinjskim ormarićima iznad šporeta, jer moljci lako uđu unutra i polažu svoje larve. Male štetočine su veliki ljubitelji integralnih žitarica, posebno smeđeg pirinča, heljde, prosa i brašna. Najbolje je čuvati hranu u posebnim teglama sa poklopcima.

Moljci ne podnose miris lavande, kedra i citrusa. Stavite kap ulja na vatu i stavite je u kuhinjske ormariće.

Ne podnose miris lavande i ulja limunske trave. Stavite kap eteričnog ulja na vatu u ormarićima za hranu.

Pročitajte: Ideje pomoću kojih možete zauvijek da se riješite moljaca

Riješite se moljaca pomoću jedsnostavne zamke

Napravite privezak od komada drveta i kanapa, poprskajte drvo sa nekoliko kapi ulja i okačite privezak na vješalice u ormanu ili u kuhinjskom ormariću.

Sprej protiv moljaca

Potrebna vam je supena kašika alkohola, 30 kapi esencijalnog ulja lavande i 1 dcl destilovane vode. Dodajte sastojke navedenim redoslijedom u bocu, protresite prije upotrebe i poprskajte površinu polica i ormana nakon čišćenja.

Odbija ih miris lovorovog lista

Osim za pripremu ukusnih jela, lovorov list je odličan za odbijanje moljaca. Njegov intenzivan miris spriječiće moljce da uđu u orman ako ga stavite u prozračnu kesu ili cijelo lišće direktno na policu.

Izvor: krstarica

Prirodnim i hemijskim sredstvima protiv smrdibuba

Agrosavjet
-
0
Prirodnim i hemijskim sredstvima protiv smrdibuba

Smrdibube su štetočine koje karakteriše halapljiv apetit i velika brojnost. Dovode do ranog propadanja i kvarenja plodova, pri čemu oni gube tržišnu vrijednost, stvarajući proizvođačima znatne materijalne gubitke. Sa dr Vladimirom Filipovićem, višim naučnim saradnikom u Institutu za proučavanje ljekovitog bilja „Dr Josif Pančić“ i Nacionalnom udruženju za razvoj organske proizvodnje Serbia Organica, razgovarali smo o ovoj “pošasti” i o njenom prirodnom suzbijanju, piše portal dobrojutro

Posljednjih nekoliko godina, kako kaže naš sagovornik, smrdibube zbog svoje prekomjerne brojnosti pričinjavaju štete brojnim povrtarskim, voćarskim i ratarskim vrstama. Hraneći se gajenim biljem one ih oštećuju čime stvaraju uslove za njihovo oboljevanje, što utiče na smanjivanje prinosa i na sam kvalitet dobijene sirovine.

„Trebalo je dosta vremena da se naviknemo na ovu, uslovno rečeno novu štetočinu, te isto tako da se pronađe adekvatan način kako da zaštitimo usjeve i zasade, ali i domove u koje u velikoj mjeri ulaze, naročito u momentu kada se završi vegetaciona sezona i dani postanu hladniji“, rekao je Filipović za Dobro jutro.

Što se tiče same borbe protiv ove štetočine, osim hemijskih mera koje se nisu pokazale mnogo efikasnim, pošto ih treba više puta ponavljati a i ostaci insekticida ostaju kako u biljkama, tako i u zemljištu i u vodi, koristimo bioagrotehničke mjere.

„Prije nego što navedem bioagrotehničke mjere, pomenuću dva komercijalna sredstva na bazi azadiraktina (potiče od neem drveta Azadirachta indica A.Juss), koja su upisana na listu sredstava za zaštitu bilja koja se mogu koristiti u organskoj proizvodnji a to su – Ozoneem Trishul 1% EC i Nimbecidine 0,03% EC koja se u praksi koriste za suzbijanje smrdibuba. Razlog leži u tome što se brzo razgrađuju u biljkama, tako da im je karenca od 0 pa do 3 dana“, naglasio je naš sagovorik.

Pročitajte: Da li je smrdljivi martin otrovan?

Prva bioagrotehnička mjera jeste upotreba ljekovitog bilja, koje zbog svog mirisa djeluje odbijajuće na smrdibube. Za ovu namjenu možemo koristiti biljke: bosiljak, matičnjak, žalfija, lavanda, ruzmarin i njima slične. Bijeli luk, menta, kim, ljuta paprika i bijela slačica su biljke koje smrdibube ne podnose, a čijom sjetvom/sadnjom ili pripravcima kao što su fermentisani rastvor, čorba, macerat i čaj, a kojima se mogu prskati biljke, zemlja i prostor gde se javljaju smrdibube, može uticati na njih.

„Evo jednog recepta u kom koristimo bijeli luk. Za izradu ovog pripravka potrebno je 4 čena bijelog luka, 200 ml vode i boca sa raspršivačem. Luk se usitni i stavi u vodu da odstoji nekoliko sati. Nakon toga se mješavina procijedi i potom se može prskati. Tu je i upotreba praška za pecivo. U jednu litru vode sipamo jednu kesicu praška za pecivo, sve pomiješamo i sa bocom sa raspršivačem prskamo napadnute biljke. Ova mješavina neće ubiti smrdibube, ali će ih ošamutiti i otjerati. Sirće je takođe prirodni repelent za smrdibube. U bocu sa raspršivačem ili u prskalicu sipamo bijelo sirće i prskamo po površinama koje često posećuju smrdibube“, otkriva prirodne recepte ovaj stručnjak.

Pored upotrebe ljekovitog bilja u zaštiti protiv smrdibuba, možemo koristiti i tzv. biljke „zamke“ koje u većoj mjeri privlače štetne insekte, nego glavne gajene biljke. Jedna od njih je blitva, ukoliko ima blitve u bašti, smrdibuba će prvo nju napasti. Isto važi i za neven. Pored ovih postoji još prirodnih načina kojima se možemo boriti protiv smrdibuba u baštama. Ukoliko u bašti ima dosta bubamara, one će jesti jaja smrdibuba i na taj način smanjiti njihovu brojnost.

„Još jedna od mjera za smanjenje broja smrdibuba je korišćenje feromonskih klopki ili zamki. Postavljanje feromonskih klopki vrši se na visini od oko pola metra od površine zemlje i nekoliko metara od ulaznih vrata, voćaka i bašte. Ove zamke obično sadrže feromone koji pomažu u privlačenju buba i na taj način u znatnoj mjeri smanjuju njihov broj“, istakao je Filipović za kraj.

HEMIJSKE MJERE BORBE PROTIV SMRDIBUBA

Ukoliko prirodna sredstva ne pokažu efikasnost uvijek možete primijeniti hemijska.

– Na biljkama sam koristila preparate Ampligo i Zakon  oba su insekticida. Može i Alverde. Znači da upotrebite insekticide, ali da vodite računa da to povrće koje prskate ne koristite odmah –  rekla je za Dobro jutro Mira Gavrilović zaštitar iz Arilja.

–  Preparati deluju vrlo brzo, a nakon dana do dva se vide efekti kada smrdibube počnu da padaju na leđa. Kako smrdibube lete i vraćaju se, tretman je nekad potrebno ponoviti, ali bi razmak između prskanja trebalo da bude sedam dana. Gde nema ploda nije problem, ali gde beru papriku ili paradajz, ko ih još ima, potrebno je da sve poberu, poprskaju, pa ponovo beru tek za 10 dana – objasnila je Gavrilovićeva.

Izvor: www.dobrojutro.co.rs

 

Klima se mijenja: Domaćinu u jesen nikao mladi luk, zeleni se cijela njiva

Agrosavjet
-
0
Klima se mijenja: Domaćinu u jesen nikao mladi luk, zeleni se cijela njiva

Mladi luk uobičajeno dospijeva u rano proljeće i prvo je povrće koje zelenim perjem nagovještava buđenje prirode poslije zime.

Ali, na njivi Dalibora Roksandića u Orašcu kod Šapca, na površini 20 ari mladi luk je iznikao kad mu vrijeme nije, u jesen.

„U proleće je na toj njivi zasađen luk holandski pogačar. Dva puta sam prskao protiv trave, ali nijedno nije uspelo. Izrasla je visoka trava, onda su počele vrućine i dva meseca nije pala kap kiše. Počeo je da truli, pa ga nismo ni vadili. Sada se cela njiva zeleni i prodajem mladi luk u jesen“,  objasnio je Dalibor.

Kada je nedavno pokosio travu i potom pala kiša iz glavica koje su ostale u zemlji luk je počeo da raste.

Pročitajte: Zašto je dobro jesti mladi luk svaki dan?

Iz skoro svake glavice najmanje po jedan struk, a iz mnogih veliki žbunovi.

Temperature mu prijaju pa je brzo porastao i Dalibor sada na pijaci u Šapcu uz sezonsko povrće iz svoje bašte prodaje i mladi luk.

„Kupuju ljudi vezu-dvije, mnogo manje nego u proleće. Možda se neko javi i uzme veću količinu direktno sa njive“,  kaže Dalibor.

Veza od nekoliko struka košta svega 30 dinara. Ako bi, kojim slučajem, uspio da proda sve što je niklo Dalibor bi više zaradio nego da je krajem ljeta vadio glavice. Naime, brojni poljoprivrednici se žale da crni luk brzo truli, pa nemaju dovoljno ni za svoje potrebe.

„Cela godina je, zbog vremenskih prilika, bila veoma nepovoljna ne samo za crni luk. Sve povrće što je rodilo iznosio sam na pijacu, a dio smo ostavili da supruga napravi zimnicu koju prodajemo. Uz to ona pravi i starinske kolače i štrudle, pa u ponudi imamo širok asortiman slanog, kiselog i slatkog, ko šta voli“,  dodao je na kraju.

Čekajući kupce mladog luka vrijedni domaćin je zasadio oko 100 kilograma srebrenjaka koji za prodaju stiže u proljeće.

„I u Srbiji se klima menja, njegova njiva je dokaz“,  čuju se komentari na pijaci, prenosi Telegraf.

Presađivanje orhideja: Korak po korak za početnike

Agrosavjet
-
0
Presađivanje orhideja: Korak po korak za početnike

Presadjivanje orhideja može biti izazovno čak i za iskusne baštovane, s obzirom na posebne uslove koje ova egzotična biljka zahtijeva. Da bi orhideja uspjela u novom okruženju, neophodno je pažljivo planirati postupak i poštovati određena pravila, kako bi se izbjegao stres za biljku i osiguralo njeno dalje cvjetanje.

Kada presaditi orhideju?

Orhideje ne treba često presađivati, idealno svakih 2-3 godine. Najbolje vrijeme za presađivanje je proljeće, kada biljka ulazi u fazu aktivnog rasta. Hitno presađivanje je potrebno ako koreni počnu da trule ili ako se pojave štetočine.

Pročitajte: Uz pravilnu njegu, orhideje će vam živjeti i do 20 godina

Zašto presaditi orhideju?

Postoji nekoliko razloga za presađivanje orhideja:

  • Zamjena supstrata: S vremenom orhideje iscrpe hranljive materije iz zemlje, pa je potrebno zamijeniti stari supstrat novim, bogatijim.
  • Korijeni izvan posude: Ako korijeni počnu da izlaze iz posude, biljku treba presaditi u veću saksiju.
  • Trulež korijena: Prekomjerno zalivanje može izazvati truljenje korijena, što zahtijeva hitno presađivanje.

Kako pravilno presaditi orhideju?

  1. Pažljivo izvadite orhideju iz stare saksije, a prethodno je zalijte.
  2. Uklonite stari supstrat i isperite korijen.
  3. Pregledajte korene i odstranite sve suve i trule dijelove uz pomoć sterilnih makaza.
  4. Poslije obrade, ostavite biljku da se suši na vazduhu oko šest sati.
  5. Na dno nove saksije stavite sloj kamenčića za drenažu, zatim korijenje orhideje i napunite saksiju novim supstratom.
  6. Prvo zalivanje obavite mlakom vodom i postavite biljku na mjesto zaštićeno od direktnog sunca i promaje.

Savjeti za uspješnu njegu

Orhideje su osjetljive na promjene, pa je nakon presađivanja važno održavati optimalne uslove – temperaturu od 22-25°C i visoku vlažnost. Izbjegavajte direktno sunčevo svjetlo kako biste izbjegli oštećenje biljke. Sa ovim koracima, orhideja će se lakše prilagoditi i ponovo će vas obradovati svojim prelijepim cvjetovima.

Jesenja njega hrizantema: Orezivanje, prihrana i zaštita od hladnoće

Agrosavjet
-
0
Jesenja njega hrizantema: Orezivanje, prihrana i zaštita od hladnoće

Hrizanteme su prelijepi cvjetovi koji dodaju boju i život baštama tokom jeseni. Da bi se osigurala njihova dugovječnost i ljepota, važno je pravilno ih pripremiti za zimske uslove. Priprema obuhvata nekoliko ključnih koraka, kao što su orezivanje, prihrana i zaštita od hladnoće.

1. Orezivanje hrizantema

Orezivanje hrizantema u jesen pomaže da se smanji potrošnja energije biljke tokom zime. Preporučuje se orezivanje stabljika na visinu od 10-15 cm, što olakšava njihovo premiještanje ili prekrivanje zemljom​

Ovo smanjuje rizik od lomljenja stabljika i olakšava zimsko skladištenje biljaka.

2. Prihrana hrizantema u jesen

Hrizanteme se prihranjuju fosfornim i kalijumovim đubrivima krajem ljeta i početkom jeseni kako bi ojačale korijenov sistem. Kalijum pomaže biljci da akumulira hranljive materije u korijenu, dok fosfor doprinosi pripremi korijena za zimu. Azotna đubriva treba izbjegavati u ovom periodu jer mogu stimulisati rast novih izdanaka, što može biti štetno u zimskim uslovima​

3. Zaštita od hladnoće

Zavisno od sorte i otpornosti na mraz, postoje dva načina zimovanja hrizantema. Mnoge sorte, poput korejskih sitnocvetnih hrizantema, mogu ostati u zemlji tokom zime, ali je preporučljivo prekriti ih suvim grančicama, slamom ili specijalnim pokrivnim materijalima kako bi se zaštitile od mraza​

Ako je zima izuzetno hladna, moguće je postaviti čvršće sklonište, koristeći stare kutije, daske ili lagane materijale koji ne blokiraju protok vazduha​

Pročitajte: Pripremite se za orezivanje, ali i sadnju lukovica, hrizantema i maćuhica

Za sorte koje nisu otporne na mraz, preporučuje se iskopavanje biljaka i njihovo skladištenje u zaštićenim prostorima do proljeća. To se posebno odnosi na krupnocvjetne sorte koje su manje otporne na niske temperature​

4. Održavanje tokom zime

Tokom zime, važno je obezbijediti da sklonište hrizantema omogućava dobru ventilaciju kako bi se izbjegla pojava truljenja i pljesnivosti. U periodima snjegova, dodatni sloj snijega može pružiti dodatnu zaštitu od mraza i obezbijediti vlagu u proljeće, kada se snijeg otopi​.

Pravilna jesenja njega hrizantema osigurava njihov zdrav rast i bujno cvjetanje sljedeće sezone. Priprema biljaka za zimu nije složena, ali zahtijeva pažnju i pravovremenu primjenu ovih koraka.

Ovi savjeti će vam pomoći da vaše hrizanteme prežive zimu i zablistaju u punom sjaju na proleće.

Zašto morate pomaziti psa prije nego što ga ostavite samog kod kuće?

Agrosavjet
-
0
Zašto morate pomaziti psa prije nego što ga ostavite samog kod kuće?

Ljubav psa prema svom vlasniku je bezuslovna. Svako ko kod kuće ima svog omiljenog krznenog prijatelja to zna i zna da pas živi za trenutak kada će se njegov vlasnik vratiti kući i igrati sa njim.

Da mogu, naši psi bi nas pratili, ali životne okolnosti su takve da svoje kućne ljubimce moramo ostaviti kod kuće kada obavljamo većinu svakodnevnih zadataka.

Brojna istraživanja su pokazala da psi pate od separacione anksioznosti, odnosno straha od odvajanja koji se u njima budi svaki put kada ih vlasnik napusti.

Vašem ljubimcu ćete nedostajati jednako bez obzira da li vas nema pet minuta, pet sati ili pet dana.

Istraživanje koje su sproveli neki od naučnika pokazuje da maženje psa neposredno pre odlaska ima izuzetno pozitivan efekat na njih. Naučnici su proučavali pse i podijelili ih u dvije različite grupe.

Pročitajte: Šest rasa pasa koji najviše pate kad ostanu sami

U jednoj su bili psi koje su njihovi vlasnici mazili minut prije polaska, a u drugoj psi koji su odvojeni od vlasnika bez pozdrava.

Psi koji su maženi bili su znatno mirniji u periodu čekanja na povratak vlasnika, utoliko što su im i otkucaji srca bili normalniji.

Psi se osjećaju voljeno i smireno kada ih mazimo. U tom trenutku oslobađaju hormon oksitocin, koji je poznat i kao hormon ljubavi. Pokušajte da provedete vrijeme sa svojim psom prije nego što odete.

Na taj način ćete ih ostaviti u mirnijem stanju, za razliku od situacije kada jednostavno odete bez pozdrava.

Oni su možda mali dio vašeg sveta, ali vi ste za svoje pse ceo njihov svet.

Imate bubašvabe u kući: Ovih pet biljaka ih odbija

Agrosavjet
-
0
Imate bubašvabe u kući: Ovih pet biljaka ih odbija

Bubašvabe postoje širom svijeta, a ponekad se pojave u našim domovima, a da to ne znamo i jedva uspijevamo da ih otjeramo. Ako ne želite da koristite hemijske proizvode, stručnjaci priskaču u pomoć sa korisnim sugestijama, a neke biljke mogu da drže bubašvabe na odstojanju od vašeg doma.

Istina je da bube često žive i polažu jaja u nekim biljkama, obično ih privlače vlaga, hrana i sklonište koje im pruža tlo određenih biljaka. To posebno važi za biljke koje zahtijevaju puno vode i sijenke.

Međutim, postoje neke biljne vrste koje mogu prirodno odbiti bubašvabe i druge insekte.

Ovih pet biljaka će vam pomoći da se oslobodite omraženih insekata.

Ruzmarin

Prvi na listi biljaka koje stručnjaci predlažu jeste ruzmarin. Efikasan kada se sadi ili koristi kao esencijalno ulje, ruzmarin je vjerovatno najbolja biljka koja odbija bubašvabe i veoma je toksična za njih. Takođe ne zahtijeva puno vode, ali potrebno joj je dosta sunčeve svjetlosti. Ako imate biljke ruzmarina oko svog doma, možete se osloniti na njih kada je u pitanju držanje bubašvaba na distanci.

Mačja trava

Mačja ili macina trava idealna je ako želite da izbacite bubašvabe iz kuhinje. Njihov uspjeh leži u hemikaliji nepetalaktonu, koji se nalazi u ovoj biljci. Možda je to najbolji izbor za vas, samo budite pažljivi sa svojim ljubimcima jer mačke mogu reagovati na ovu biljku. Takođe je pogodna biljka za ljude koji nemaju mnogo vremena za njegu.

Hrizantema

Hrizanteme su cvijeće jeseni. Ovo ljupko i mirisno cvijeće sadrži piretrine, prirodni repelent protiv insekata, posebno poznat po tome što odbija bubašvabe. Piretrin je toliko efikasan da je dodavan u sprejove za pesticide i ljudi ga koriste decenijama. Prije nego što posadite hrizanteme, imajte na umu da je ova supstanca toksična čak i za ljude i kućne ljubimce.

Nana

Pepermint ima divan miris, ali je takođe efikasan kada je u pitanju odbijanje štetočina. Miris ove biljke je veoma jak i moćan, pa odbija bubašvabe. Možete posaditi mentu u bašti ili u saksijama. Istovremeno, možete koristiti eterično ulje peperminta za uklanjanje insekata iz kuće.

Konjska jabuka

Biljka konjska jabuka zove se još i mozak, adamova jabuka ili zmijsko mlijeko. To je malo drvo ili veliki grm koji obično naraste od dva do četiri metra. Daje neke velike plodove prilično neobičnog izgleda, a hemikalije koje se nalaze u ovim plodovima su one za koje se dugo govorilo da pomažu u teranju štetočina. Poznato je da konjska jabuka odbija bubašvabe i mnoge druge insekte popt muva i pauka, prenosi Sensa.

Turšija u kanti: Recept za zimu koji čuva ukus i svježinu povrća

Agrosavjet
-
0
Turšija u kanti: Recept za zimu koji čuva ukus i svježinu povrća

Turšija u kanti za zimu je tradicija kako bi se povrće sačuvalo za hladne zimske dane. Posebno je popularna turšija iz bureta koja će vam omogućiti da se cijele zime imate ukusnu i zdravu salatu.

Postoje brojni savjeti za ostavljanje turšije ali se nekako uvijek najbolje pokaže tradicionalni recept onako kako su to nekad radile naše bake.

Vrstu i količinu povrća možete da prilagođavate veličini bureta. Ukoliko nemate mogućnost ni mjesto gdje da držite bure možete povrće složiti i u velike tegle.

Turšija u kanti – RECEPT

Sastojci:

  • 2 kg šiljatih zelenih paprika
  • 2 kg zelenog paradajza
  • 2 kg krastavčića
  • 2 kg karfiola
  • 1 kg mrkve
  • po želji crni luk, kupus

Tečnost za turšiju :

  • 1 l prokuvane vode
  • 9 l hladne vode
  • 300 g soli
  • 200 g šećera
  • 2 l alkoholnog sirćeta (može i manje ako ne volite previše kiselo)
  • 1 kesica bibera u zrnu
  • 2 kesice vinobrana
  • 2 kesice konzervansa

Priprema:

Povrće dobro oprati, šargarepu očistiti i isjeći na 4 dijela po dužini. Papriku i paradajz malo viljuškom probušiti da se bolje ukiseli.

Karfiol iskidati na cvetiće, luk oljuštiti a kupus očistiti od spoljašnjih listova i iseće na četvrtinu. Jedan litar vode prokuvati sa šećerom, solju i biberom.

Pročitajte: Turšija od karfiola bez sterilizacije

Karfiol

U toplu tečnost sipati sirće, konzervans, vinobran i sve to sjediti sa još 9 l hladne nekuvane vode.

Povrće složiti u bure ili u tegle, preliti pripremljenom tečnošću, zatvoriti i ostaviti na tamnom, hladnom mjestu 21 dan da se povrće ukiseli nakon čega je turšija spremna za jelo.

(Kurir.rs/Srećna Republika)

Kiseli kupus u glavicama: Dodajte ovaj sastojak za bolji ukus i dugotrajnost

Agrosavjet
-
0
Kiseli kupus u glavicama: Dodajte ovaj sastojak za bolji ukus i dugotrajnost

Kiseli kupus u glavicama nije samo obična namirnica – on je pravi superheroj među povrćem! Osim što je bogat vitaminima poput C, A1, B kompleksa i K, on je prava riznica minerala kao što su kalcij, fosfor, kalijum, magnezijum i željezo.

Ali to nije sve – postoji tajna njegovog savršenog ukusa i dugotrajnosti.

Hren ne samo da ubrzava proces kiseljenja, već sprečava i kvarenje, pružajući kiselom kupusu savršen sklad ukusa.

Pročitajte: Ukiselite ovako kupus, žutiće se kao zlato

Ako želite dodati malo boje i zlatnožutu notu za vaš kiseli kupus u glavicama, samo ubacite i šaku kukuruza. Za one hrabre koji vole pikantno, tu je i ljuta paprika za dodatnu začinjenost. A lovorovi listovi dodaju dodatnu aromu i karakter ovom divnom jelu, piše Krstarica.

U bure možete dodati vrećice u kojima je narezan i posoljen kupus.

Vrećice trebaju biti probušene, kako bi cirkulisala slana voda. Njih je potrebno ugurati između glavica kupusa i njima popuniti prostor. Na taj način dobićete iz istog bureta i kupus ribanac.

Izvor: nezavisne

1...8910...995Stranica 9 of 995

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia