Kraljicu među cvijećem isplati se saditi, iako su ulaganja velika – Zarada već prve godine, sljedeće se udvostručuje
Namirnica koja tjera zmije
Ako želite da se zaštitite od zmija ovog proljeća, možda već imate rješenje u svojoj kuhinji! Ljudi tvrde da jedna obična namirnica može natjerati zmije da bježe glavom bez obzira.
Đubriva KAN i ASN za prvu prihranu žitarica
Pravovremena prva prihrana važna je za sve žitarice, a naročito za ječam. Uz to što ova prihrana utiče na koncentraciju hlorofila u listu, intenzivniju fotosintezu i rast biljaka, njena presudna uloga je u formiranju primarnog i sekundarnog izboja u busu, koji predstavljaju produktivne vlati jer nose klas.
Izostanak ove prihrane ili pak kašnjenje u njenoj upotrebi najviše utiče na smanjenje potencijalnog prinosa zrna zbog manjeg broja klasova u žetvi. Optimalno vrijeme za prvu prihranu ne može se unaprijed preporučiti jer ovisi o vremenskim prilikama. Svakako treba izbjegavati prvu prihranu po hladnom vremenu i smrznutom tlu kada su biljke ionako u stanju mirovanja.
Temperaturni prag za kretanje vegetacije je 5ºC, a kretanjem vegetacije povećava se i potreba za hranivima tako da se ova temperatura smatra i pragom za primjenu prve prihrane. U prvoj prihrani preporučuje se primjena azotnih đubrivaa i to đubriva koja sadrže azot u amonijskonitratnom obliku, kao što su ASN i KAN.
ĐUBRIVO ASN
ASN je mineralno đubrivo koje sadrži 26 % azota, od čega je 20 % u amonijskom obliku, a 6 % u nitratnom. Uz azot sadrži i 15 % sumpora topivog u vodi. Kombinacijom ovih hraniva pospješuje se njihova iskoristivost. Poznato je da sumpor pospješuje usvajanje azota od strane biljaka, a osim toga primjenom ovog proizvoda omogućuje se i oslobađanje sekundarnih hraniva u tlu kao što su mangan, željezo i bor.
ĐUBRIVO KAN
KAN sadrži 27 % azota, od čega je 13,5 % u amonijskom obliku i 13,5 % u nitratnom obliku. Uz azot sadrži još (6,5 – 8,5) % kalcijuma i 4,8 % magnezijuma. Kalcijum je vrlo važan zbog održavanja strukture tla dok je magnezijum sastavni dio hlorofila i kao takvi korisni su i potrebni biljkama za njihov normalan rast i razvoj. S obzirom na sastav KAN ima prednost ako se primjeni na kiselim tlima jer će kalcijum blagotvorno djelovati na snižavanje kiselosti i povećanje dostupnosti hraniva biljkama.
Količina ASN-a ili KAN-a potrebna za prvu prihranu zavisi od puno faktora. Najvažniji su uzgajana kultura, količina padavina od sjetve do prve prihrane i izabrana sorta. Za prihranu pšenice primjenjuje se veće količine đubriva nego za prihranu ječma i drugih kultura sklonih polijeganju. Isto tako ukoliko je palo više oborina u periodu nakon sjetve pa do prve prihrane gnojidba mora biti pojačana. Ukoliko je izabrana sorata otporna na polijeganje također se može primijeniti veća količina azotnog đubriva. Svakako treba naglasiti da će za prvu prihranu biti sasvim dovoljno 40 – 60 kg/ha azota. To bi značilo 150 – 220 kg/ha ASN-a ili KAN-a.
Izvor: agroportal.hr
Kako izbjeći „loše komšije“ u bašti: Ove 3 biljke koje ne bi trebalo da UZGAJATE PORED KRASTAVACA, uništićete rod očas posla
Krastavci su prilično lagane biljke za uzgajanje, bez jakih simpatija ili velikih razlika sa drugim biljkama.
Ipak, ako želite da imate dobre prinose izbegavajte da ih sadite pored: aromatičnog bilja, dinja i krompira.
Aromatično bilje
Bosiljak definitivno ne sadite pored krastavaca. Žalfija usporava rast krastavaca, a nana ne prija ni jednoj biljci iz razloga jer se njen korijen širi kao korov.
Dinje
Insekti koji vole da se goste dinjama takođe vole da jedu krastavce. A kada jednom pronađu i razviju ukus za njih, možda nikad više neće otići iz vaše bašte. U suštini, kada zajedno posadite tikvice, dinje i krastavce stvarate mini kulturu koja je neuništiva ali dobra samo za sebe, piše Stil.
Uklopiti sve u svoju baštu je kao slaganje slagalice.
Krompir
Kao što ste možda već primijetili, krompir je biljka koja će uzeti sve iz bašte. Ako u blizini rastu krastavci, možda ćete primijetiti razliku u kvalitetu i veličini ploda koji se može ubrati.
Glavni razlog da se krompir i krastavci ne sade zajedno je taj što krompir može da podstakne plamenjaču. Ako imate kasniju sortu krompira zasađenu u vašoj bašti, uvjerite se da je posađena što dalje od vaših krastavaca.
Sa manjim vrtovima, stvaranje udaljenosti između biljaka može biti teško, ako ne i nemoguće.
Samo budite svjesni potencijalnih problema i uvijek pazite na znake bolesti, kako biste mogli što prije reagovati ako nešto pođe po zlu.
Pročitajte: srpska info
Ugroženost od slinavke i šapa: Apel za povećane biosigurnosne mjere
Udruženje poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske izdalo je važno saopštenje povodom širenja zaraze slinavkom i šapom u Evropi. Nakon potvrđenih slučajeva u Njemačkoj i Mađarskoj, dodatni slučajevi su sada registrovani i u Slovačkoj. Prema Nacionalnoj referentnoj laboratoriji DVU–VU Cvolen, od 21. marta 2025. godine potvrđeni su pozitivni rezultati uzoraka sa tri farme goveda u okrugu Dunajska Streda, blizu slovačko-mađarske granice. Ukupno 2.771 (1.699 muznih krava, 501 telad, 492 junice i 79 bikova). životinja na tim farmama sada je u riziku, što predstavlja ozbiljnu prijetnju za region.
Blizina zaraze i potencijalni rizik za BiH
Iako su pogođene farme udaljene 306 km vazdušnom linijom od granice Bosne i Hercegovine, stvarna udaljenost je značajno kraća kada se uzme u obzir moguće ugroženo područje. S obzirom na visok stepen zaraznosti ove bolesti, neophodno je hitno povećati biosigurnosne mjere kako bi se sprečilo njeno širenje.
Preporučene biosigurnosne mjere
Udruženje apeluje na sve poljoprivrednike, kupce stoke, otkupljivače mlijeka, kao i distributere stočne hrane da pojačaju mjere biosigurnosti i da prate uputstva nadležnih institucija.
Mjere za stočare:
- Postavljanje dezinfekcionih barijera na farmama.
- Stroga kontrola ulaska divljih i „stranih“ životinja.
- Izbjegavanje miješanja stoke sa drugim gazdinstvima.
- Dezinfekcija vozila i opreme prije ulaska na farmu.
- Pažljiva procjena prilikom uvoza stoke, uz obavezan negativan test na slinavku i šap.
Mjere za otkupljivače mlijeka i distributere stočne hrane:
- Obavezna dezinfekcija vozila za prevoz mlijeka i hrane prije i poslije dolaska na farmu.
- Uvođenje dezinfekcionih barijera u objekte.
- Stroga kontrola prevoza živih životinja.
Posebna pažnja na uvoz svježeg sirovog mlijeka:
- Prerađivači koji uvoze mlijeko iz EU, posebno iz zemalja sa registrovanim slučajevima zaraze, moraju pojačati biosigurnosne mjere.
- Kritična tačka je ukrštanje puteva kamiona koji prevoze mlijeko iz zaraženih područja.
Apel nadležnim institucijama
Udruženje traži od Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske da unaprijedi kontrole trgovine živim životinjama, uvede njihovu evidenciju i omogući praćenje preko GPS sistema.
Takođe, neophodno je da Komisija za veterinarstvo hitno donese odluku o obaveznom testiranju svih životinja koje ulaze u BiH na prisustvo slinavke i šapa.
Distributeri stočne hrane i proizvođači hraniva pozivaju se na dodatne mjere predostrožnosti pri nabavci i distribuciji, kako bi se smanjio rizik unosa zaraze u BiH.
Saopštenje u orinalu možete pročitati ovdje
Bilje na balkonu: Šta posaditi u martu za brz rast i bogat urod?
Mart je odličan mjesec za početak sadnje bilja na balkonu, jer se dani produžuju i temperatura postepeno raste.
Dopunsko osvjetljenje u zaštićenim prostorima
Za uspješan rast biljaka u zaštićenim prostorima, pored ostalog, nužna je i svjetlost. Naime, bez svjetlosti nema ni fotosinteze, bez koje nema ni proizvodnje.
A nedostatak svjetlosti karakterističan je za ranu proizvodnju koja se odvija u hladnim i tmurnim zimskim mjesecima. To je posebice evidentno kod proizvodnje rasada kod kojeg, zbog nedostatka svjetlosti, dolazi do nepoželjnog izduživanja mladih biljčica. Tim više ukoliko zbog «uštede» za uzgoj rasada koristimo stare, islužene i redovito prljave plasteničke folije, koje propuštaju veoma malo, prijeko potrebne svjetlosti. Zbog svega toga nužno je pribjegavati dopunskom osvjetljenju.
Tako se kao izvor svjetlosti uglavnom koriste obične ili halogene žarulje premda se u tu svrhu svakako preporučuju natrijeve žarulje visokog tlaka koje je na našem tržištu, nažalost, teško i pronaći. A ovisno od vrste žarulje dobiva se odgovarajući spektar, pa primjerice tzv. plavi poti- če rast te ga povrtlari smatraju kao najbolje rješenje dopunskog osvjetljenja.
S druge strane lampe koje daju crveni tj. narančasti spektar boja preporučuju se kod uzgoja povrća u zaštićenom prostoru jer pospješuju zametanje pupoljaka i cvjetanje. Međutim, moramo imati na umu kako se ovdje radi isključivo o dopunskom osvjetljenju koje se mora kombinirati s prirodnim osvjetljenjem. Ipak, u ovom pogledu najugroženiji je rasad kojem nikako ne pogoduje mrak.
U nedostatku svjetlosti praćenom suviše gustim rasadom koji se međusobno zasjenjuje dolazi do formiranja presadnica koje imaju tanak i dugačak struk, a što se u žargonu označava kao izduživanje rasada. Zbog svega toga nužno je koristiti dopunsko osvjetljenje zahvaljujući kojem možemo produžiti dan, poboljšati intenzitet svjetlosti ili nadoknaditi dnevno svjetlo.
Kao orijentaciju, spomenut ćemo kako najviši intenzitet svjetlosti (20.000-30.000 luksa) zahtijevaju heliofilne biljke poput paprike i rajčice, a usporedbe radi, izvor svjetlosti snage jednog vata na metar udaljenosti daje osvjetljenje 100, a na dva metra svega 25 luksa. Međutim, ukoliko je izvor svjetlosti usmjeren pod lošim kutom, broj luksa je još manji, zbog čega izvor svjetlosti mora biti pokretan ili se po potrebi položaj žarulje mijenja. Na zapadu je pak to sve kompjuterski programirano…
Pročitajte: agroportal.hr
Pesto od srijemuša: Sos od najzdravije proljećne biljke
Sremuš, poznat i kao divlji ili medvjeđi bijeli luk, raste od marta do maja, a njegov miris i ukus podsjećaju na bijeli luk, samo što je mnogo blaži i nježniji.
Sremuš je odličan za zdravlje, a listovi i stabljike mogu se jesti u svežem obliku. Može se jesti sirov u prelivu za salatu ili isjeckan i kuvan za začinjavanje rižota, supa, čorbi, pasta i povrća.
Ukusan pesto od srijemuša može se koristiti na razne načine.
Sastojci:
- ½ šolje semenki bundeve
- 100 g svježih listova srijemuša
- sok od 1 limuna
- ½ kašičice soli, po ukusu
- 4 kašike nutritivnog kvasca
- crni biber, po ukusu
- ½ šolje maslinovog ulja
- prstohvat čili pahuljica (opciono)
Priprema:
Temeljno operite listove srijemuša i obrišite kuhinjskim papirom ili ih jednostavno ostavite da se osuše na vazduhu.
Sjemenke bundeve propržite na suvom tiganju na srednje niskoj temperaturi. Miješajte stalno kako se ne bi prepržile i izgorjele. Ostavite ih da se potpuno ohlade pre nego što ih stavite u pesto. Stavite sve sastojke za pesto (osim maslinovog ulja i čili pahuljica) u blender.
Postepeno dodajte sok od limun kako biste postigli željenu kiselost. Blendajte dok se sve ne isjecka sitno, a zatim postepeno dodajte maslinovo ulje dok motor radi. Dodajte čili pahuljice po ukusu i prilagodite začine.
Prebacite pesto u čistu teglu i prelijte sa još jednoj kašikom maslinovog ulja kako biste spriječili pojavu buđi. Čuvajte ga u frižideru 2-3 nedjelje.
Izvor: nezavisne novine
OPASNOST OD MRAZA: Voćari, preduzmite mjere zaštite na vrijeme!
Najavljene niske temperature mogu predstavljati ozbiljan rizik za voćarske kulture, posebno u fazama kada su biljke najosjetljivije na temperaturne promjene, kao što su cvjetanje i zametanje plodova. Nagle oscilacije u temperaturi mogu dovesti do oštećenja cvjetova, smanjenja prinosa, pa čak i potpunog izostanka roda.
Naši inženjeri agronomije savjetuju da je, osim kratkoročnih mjera zaštite poput orošavanja, zadimljavanja ili upotrebe antifrost svijeća, ključno dugoročno jačati otpornost biljaka kroz pravilnu ishranu i njegu. Zdrave biljke sa dobro izbalansiranom ishranom imaju veću sposobnost da se odupru stresnim uslovima i brže oporave nakon nepovoljnih vremenskih prilika.
Jedan od najefikasnijih načina za povećanje otpornosti voćaka na stresne uslove jeste redovna prihrana preparatima na bazi mikroelemenata, algi i aminokiselina. Mikroelementi poput bora, cinka i mangana igraju ključnu ulogu u cvjetanju i oplodnji, dok alge i aminokiseline pomažu biljkama da aktiviraju mehanizme samoodbrane i bolje podnesu nepovoljne vremenske prilike, uključujući mraz.
Pored toga, važno je osigurati optimalan biljni balans vode i hraniva, jer biljke koje pate od nutritivnog deficita ili su podložne stresu od suše teže podnose iznenadne promjene temperature. Redovna analiza zemljišta i lista može pomoći u pravovremenom prepoznavanju nedostataka i pravilnom planiranju prihrane.
Portal Agro Savjet kontinuirano prati vremenske prilike i donosi preporuke zasnovane na stručnim analizama, kako bi voćari mogli preduzeti odgovarajuće mjere zaštite i obezbijediti stabilne i kvalitetne prinose.
Navodnjavanje jagoda: Kako osigurati optimalne uslove za rast i rodnost
Zbog plitkog korenovog sistema, gustog sklopa, velike lisne površine, izražene transpiracije, jagoda zahteva dobar raspored i relativno veliku količinu padavina u toku vegetacije, što u našim „jagodarskim“ rejonima baš i nije slučaj. Zbog toga u većini područja gde se ova voćka gaji, navodnjavanje je veoma korisno, a u nešto aridnijim rejonima i u sušnijim godinama ono je i neophodno. Posebno je značajno obezbeđenje jagode vodom posle berbe plodova, jer ona tada počinje sa novom vegetacionom aktivnošću aktiviranjem novih tačaka porasta, formiranjem i razvojem novih listova, a zatim diferenciranjem generativnih organa, što je osnovni uslov za visoke i kvalitetne prinose u sledećoj vegetaciji.
U principu, u zasadima jagode mogu se primeniti načini navodnjavanja koji se koriste i za ostale voćne vrste. Međutim, obzirom na nizak porast i položaj plodova i listova, a naročito kada se navodnjava neposredno pred sazrevanje ili u toku berbe plodova, na manjim površinama i s prikladnom konfiguracijom terena, voda se najbolje koristi kada se navodnjava brazdama, dok se za velike jagodnjake preporučuje sistem kap po kap. Tako se najmanje ometa berba, ne prljaju se i ne kvase plodovi, pa se tako smanjuje truljenje jagoda i napad prouzrokovača bolesti na listovima.
Jagoda najviše strada od poznih prolećnih i ranih zimskih mrazeva, posebno kada nema snežnog pokrivača. Od poznih prolećnih mrazeva najčešće stradaju prvi cvetovi, koji daju najkrupnije i najkvalitetnije plodove. Nekih godina, u pojedinim rejonima i ceo rod može da bude ugrožen izmrzavanjem cvetova i zametnutih plodova. Kao indirektna mera borbe protiv prolećnih mrazeva preporučuje se gajenje sorti otpornih prema niskim temperaturama, a kao direktna zadimljavanje jagodnjaka palenjem slame, pleve i drugih materijala. Kada nisu pokrivene snegom, ovim voćkama prete i zimski mrazevi.
Protiv grada i ptica najsigurnija zaštita je pokrivanje jagode mrežama (platnenim, plastičnim i dr.) koje imaju male otvore.
Piše: Svetlana Mujanović / dobro jutro