Naslovnica Blog Stranica 9

Kraljicu među cvijećem isplati se saditi, iako su ulaganja velika – Zarada već prve godine, sljedeće se udvostručuje

Da li ste nekada razmišljali da pokrenete biznis sa ružama?
Za nama je Dan žena, praznik kada se prodavci cvijeća najviše „slade“. Nepisano je pravilo da tada već visoke cijene cvijeća idu za koji procenat gore, a pošto je trenutno period kada se razmišlja o proljećnoj sadnji, možda ne bi bilo loše biti spreman za Dan žena sljedeće godine, ali ovog puta kao prodavac, a ne kupac.
Kao što je poznato, Srbija ima veliki potencijal u proizvodnji cvijeća i ukrasnog bilja, sa konstantnim rastom površina pod ovim kulturama, bilježeći u ovom sektoru agrara povećanje spoljno-trgovinske razmjene.
Razlog za to su povoljni klimatski uslovi, a jedna od najpoznatijih kultura jeste kraljica među cvijećem, ruža.
– Srbija ima povoljne klimatske uslove za gajenje cvijeća i ukrasnog bilja, a jedan od najpoznatijih primjera su ruže. Sa klimatskim uslovima sličnim onima u južnom dijelu Francuske, Srbija ima potencijal da proizvodi dovoljne količine ruža za domaće tržište, čime bi se smanjio uvoz – ističe naučni savetnik iz Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju PKS Danica Mićanović.
Sudeći po Danu žena za nama, sadnja ruža se itekako isplati, s obzirom na to da su se u ovom periodu prodavale po komadu i do 400 dinara. Naravno, mogle su da se nađu i po cijeni od 200 do 300 dinara, ali ako uzmete u obzir da vam za jedan lijep i bogat buket treba bar pet ruža, biće vam potrebna pozamašna suma.

A koliko treba da uložite?

Na sajtu rasadnika Topalović iz Lipolista moguće je videte da najjeftinija sadnica ruže košta nešto više od 200 dinara. Za neke neobičnije vrste ruža, cijene idu i do čak 1.200 dinara po sadnici. Kako je svojevremeno pričao Milan Topalović, vlasnik ovog rasadnika, uzgajanje cveća jeste unosan posao, ali traži velika ulaganja. Za uzgoj ruža, istakao je Topalović tada, potrebno je nabaviti oko 2.000 sadnica. Za prateću opremu, u vidu pumpe za navodnjavanje, vam treba još oko 4.000 evra.
U prvoj godini, proizvodnja dostiže oko 15.000 cvjetova, a po cvijetu je tada moglo da se dobije oko 20 centi što je prihod od 3.000 evra. Sada je pretpostavljamo, kao i u slučaju sadnica koje su polovinom 2023. godine koštale nešto više od 100 dinara, cijena skoro duplirana, pa zarada može ići i do 6.000 evra. Već u drugoj godini taj iznos može da se duplira, a prihoduje se narednih 5 godina, piše Ekapija.
Tu su i troškovi analize zemljišta, njege cvijeća, kao i izdvajanje za mašine. Na to treba dodati i troškove transporta.

Uspješan primjer

Biljana i Mirko Gajić, nakon više godina provedenih u Švedskoj, gdje su živeli i radili, vratili su se u svoje rodno selo u RS – Crnjelovo.
U početku hobi, a danas, kako je pisao Kurir polovinom prošle godine, žive od uzgoja ruža, ukrasnog rastinja, tuja i čempresa. Na svom imanju uzgajaju deset vrsta sadnica ruža, sorti „poliante“ i stablašica. Posla oko njih ima, priča domaćin Mirko Gajić, ali kada je u svom rodnom zavičaju, ništa mu nije teško. U inostranstvu, priča, nije imao lak život.
– Tamo ima para, ali nema života. Radi svaki dan 12 sati. Odeš u 9 od kuće, dođeš u 22 sata, i 12, 13 sati sa putem. Nema slobodnog dana, ako hoće pare, zavisi u kojoj branši. Ja sam provodio po šest mjeseci bez slobodnog dana i skoro da to i nije život nikakav. Ovdje imaš odmor, imaš sve, imaš zdravu porodicu i to je najbitnije. Tamo nema ništa. Mi smo počeli negdje prije 20 godina, ruže, četinari, sve se proda. Dođu kući i odvezu, ovdje u BiH, oni dođu, naruče, sad ide i brzom poštom, sad je malo lakše. Nikakav problem nije bio, samo sad je manja zarada, nije ko prije što je bilo. Ranije je bilo manje uzgajivača, sad je malo više, ali još uvijek može da se prodaje – priča Gajić.
U posao je uključena cijela porodica, ali Mirku u svemu najviše pomaže njegova supruga Biljana. Oazu ruža i zelenila na njihovom porodičnom imanju potrebno je održavati svakodnevno. Čišćenje korova, orezivanje, kalemljenje, prihrana i zaštita, a kako bi ih spasili od visokih temperatura, vrše navodnjavanje sistemom kap po kap, svaki drugi dan.
– Pretežno radimo sami, sin nam pritekne u pomoć kada je vađenje ruža i tuja. Nemamo radnike uopšte, mi se organizujemo sami. Posao oko ruža jeste zahtjevan, non-stop smo u njivi“.
Kada posaditi ruže?
Oni koji imaju ružičnjak ili planiraju da ga naprave znaju da se i oko sadnje treba valjano potruditi. Kako je pisao Agroklub, ovo cvijeće može da se sadi od juna do oktobra, odnosno u mjesecima kada zemlja nije smrznuta. Optimalno bi bilo da je temperatura vazduha iznad šest stepeni Celzijusa, a najpogodnije zemljište za obradu je ono kada nije previše vlažno odnosno blatnjavo.
Ukoliko je temperatura vazduha iznad 20 stepeni najbolje bi bilo da ruže sadite u kasnim popodnevnim ili večernjim satima.
Prije nego što se pristupi sadnji treba imati na umu da su ruže dugovječne, ostaju 10, 20 i više godina na stalnom mjestu i veoma je bitno odabrati pravo mjesto i položaj, odgovarajuće zemljište i kvalitetnu sadnicu.
– Ukoliko neko planira da sadi ruže, trebalo bi da zna da zemljište mora da bude na sunčanoj strani i naravno da bude zaklonjeno od jakog vjetra. Ruže najbolje uspjevaju na blago kiselom, plodnom i umjereno vlažnom tlu. Priprema zemljišta prije sadnje nije komplikovana; plodno tlo prvo treba prekopati, zatim usitniti frezom – kažu u Gradskom zelenilu Novi Sad.
Sadnice, prije sadnje, treba da budu orezane i zdrave
Nakon što ste izabrali mjesto i obradili zemlju, slijedi kopanje rupa, a veličina se određuje na osnovu korjena biljke. Rupa bi trebalo da bude duboka i široka na oko 30 centimetra, a razmak sadnje između dvije ruže je od 40-50 cm (čajevke), od 25 do 30 cm (mnogocvjetne), od 20 do 25 cm za patujaste ruže, a ukoliko planirate puzavičaste i ruže penjačice, njihov razmak treba da bude od 0,7 do jednog metra.
Kada kupujete sadnice, kažu u „Zelenilu“ vodite računa da su orezane, zdrave i spremne za sadnju.
Kada vrijeme bude idealno i kada krenete sa sadnjom, ruže izvadite iz kese, a koren potopite u sud sa vodom ili ih navlažite s mokrom krpom. Ukoliko želite da vam uspje korjen ruže ne smije da bude na suncu. Ukoliko se korjen osuši, najvjerovatnije da se sadnice neće primiti. Kada su svi ovi uslovi ispunjeni, ruže stavite u već pripremnjene jamice, gdje treba voditi račina da se ostavi mjesto za kalemljenje, koje bi trebalo da bude dva do tri milimetra iznad nivoa zemlje.
Kada zasadite ružu, ne preporučuje se pritiskanje zemlje rukama oko sadnice, jer se s tim može poremetiti dubina, a dešava se i da se pokidaju žilice oko korjena.
Kada se nagrne zemlja, oko sadnice rasporediti dve do tri kašike mineralnog đubriva, a zaliva se sve do momenta dok zemlja ne upije svu vodu. Ako je sušan period ruže treba zalivati jednom u 15 dana, ali tako što ćete pored humke iskopati kanalić u koji ćete sipati vodu.
Kada izbiju pupoljci, znači da ste uradili ‘veliki’ posao. Međutim, slijedi njihova njega, koja se sastoji u redovnom okopavanju, zaštiti od bolesti i štetočina i ljetnjoj rezidbi.

Namirnica koja tjera zmije

Ako želite da se zaštitite od zmija ovog proljeća, možda već imate rješenje u svojoj kuhinji! Ljudi tvrde da jedna obična namirnica može natjerati zmije da bježe glavom bez obzira.

Sa dolaskom toplijih dana, sve više vremena provodimo u dvorištu i bašti, ali to znači i veće šanse da naiđemo na nepoželjne goste – zmije!

Ako želite da ih držite podalje, postoje jednostavna i prirodna rješenja, a jedno od njih se nalazi u skoro svakoj kuhinji – soda bikarbona!

Ljudi na društvenim mrežama tvrde da je dovoljno posuti sodu bikarbonu oko bašte, dvorišta, garaže ili podruma kako bi zmije izbjegavale to područje.

„Zmije kada osete sodu bikarbonu, bježe kao lude!“, napisao je jedan korisnik Fejsbuka, dok drugi tvrdi da se nakon toga više nikada ne vraćaju.

Osim sode bikarbone, zmije ne podnose ni miris amonijaka. Staru krpu natopite amonijakom i ostavite na nekoliko mesta u dvorištu. Ova metoda se pokazala kao vrlo efikasna.

Takođe, možete koristiti sirće – pospite ga po ivicama bazena ili drugih vlažnih mesta gde bi se zmije mogle pojaviti.

Jedan neobičan, ali delotvoran trik je i ljudska kosa! Nakon češljanja, dlake sa četke pobacajte duž ograda i staza. Zmije ne vole miris kose i držiće se podalje.

Stručnjaci savjetuju dodatne mjere

Kako biste spriječili zmije da se uopšte pojave, važno je održavati dvorište urednim. Redovno kosite travu, uklanjajte kamenje i građevinski otpad kako biste im onemogućili skloništa.

Još jedno efikasno rješenje je naftalin. Stavite ga u plastičnu bocu sa rupicama i podignite iznad tla kako ga kiša ne bi isprala. Njegov jak miris zmije osjećaju izdaleka i neće se približavati vašem dvorištu.

Uz ove trikove, vaše dvorište će ostati bezbjedno i bez neželjenih gostiju ovog proljeća.

(Informer)

Đubriva KAN i ASN za prvu prihranu žitarica

0

Pravovremena prva prihrana važna je za sve žitarice, a naročito za ječam. Uz to što ova prihrana utiče na koncentraciju hlorofila u listu, intenzivniju fotosintezu i rast biljaka, njena presudna uloga je u formiranju primarnog i sekundarnog izboja u busu, koji predstavljaju produktivne vlati jer nose klas.

Izostanak ove prihrane ili pak kašnjenje u njenoj upotrebi najviše utiče na smanjenje potencijalnog prinosa zrna zbog manjeg broja klasova u žetvi. Optimalno vrijeme za prvu prihranu ne može se unaprijed preporučiti jer ovisi o vremenskim prilikama. Svakako treba izbjegavati prvu prihranu po hladnom vremenu i smrznutom tlu kada su biljke ionako u stanju mirovanja.

Temperaturni prag za kretanje vegetacije je 5ºC, a kretanjem vegetacije povećava se i potreba za hranivima tako da se ova temperatura smatra i pragom za primjenu prve prihrane. U prvoj prihrani preporučuje se primjena azotnih đubrivaa i to đubriva koja sadrže azot u amonijskonitratnom obliku, kao što su ASN i KAN.

ĐUBRIVO ASN

ASN je mineralno đubrivo koje sadrži 26 % azota, od čega je 20 % u amonijskom obliku, a 6 % u nitratnom. Uz azot sadrži i 15 % sumpora topivog u vodi. Kombinacijom ovih hraniva pospješuje se njihova iskoristivost. Poznato je da sumpor pospješuje usvajanje azota od strane biljaka, a osim toga primjenom ovog proizvoda omogućuje se i oslobađanje sekundarnih hraniva u tlu kao što su mangan, željezo i bor.

ĐUBRIVO KAN

KAN sadrži 27 % azota, od čega je 13,5 % u amonijskom obliku i 13,5 % u nitratnom obliku. Uz azot sadrži još (6,5 – 8,5) % kalcijuma i 4,8 % magnezijuma. Kalcijum je vrlo važan zbog održavanja strukture tla dok je magnezijum sastavni dio hlorofila i kao takvi korisni su i potrebni biljkama za njihov normalan rast i razvoj. S obzirom na sastav KAN ima prednost ako se primjeni na kiselim tlima jer će kalcijum blagotvorno djelovati na snižavanje kiselosti i povećanje dostupnosti hraniva biljkama.

Količina ASN-a ili KAN-a potrebna za prvu prihranu zavisi od puno faktora. Najvažniji su uzgajana kultura, količina padavina od sjetve do prve prihrane i izabrana sorta. Za prihranu pšenice primjenjuje se veće količine đubriva nego za prihranu ječma i drugih kultura sklonih polijeganju. Isto tako ukoliko je palo više oborina u periodu nakon sjetve pa do prve prihrane gnojidba mora biti pojačana. Ukoliko je izabrana sorata otporna na polijeganje također se može primijeniti veća količina azotnog đubriva. Svakako treba naglasiti da će za prvu prihranu biti sasvim dovoljno 40 – 60 kg/ha azota. To bi značilo 150 – 220 kg/ha ASN-a ili KAN-a.

Izvor: agroportal.hr

Kako izbjeći „loše komšije“ u bašti: Ove 3 biljke koje ne bi trebalo da UZGAJATE PORED KRASTAVACA, uništićete rod očas posla

Krastavci su prilično lagane biljke za uzgajanje, bez jakih simpatija ili velikih razlika sa drugim biljkama.

Ipak, ako želite da imate dobre prinose izbegavajte da ih sadite pored: aromatičnog bilja, dinja i krompira.

Aromatično bilje

Bosiljak definitivno ne sadite pored krastavaca. Žalfija usporava rast krastavaca, a nana ne prija ni jednoj biljci iz razloga jer se njen korijen širi kao korov.

Dinje

Insekti koji vole da se goste dinjama takođe vole da jedu krastavce. A kada jednom pronađu i razviju ukus za njih, možda nikad više neće otići iz vaše bašte. U suštini, kada zajedno posadite tikvice, dinje i krastavce stvarate mini kulturu koja je neuništiva ali dobra samo za sebe, piše Stil.

Uklopiti sve u svoju baštu je kao slaganje slagalice.

Krompir

Kao što ste možda već primijetili, krompir je biljka koja će uzeti sve iz bašte. Ako u blizini rastu krastavci, možda ćete primijetiti razliku u kvalitetu i veličini ploda koji se može ubrati.

Glavni razlog da se krompir i krastavci ne sade zajedno je taj što krompir može da podstakne plamenjaču. Ako imate kasniju sortu krompira zasađenu u vašoj bašti, uvjerite se da je posađena što dalje od vaših krastavaca.

Sa manjim vrtovima, stvaranje udaljenosti između biljaka može biti teško, ako ne i nemoguće.

Samo budite svjesni potencijalnih problema i uvijek pazite na znake bolesti, kako biste mogli što prije reagovati ako nešto pođe po zlu.

Pročitajte: srpska info

Ugroženost od slinavke i šapa: Apel za povećane biosigurnosne mjere

Udruženje poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske izdalo je važno saopštenje povodom širenja zaraze slinavkom i šapom u Evropi. Nakon potvrđenih slučajeva u Njemačkoj i Mađarskoj, dodatni slučajevi su sada registrovani i u Slovačkoj. Prema Nacionalnoj referentnoj laboratoriji DVU–VU Cvolen, od 21. marta 2025. godine potvrđeni su pozitivni rezultati uzoraka sa tri farme goveda u okrugu Dunajska Streda, blizu slovačko-mađarske granice. Ukupno 2.771 (1.699 muznih krava, 501 telad, 492 junice i 79 bikova).  životinja na tim farmama sada je u riziku, što predstavlja ozbiljnu prijetnju za region.

Blizina zaraze i potencijalni rizik za BiH

Iako su pogođene farme udaljene 306 km vazdušnom linijom od granice Bosne i Hercegovine, stvarna udaljenost je značajno kraća kada se uzme u obzir moguće ugroženo područje. S obzirom na visok stepen zaraznosti ove bolesti, neophodno je hitno povećati biosigurnosne mjere kako bi se sprečilo njeno širenje.

Preporučene biosigurnosne mjere

Udruženje apeluje na sve poljoprivrednike, kupce stoke, otkupljivače mlijeka, kao i distributere stočne hrane da pojačaju mjere biosigurnosti i da prate uputstva nadležnih institucija.

Mjere za stočare:

  • Postavljanje dezinfekcionih barijera na farmama.
  • Stroga kontrola ulaska divljih i „stranih“ životinja.
  • Izbjegavanje miješanja stoke sa drugim gazdinstvima.
  • Dezinfekcija vozila i opreme prije ulaska na farmu.
  • Pažljiva procjena prilikom uvoza stoke, uz obavezan negativan test na slinavku i šap.

Mjere za otkupljivače mlijeka i distributere stočne hrane:

  • Obavezna dezinfekcija vozila za prevoz mlijeka i hrane prije i poslije dolaska na farmu.
  • Uvođenje dezinfekcionih barijera u objekte.
  • Stroga kontrola prevoza živih životinja.

Posebna pažnja na uvoz svježeg sirovog mlijeka:

  • Prerađivači koji uvoze mlijeko iz EU, posebno iz zemalja sa registrovanim slučajevima zaraze, moraju pojačati biosigurnosne mjere.
  • Kritična tačka je ukrštanje puteva kamiona koji prevoze mlijeko iz zaraženih područja.

Apel nadležnim institucijama

Udruženje traži od Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske da unaprijedi kontrole trgovine živim životinjama, uvede njihovu evidenciju i omogući praćenje preko GPS sistema.

Takođe, neophodno je da Komisija za veterinarstvo hitno donese odluku o obaveznom testiranju svih životinja koje ulaze u BiH na prisustvo slinavke i šapa.

Distributeri stočne hrane i proizvođači hraniva pozivaju se na dodatne mjere predostrožnosti pri nabavci i distribuciji, kako bi se smanjio rizik unosa zaraze u BiH.

Saopštenje u orinalu možete pročitati ovdje

Bilje na balkonu: Šta posaditi u martu za brz rast i bogat urod?

Mart je odličan mjesec za početak sadnje bilja na balkonu, jer se dani produžuju i temperatura postepeno raste.

Iako je još uvijek rano za neke biljke koje zahtijevaju toplinu, postoji nekoliko vrsta bilja koje možete posaditi na balkonima u martu. Evo nekoliko prijedloga „Nezavisnih„:

Peršun (Petroselinum crispum)

Peršun je izuzetno otporan na hladnoću i može se posaditi već u martu. Možete ga posaditi u posude ili tegle, a zahtijeva sunčano mjesto i redovno zalijevanje.

Bosiljak (Ocimum basilicum)

Bosiljak je biljka koja voli sunce i toplinu, pa ako su temperature već dovoljno visoke, možete početi s njegovom sadnjom u martu. Sadi se u posude koje možete držati na sunčanom balkonu, a važno je paziti da tlo bude uvijek vlažno, ali ne previše mokro.

Majčina dušica (Thymus vulgaris)

Majčina dušica je otporna na hladnoću i može se posaditi u martu, posebno ako je balkon zaštićen od jakih vjetrova. Ova biljka voli sunčana mjesta i suvo tlo, pa je odlična za balkone koji imaju dobar izvor svjetlosti.

Menta (Mentha spp.)

Menta je jednostavna za uzgoj i može se posaditi već u martu. Potrebno joj je sunčano ili polusjenovito mjesto, a redovno zalijevanje je važno, ali pazite da ne bude previše vlažno jer menta može trunuti.

Origano (Origanum vulgare)

Origano je još jedna biljka koja može podnijeti hladnije temperature i može se posaditi početkom proljeća. Kao i majčina dušica, origano voli sunčana mjesta i dobro drenirano tlo.

Cilantro (Coriandrum sativum)

Cilantro (korijander) je biljka koja preferira hladnije temperature, tako da se može posaditi u martu. Voli sunčana mjesta, ali može podnijeti i polusjenu. Redovno zalijevanje je važno, ali pazite da ne prekomjerno zalijevate.

Lavanda (Lavandula spp.)

Lavanda se može posaditi na balkonu u martu, jer je to biljka koja voli sunce i dobro drenirano tlo. Lavanda je otporna na sušu, ali joj je potrebno puno svjetlosti da bi dobro rasla.

Luk (Allium fistulosum)

Ako želite posaditi nešto od povrća, luk je dobra opcija za mart. Možete posaditi mladi luk u posude i on će brzo rasti. Luk voli sunčana mjesta i zahtijeva povremeno zalijevanje.

Rotkvica (Raphanus sativus)

Rotkvica je brzorastuća biljka koja se može posaditi u martu. Voli hladniju temperaturu, pa je idealna za ranu proljetnu sadnju na balkonu. Potrebno joj je sunčano mjesto i redovno zalijevanje.

Salata (Lactuca sativa)

Salata je još jedna biljka koja se može posaditi na balkonima u martu, jer voli hladnije temperature. Salata ne zahtijeva puno prostora, pa je idealna za sadnju u posudama ili teglama. Potrebno joj je sunčano ili polusjenovito mjesto i redovno zalijevanje.

Savjeti za sadnju bilja na balkonu u martu:

Izbor posuda: Odaberite posude s dobrom drenažom kako bi voda mogla slobodno prolaziti, čime se sprječava truljenje korijena.

Zaštita od mraza: Ako noći još uvijek mogu biti hladne, možete pokriti biljke zaštitnom folijom ili ih staviti na zaštitno mjesto tijekom noći.

Pravilno zalijevanje: Pazite da biljke ne preplavite vodom, jer mnoge od njih ne podnose stalno vlažno tlo. Redovno, ali umjereno zalijevanje je ključno.

Sadnjom ovih biljaka u martu možete uživati u svježim začinima i bilju tokom cijele proljeća i ljeta.

Izvor: nezavisne novine

Dopunsko osvjetljenje u zaštićenim prostorima

Za uspješan rast biljaka u zaštićenim prostorima, pored ostalog, nužna je i svjetlost. Naime, bez svjetlosti nema ni fotosinteze, bez koje nema ni proizvodnje.

A nedostatak svjetlosti karakterističan je za ranu proizvodnju koja se odvija u hladnim i tmurnim zimskim mjesecima. To je posebice evidentno kod proizvodnje rasada kod kojeg, zbog nedostatka svjetlosti, dolazi do nepoželjnog izduživanja mladih biljčica. Tim više ukoliko zbog «uštede» za uzgoj rasada koristimo stare, islužene i redovito prljave plasteničke folije, koje propuštaju veoma malo, prijeko potrebne svjetlosti. Zbog svega toga nužno je pribjegavati dopunskom osvjetljenju.

Tako se kao izvor svjetlosti uglavnom koriste obične ili halogene žarulje premda se u tu svrhu svakako preporučuju natrijeve žarulje visokog tlaka koje je na našem tržištu, nažalost, teško i pronaći. A ovisno od vrste žarulje dobiva se odgovarajući spektar, pa primjerice tzv. plavi poti- če rast te ga povrtlari smatraju kao najbolje rješenje dopunskog osvjetljenja.

S druge strane lampe koje daju crveni tj. narančasti spektar boja preporučuju se kod uzgoja povrća u zaštićenom prostoru jer pospješuju zametanje pupoljaka i cvjetanje. Međutim, moramo imati na umu kako se ovdje radi isključivo o dopunskom osvjetljenju koje se mora kombinirati s prirodnim osvjetljenjem. Ipak, u ovom pogledu najugroženiji je rasad kojem nikako ne pogoduje mrak.

U nedostatku svjetlosti praćenom suviše gustim rasadom koji se međusobno zasjenjuje dolazi do formiranja presadnica koje imaju tanak i dugačak struk, a što se u žargonu označava kao izduživanje rasada. Zbog svega toga nužno je koristiti dopunsko osvjetljenje zahvaljujući kojem možemo produžiti dan, poboljšati intenzitet svjetlosti ili nadoknaditi dnevno svjetlo.

Kao orijentaciju, spomenut ćemo kako najviši intenzitet svjetlosti (20.000-30.000 luksa) zahtijevaju heliofilne biljke poput paprike i rajčice, a usporedbe radi, izvor svjetlosti snage jednog vata na metar udaljenosti daje osvjetljenje 100, a na dva metra svega 25 luksa. Međutim, ukoliko je izvor svjetlosti usmjeren pod lošim kutom, broj luksa je još manji, zbog čega izvor svjetlosti mora biti pokretan ili se po potrebi položaj žarulje mijenja. Na zapadu je pak to sve kompjuterski programirano…

Pročitajte: agroportal.hr

Pesto od srijemuša: Sos od najzdravije proljećne biljke

Sremuš, poznat i kao divlji ili medvjeđi bijeli luk, raste od marta do maja, a njegov miris i ukus podsjećaju na bijeli luk, samo što je mnogo blaži i nježniji.

Sremuš je odličan za zdravlje, a listovi i stabljike mogu se jesti u svežem obliku. Može se jesti  sirov u prelivu za salatu ili isjeckan i kuvan za začinjavanje rižota, supa, čorbi, pasta i povrća.

Ukusan pesto od srijemuša može se koristiti na razne načine.

Sastojci:

  • ½ šolje semenki bundeve
  • 100 g svježih listova srijemuša
  • sok od 1 limuna
  • ½ kašičice soli, po ukusu
  • 4 kašike nutritivnog kvasca
  • crni biber, po ukusu
  • ½ šolje maslinovog ulja
  • prstohvat čili pahuljica (opciono)

Priprema:

Temeljno operite listove srijemuša i obrišite kuhinjskim papirom ili ih jednostavno ostavite da se osuše na vazduhu.

Sjemenke bundeve propržite na suvom tiganju na srednje niskoj temperaturi. Miješajte stalno kako se ne bi prepržile i izgorjele. Ostavite ih da se potpuno ohlade pre nego što ih stavite u pesto. Stavite sve sastojke za pesto (osim maslinovog ulja i čili pahuljica) u blender.

Postepeno dodajte sok od limun kako biste postigli željenu kiselost. Blendajte dok se sve ne isjecka sitno, a zatim postepeno dodajte maslinovo ulje dok motor radi. Dodajte čili pahuljice po ukusu i prilagodite začine.

Prebacite pesto u čistu teglu i prelijte sa još jednoj kašikom maslinovog ulja kako biste spriječili pojavu buđi. Čuvajte ga u frižideru 2-3 nedjelje.

Izvor: nezavisne novine

OPASNOST OD MRAZA: Voćari, preduzmite mjere zaštite na vrijeme!

Najavljene niske temperature mogu predstavljati ozbiljan rizik za voćarske kulture, posebno u fazama kada su biljke najosjetljivije na temperaturne promjene, kao što su cvjetanje i zametanje plodova. Nagle oscilacije u temperaturi mogu dovesti do oštećenja cvjetova, smanjenja prinosa, pa čak i potpunog izostanka roda.

Naši inženjeri agronomije savjetuju da je, osim kratkoročnih mjera zaštite poput orošavanja, zadimljavanja ili upotrebe antifrost svijeća, ključno dugoročno jačati otpornost biljaka kroz pravilnu ishranu i njegu. Zdrave biljke sa dobro izbalansiranom ishranom imaju veću sposobnost da se odupru stresnim uslovima i brže oporave nakon nepovoljnih vremenskih prilika.

Jedan od najefikasnijih načina za povećanje otpornosti voćaka na stresne uslove jeste redovna prihrana preparatima na bazi mikroelemenata, algi i aminokiselina. Mikroelementi poput bora, cinka i mangana igraju ključnu ulogu u cvjetanju i oplodnji, dok alge i aminokiseline pomažu biljkama da aktiviraju mehanizme samoodbrane i bolje podnesu nepovoljne vremenske prilike, uključujući mraz.

Pored toga, važno je osigurati optimalan biljni balans vode i hraniva, jer biljke koje pate od nutritivnog deficita ili su podložne stresu od suše teže podnose iznenadne promjene temperature. Redovna analiza zemljišta i lista može pomoći u pravovremenom prepoznavanju nedostataka i pravilnom planiranju prihrane.

Portal Agro Savjet kontinuirano prati vremenske prilike i donosi preporuke zasnovane na stručnim analizama, kako bi voćari mogli preduzeti odgovarajuće mjere zaštite i obezbijediti stabilne i kvalitetne prinose.

Navodnjavanje jagoda: Kako osigurati optimalne uslove za rast i rodnost

Zbog plitkog korenovog sistema, gustog sklopa, velike lisne površine, izražene transpiracije, jagoda zahteva dobar raspored i relativno veliku količinu padavina u toku vegetacije, što u našim „jagodarskim“ rejonima baš i nije slučaj. Zbog toga u većini područja gde se ova voćka gaji, navodnjavanje je veoma korisno, a u nešto aridnijim rejonima i u sušnijim godinama ono je i neophodno. Posebno je značajno obezbeđenje jagode vodom posle berbe plodova, jer ona tada počinje sa novom vegetacionom aktivnošću aktiviranjem novih tačaka porasta, formiranjem i razvojem novih listova, a zatim diferenciranjem generativnih organa, što je osnovni uslov za visoke i kvalitetne prinose u sledećoj vegetaciji.

U principu, u zasadima jagode mogu se primeniti načini navodnjavanja koji se koriste i za ostale voćne vrste. Međutim, obzirom na nizak porast i položaj plodova i listova, a naročito kada se navodnjava neposredno pred sazrevanje ili u toku berbe plodova, na manjim površinama i s prikladnom konfiguracijom terena, voda se najbolje koristi kada se navodnjava brazdama, dok se za velike jagodnjake preporučuje sistem kap po kap. Tako se najmanje ometa berba, ne prljaju se i ne kvase plodovi, pa se tako smanjuje truljenje jagoda i napad prouzrokovača bolesti na listovima.

Jagoda najviše strada od poznih prolećnih i ranih zimskih mrazeva, posebno kada nema snežnog pokrivača. Od poznih prolećnih mrazeva najčešće stradaju prvi cvetovi, koji daju najkrupnije i najkvalitetnije plodove. Nekih godina, u pojedinim rejonima i ceo rod može da bude ugrožen izmrzavanjem cvetova i zametnutih plodova. Kao indirektna mera borbe protiv prolećnih mrazeva preporučuje se gajenje sorti otpornih prema niskim temperaturama, a kao direktna zadimljavanje jagodnjaka palenjem slame, pleve i drugih materijala. Kada nisu pokrivene snegom, ovim voćkama prete i zimski mrazevi.

Protiv grada i ptica najsigurnija zaštita je pokrivanje jagode mrežama (platnenim, plastičnim i dr.) koje imaju male otvore.

Piše: Svetlana Mujanović / dobro jutro