Naslovnica Blog Stranica 890

Vepar stradao zbog ljubavi: Domaća svinja mu došla glave

Agrosavjet
-
0
Vepar stradao zbog ljubavi: Domaća svinja mu došla glave

Da ljubav ne poznaje granice i da se zbog nje često gubi glava, na svojoj koži osjetio je i jedan kraljevački vepar.

Naime, domaćin Rako Terzić iz Vrdila zapazio je da kasno uveče ili ranom zorom kod njegovih mladih krmača dolazi ovaj zanimljiv posjetilac.

Vijest o nezvanom gostu u oboru, brzo je stigla do Milisava Đuđića koji je odlučio da vepru napravi zamku i ukusnim krmenadlama napuni zamrzivač za zimu.

Ujutru se, po običaju, mladi kapitalac pojavio na „starom mjestu“ ali je, opazivši neplanirano društvo, brzo utekao u obližnji šumarak. Ipak, nije odolio mladalačkim strastima i čim je pala noć ponovo se vratio ka oboru da nastavi ljubav s Rakovim svinjama, međutim, napravio je kobnu grešku, jer je završio na nišanu spretnog lovca, prenosi „Kurir“.

Stručnjaci: Crno tržište duvana će pokleknuti, ako već nije kasno

Agrosavjet
-
0
Stručnjaci: Crno tržište duvana će pokleknuti, ako već nije kasno

BANJALUKA, SARAJEVO – Odlukom Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH da se od iduće godine ne povećavaju akcize na cigarete stvoreni su uslovi za smanjenje crnog tržišta u prometu „nikotinskih štapića“, ali je to trebalo učiniti i prije, smatraju stručnjaci.

U razgovoru za „Nezavisne“ Svetozar Mihajlović, dugogodišnji savjetnik u preduzeću AD „Duvan“ iz Bijeljine, kaže da se dosadašnja praksa UO UIO BIH o neselektivnim akcizama pokazala pogrešnom, pa su se velike količine rezanog duvana pojavile na crnom tržištu.

„Imamo sada pojavu da jedan dio stanovništva sa niskim primanjima i penzioneri puše taj rezani duvan koji nije ni fermentisan, nego se onako sa prašinom prodaje na tezgama i pijacama širom BiH. Ova odluka UO UIO će na neki način malo zaustaviti taj trend, ali ne značajno, tako da mislim da su ranije odluke bile ishitrene i sada ih je teško popraviti“, navodi Mihajlović.

Mihajlo Vidić, potpredsjednik Privredne komore Republike Srpske, smatra da stopiranje rasta akciza, što se tiče privrede u BiH, nema velikog uticaja zbog malo proizvođača cigareta.

Ipak, kako ocjenjuje, to će se svakako odraziti na legalizaciju, odnosno stvaranje boljih uslova na tržištu i uvođenje u legalne tokove sadašnjeg crnog tržišta cigareta, odnosno duvana.

„Visoke akcize su pokazale da ne daju željeni rezultat u smislu punjenja budžeta. Niže akcize, a veći obuhvat bi bili daleko efikasniji“, rekao je Vidić za „Nezavisne“.

Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika RS – Bijeljina, za „Nezavisne“ kaže da je bilo očekivano da ne dođe do dodatnog povećanja akciza jer je para u budžetu sve manje.

Gordana Bulić iz Udruženja potrošača TK kaže da akcize treba da postoje i, kolike god bile, doprinose da mlade osobe zbog cijene manje koriste cigarete.

„Jedini problem, po nama, jeste da bi trebalo biti transparentnije – u šta se troše sredstva od akciza, na koji način se ona plasiraju ponovno po potrošačima, koja suma od tih akciza dođe u javno zdravstvo i zdravstvene fondove i šta imaju oni koji kroz cigarete plaćaju akcize? Apelujemo na građane koji kupuju cigarete da budu glasniji, da se zna u šta su potrošena i za šta su namijenjena sredstva od akciza“, kazala je Bulićeva.

Izvor; Nezavisne.com

1000% MED: SVJETSKO ČUDO U SRBIJI

Agrosavjet
-
0
1000% MED: SVJETSKO ČUDO U SRBIJI

Konačno je Srbija dobila pravi med, nudi ga firma HONEY MED iz Vučaka kod Smedereva! I to ne samo što je pravi, on je, o zamislite „čuda“ i PRIRODAN, kako suprotno zakonu piše na kutiji! I takođe ne samo što je pravi, on je, zamislite i to „čudo“, 1000% MED, opet suprotno zakonu! Ovu bruku je SPOS odmah po saznanju prijavio veterinarskoj inspekciji, očekujemo brzu reakciju inspektora.

Podsjećamo, MED MOŽE BITI SAMO MED. Ne postoji prirodan med, jer je svaki prirodan, vještački med ne postoji, sem u žargonu. Takođe je zakonom zabranjeno stavljati na etiketi da je neki med 100% med, ili 1000% med. Takođe, treba reći da 1000% u stvarnom svijetu ne postoji, sem u žargonu, nešto može biti samo 100%, ali je za med zabranjeno stavljati da je 100% med, jer je med po svojoj prirodi već sam po sebi i prirodan i 100% a zabranjeno je stavljati odrednice koje to potenciraju, jer su to opšte poznate činjenice.

Pozivamo još jednom sve potrošače pčelinjih proizvoda, kao i sve pčelare, da čim primijete ovakve „bisere“ ili postave opravdanu sumnju da neki med na tržištu nije ispravan, to odmah prijave veterinarskoj inspekciji, a ako se plaše iz ne znamo kog razloga, neka prijave SPOS-u, a SPOS će obavestiti inspekciju ne spominjući njihovo ime.

Izvor:https://spos.info/1000-med-svetsko-cudo-u-srbiji/

8 razloga da pijete ječmenu vodu

Agrosavjet
-
0
8 razloga da pijete ječmenu vodu

Ječam obiluje ljekovitim sastojcima i pomaže kod upala mokraćnih kanala, snižava holesterol, reguliše nivo šećera u krvi

Ječam je žitarica koja obiluje vitaminima B kompleksa, magnezijumom, manganom, selenom, cinkom, proteinima, dijetalnim vlaknima…

Sva ove blagodeti ljekovite žitarice možete iskoristiti ako napravite ječmenu vodu.

Možete je piti samostalno ili dodati je salatama, varivima, barenom povrću.

Postupak: Isperite ječam pod mlazom vode, a zatim ga potopite i ostavite da stoji u vodi najmanje 4 sata. Procijedite ječam i pomešajte šolju ječma i 3 do 4 šolje vode. Stavite da na ringlu i kuvajte dok ne počne da ključa, zatim smanjite temperaturu i ostavite poklopljeno da struji 45 minuta do sat vremena, dok zrna ne omekšaju.

Ostavite da se ohladi, pa procijedite. Pijte 1 do 2 šolje proceđene ječmene vode na dan. Ukoliko želite da poboljšate ukus, dodajte malo limunovog soka ili meda, piše Stvar ukusa.

  1. Pomaže kod urinarnih infekcija

Ova ljekovita tečnost je odličan diuretik i pomaže funkcionisanje urinarnog trakta. Pored toga, ječmena voda pozitivno utiče na rad bubrega i ima antiupalno dejstvo.

  1. Podstiče mršavljenje

Ječmena voda je odličan napitak za osobe koje žele da smršaju. Sadrži dosta vlakana i održava vas sitima duže vreme.  Pored toga, ovaj napitak ubrzava metabolizam masnoća. Da biste ubrzali mršavljenje, pijte 3 čaše ječmene vode na dan.

  1. Snižava holesterol

S obzirom na to da sadrži dosta nerastvorivih vlakana, ječmena voda reguliše nivo lošeg holesterola u krvi i tako pozitivno utiče na kardiovaskularno zdravlje.

  1. Čuva srce

Pored toga što reguliše nivo holesterola, ječmena voda čuva srce i time što preventivno deluje na nastanak arteroskleroze.

  1. Pomaže u varenju 

S obzirom da je alkalne prirode i da je bogata vlaknima, ječmena voda je odlična za zdravlje sistema za varenje i pomaže kod zatvora, hemoroida i gastritisa. Ovaj napitak se preporučuje i u slučajevima dijareje, kako bi se nadoknadila izgubljena tečnost i povratila ravnoteža elektrolita.

  1. Kontroliše nivo šećera u krvi

Ječmena voda se preporučuje osobama koje pate od dijabetesa jer pomaže u stabilizovanju nivoa glukoze u krvi. Pored toga, ječam smanjuje rizik od gojaznosti i tako deluje preventivno na pojavu dijabetesa tipa 2.

  1. Neguje kožu

Ječmena voda pomaže u izbacivanju toksina iz tijela i time kožu održava zdravom i blistavom. Pored toga, ječam sadrži sastojak azelaik koji efikasno deluje protiv akni i smanjuje upale. Antioksidansi u ječmu sprječavaju slobodne radikale da oštete ćelije, a tako i odlažu pojavu znakova starenja na koži. Ječmenu vodu možete koristiti i kao masku. Nanesite je na lice, ostavite da djeluje 10 minuta, pa isperite.

  1. Jača imunitet

Ječmena voda je prava imunitetska bomba i sadrži dosta lekovitih sastojaka, poput B vitamina, gvožđa, cinka, magnezijuma, selena… Takođe, beta-glukani u ječmu imaju važnu ulogu u jačanju imuniteta.

Napomena: S obzirom  na to da djeluje kao diuretik, nemojte piti više od 6 čaša ječmene vodena dan. Ovo piće sadrži gluten, pa se ne preporučuje osobama koje su intolerantne na ovaj protein.

Prije upotrebe prirodnih lijekova konsultujte svog ljekara.

Redovi kupaca danju i noću, a evo i gdje

Agrosavjet
-
0
Redovi kupaca danju i noću, a evo i gdje

Poljoprivrednici iz Valjeva i Vranja, njih 65, bili su u posjeti Mađarskoj i Poljskoj,  kako bi se upoznali sa iskustvima tamošnjih proizvođača. Svakako posebno interesantna je bila sagovornica – vlasnica imanja u Poljskoj,  Stefanija Stanišeska iz sela Radlovice nedaleko od Wroclawa,  koja je nasljedila imanje od svoje majke. Suprug i ona obrađuju 275 hektara,  od čega je pod jagodama 20 hektra, a 28 hektara su šljive,   dok su na ostataku imanja žitarice, ribizle i ogrozd.

Jagoda je kod Stefanije toliko tražena da se formiraju redovi kupaca na imanju kako noću tako i danju.  “U pitanju je sorta Kleri, gajimo je na tradicionalan način na zemljištu bez folije, a između redova stavljamo slamu. U našim uslovima berba je sredinom maja ili kasnije. Rijetke su godine kada krenemo da beremo ranije.  Cijena za kilogram jagode je oko 1,5 evra  za kilogram kako kada. Kod nas se prodaju korpe od 2 kg i cena je oko 3 evra.”

Navodnjavanje jagoda je iz cisterne, nema sistema kap po kap već se voda dovozi cisternama iz bazena koji se nalazi blizu kuće i magacina. Šišanje jagode i međuredna obrada su mehanizovani,  tako da je smanjena i potreba za radnom snagom. Ovde radnici dolaze iz Ukrajine, a ima i domaćih,  ali u  manjem broju. Stefanija nam se pohvalila da je čitav razred njenog sina bio ove godine da pomogne u berbi i da su radi da dođu i naredne godine. Zahvaljujući propisima i međudržavnim sporazumima,  Ukrajinci mogu doći da rade na sezonskim poslovima do tri mjeseca.

Kada je u pitanju sadni materijal radi se o uvoznom materijalu iz Njemačke, frigo živićima čija cijena varira ali prosječno je 15-22 centa. Naša domaćica nam kaže da nije računala nikada koliko ima prinosa po hektaru ili biljci već to radi njen suprug i to na cijeloj površini od 20 hektara ali da bi mogla da kaže da ima prinos 500 grama kvalitetne jagode po živiću. Na naše pitanje zašto se formiraju redovi kupaca kod nje ona objašnjava da ima kvalitetnu jagodu koja se prska onoliko koliko je to nužno i da se berba radi u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima. Većina kupaca je iz okoline Wroclava i Olave – gradova koji su u njenoj blizini. Berače plaća po kilogramu ubranih jagoda tako da ozbiljan berač koji hoće da radi zaradi dnevno oko 50 evra u prosjeku. To znači da jedan radnik treba da nabere preko 120 kilograma jagoda. Svaki radnik je uredno prijavljen i redovno joj dolazi kontrola iz inspekcije tako da sa time nema šale kaže ova vrijedna Poljakinja. Kada je u pitanju rad tokom godine kao što je plijevljenje i zastiranje slamom plaća se oko 3 evra po satu. Jedan zasad bude u eksploataciji tri do četri godine.

Izvor: Domaćinska kuća

Planinari iz Maoče organizovali akciju pošumljavanja

Agrosavjet
-
0
Planinari iz Maoče organizovali akciju pošumljavanja

Planinarsko društvo Team work iz Maoče u toku proteklog vikenda organizovalo je akciju pošumljavanja s ciljem očuvanja zdrave životne sredine.

U toku života svakom čovjeku je potrebno kiseonika onoliko koliko proizvedu tri drveta. Članovi Work team-a odlučili su uzvratiti uslugu prirodi i zasaditi određen broj sadnica u svojoj mjesnoj zajednici kako bi bili korisni svom društvu i okolini.

Akciji pošumljavanja priključilo se 60 učenika mektebske nastave oba džemata iz Maoče.

U narednom periodu Team work planira izgradnju zip lajna na lokalitetu Maoče a članovi će realizovati i svoje redovne aktivnosti kao što su biciklizam, planinarenje i šetnje u prirodi.

(brcko.tv)

Savjeti za jesenju sadnju voća

Agrosavjet
-
0
Savjeti za jesenju sadnju voća

Voćari znaju da je jesen sa temperaturama od 10 do 18 stepeni Celzijusa i dovoljno padavina, pravi period da se krene sa radovima na podizanju voćnjaka. Prije svega, neophodno je uraditi analizu zemljišta da bismo znali šta zemljištu nedostaje kako bi voćnjak napredovao.

U saradnji sa agronomima treba odabrati što povoljniju parcelu, pripremiti zemljište, nabaviti repromaterijal i kvalitetne sadnice.

Priprema zemljišta se obavlja na čitavoj površini u slučaju kad je neravna parcela ili dugo vremena nije obrađivana. U suprotnom se priprema zemljišta može obavljati u trakama  (redovi)širine 1 do 1,5 m sa međurednim razmakom između traka od 3 do 4 metra. Na osnovu analize zemljišta polovina utvrđene količine stajnjaka, mineralnog đubriva i krečnog materijala se razbacuje po širini trake prije oranja. Druga polovina hranjiva se razbacuje  po uzoranom zemljištu u pravcu redova prije fine pripreme zemljišta sa motokopačicama . Na ovaj način imamo pripremljenu traku (red) sa svim neophodnim hranjivima raspoređenim  podjednako unutar zemljišta.

Za sadnju je najbolji dvogodišnji sadni materijal  koji je nakon prve godine skraćen na 70 do 80 centimetara iznad zemlje, a iz ostavljenog pupoljka se razvila sadnica sa razgranjenjima i rodnim pupoljcima  tako da ćemo imati cvjetanje odmah na proljeće. Sadnice treba da su kalemljene na 30 do 40 centimetara od zemlje da se dodatno smanji bujnost podloge.

U zasadima gustog sklopa sa 2.000 i više sadnica po hektaru (obično jabuka), prije sadnje se postavlja naslon od kolja i žice, a zatim se markiraju sadna mjesta i vrši sadnja u već pripremljenu zemlju.

Zasadi manje gustine

U zasadima manje gustine sklopa sa 500 do 1.000 sadnica, bez naslona  i sa većim razmakom između sadnica u redu, sadnja se može vršiti kopanjem rupa  dimenzija 40h40h40 centimetara. Kod ovakve sadnje, polovina hranjiva može da se ne razbacuje kod fine pripreme zemljišta nego se ista dodaje u rupe prilikom sadnje.

Nakon sadnje, sadnice treba zaliti ako zeljište nije dovoljno vlažno i dodatno nagaziti radi što boljeg kontakta između korjena i zemljišta. Radi zaštite od divljači zasad je najbolje ograditi pletenom žicom  ili na sadnice staviti zaštitne mrežice .

Radi sprečavanja lomljenja sadnica usljed težine snijega ili udara vjetra potrebno je iste povezati na dva mjesta uz naslon ili za kolac.

Jesenjom sadnjom se daje dovoljno vremena sadnici da u toku zime uspostavi vodno vazdušni režim i da ranije krene u proljeće čime se postiže stopostotan prijem sadnice. Ovakvim pristupom imamo ranije  formiranje uzgojnog oblika i brže stupanje samog voćnjaka u plodonošenje.

Autor: Resor za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi RS

Izvor: Agroportal

PROČITAJTE:

Isplati li se gajiti dunju i kako?

Od starih voćki ponovo mlade? Moguće je to uraditi, ali samo oprezno

Šta raditi u voćnjaku u ovom periodu?

 

Traktorom uletio u market

Agrosavjet
-
0
Traktorom uletio u market

Vozač traktora probio je u ponedjeljak naveče staklena vrata i traktorom završio u marketu kod Zaboka u Hrvatskoj.

U bizarnoj nesreći, prema prvim informacijama, nije bilo povrijeđenih.

Nezvanično, uzrok nesreće je nepažljiva vožnja. Vozač traktora prvo je nešto iza 18.30 časova udario u žardinjeru ispred prodavnice, a potom je probio stakleni izlog i završio u trgovini.

Uviđaj je u toku, a prema informacijama sa terena saznaje se i da nije bio pod uticajem alkohola.

(24sata.hr)

Ovi gradovi su vodeći po broju traktora u Srpskoj

Agrosavjet
-
0
Ovi gradovi su vodeći po broju traktora u Srpskoj

Bijeljina i Prijedor imaju najveći broj traktora u odnosu na ostale gradove i opštine u Republici Srpskoj, potvrđeno je portalu InfoBijeljina.

Prema podacima Agencije za statistiku Republike Srpske, u Bijeljini ih je prošle godine bilo registrovano tačno 300, a u Prijedoru 305.

Banjalučani su, istovremeno, imali 256 ovih poljoprivrednih mašina, a Dobojlije 230, dok ih je u Zvorniku bilo 288.

Izvor: InfoBijeljina

Kakvo nas vrijeme očekuje po narodnim vjerovanjima?

Agrosavjet
-
0
Kakvo nas vrijeme očekuje po narodnim vjerovanjima?
Česte su narodne teorije i predanja o vremenskim prilikama. Svi znamo za izraz „Miholjsko ljeto“ i teorije o tome da ako je „vaskrs bijel, božić će biti zelen i obratno“.

O ovome smo razgovarali smo sa starijim mještanima Gornjih Vijačana i Stare Dubrave, ali i sa Irenom Medar-Tanjga, etnologom.

Vremenske prilike u vrijeme kada nije bilo skupe tehnologije, interneta, stručnjaka i meteorologije određivane su uz pomoć narodnih vjerovanja i predanja koja su prenošena s koljena na koljeno.

Sve te izreke i teorije kroz koju se određuju vremenske prilike su izraz narodnih vjerovanja a postale su i dio narodnog folklora i tradicije.

Korijen svega potiče iz ruralnih sredina u kojima su se narodna vjerovanja za određivanje vremenskih prilaka i nastala.

Ova vjerovanja, ostala su i dan danas i u našim krajevima narod često više vjeruje njima nego zvaničnim meteorološkim informacijama.

Jedan stariji seljanin nam objašnjava kako je bilo neophodno služiti se vjerovanjima jer se na taj način moglo predvidjeti kada je najpovoljnije raditi neke poslove na njivi, pa su tako „ganjali“ vrijeme za najbolji rod.

„Kažu da ako list rano opadne biće jaka zima, a ako se zadrži čeka nas blaža zima. Ako duva vjetar sjevernjak, ili što kažu vremenjak, onda će biti lijepo vrijem, a ako je vjetar južni onda dolaze kiše“, kaže nam jedan od mještana.

Za određivanje vremenskih prilika korišten je i bunar

„Nekada se vrijeme određivalo na osnovu bunara tako da ako vazduh struji u dubinama, očekuje se dolazak kiše ili nekog nevremena. Kada se noću na visokim mjestima osjeti nalet toplog vazduha može se očekivati i toplo vrijeme. Ako je nakon kiše gluv odjek, nastaviće se loše vrijeme ili ako se u planine i brda diže magla, biće padavina. Kada u zimu grmi hladnoća će biti jaka.  Kažu i ako sunce kada zalazi a horizont je crvenkaste boje onda će sljedeći dan biti vedar.“ dodaje on.

Vjerski praznici važni za određivanje vremena

Jedan od važnih faktora u našem folkloru je svakako i primjenivanje religije, odnosno praznika koji su nekada igrali važnu ulogu, ne samo u posvećenosti Bogu, nego i o predviđanju određenih vremenskih prilika.

Stari seljani to potvrđuju kroz narodne izreke poput onih „Od Svetoga Ilije sunce sve milije“ ili „Sveti Luka – snijeg do kuka, Sveti Mrata – snijeg do vrata“.

Ovo su predanja koja su nam rekli mještani Gornjih Vijačana i Stare Dubrave:

  • Ako je Božić bijel – Vaskrs će biti zelen ili ako je Vaskr bijel – Božić je zelen.
  • Ako za katolički Božić bude snijega ili kiše biće rodna godina.
  • Ako je Đurđevdan sunčan biće ploda i roda, a ako drugi dan bude kiše čeka nas sušna godina.
  • Ako na Bogojavljenjebude mraza i snijega onda će godina biti rodna, dok vedro vrijeme znači sušnu godinu.
  • Za Svetog Savu kažu ,,sredozimac“ sredina zime.
  • Ako na Krstovdan bude blage kiše ili ako laste ne odu neće biti jake zime.
  • Ako poslije Miholjdana nastupi ,,Miholjsko ljeto“ onda će jesen biti blaga.
  • Ako poslije Mratindana nastupi  ,,Mratinje ljeto“ onda će zima biti blaga.
  • Kažu i koliko mrazeva bude prije Miholjdana, toliko će ih biti i poslije njega.

Dani od katoličkog do pravoslavnog Božića određuju vrijeme za čitavu narednu godinu

Postoji i pričao o tome da su periodi između katoličkog božića (25.12.) do pravoslavnog božića (07.01.) koriste za određivanje dugoročne vremenske prognoze tako da (ne računajući praznike) dvanaest dana određuje kakvo će vrijeme preovladavati tokom tokom narednih dvanaest mjeseci.

Vjerovanja postoje od davnina, ali su aktuelna i danas

Etonolog Irena Medar – Tanjga navodi da su narodna vjerovanja dio tradicije i da je praktikovan najviše kod ljudi koji su se primarno bavili zemljoradnjom, jer je od vremenskih uslova zavisio prinos kao i da se pribjegavalo raznim obrednim radnjama da bi se postigao što bolji rezultat. Navodi i da su prevashodno meteorološka znanja, nastala zbog nevolja koje su ljudima činile atmosferalije, te je nastojao raznim obrednim radnjama da se zaštiti od loših uticaja i da zasluži dobre uticaje.

,,Obredne radnje su praćene vjerovanjima i praznovjericama nastalim u periodu nastanka prvobitnih ljudskih zajednica i ona su se često zadržala do današnjih dana, ali bez znanja o pravom značenju i često u nešto izmijenjenom obliku. Nije tako čudno da su tada takva vjerovanja nastala, ako uzmemo u obzir činjenicu da prvobitni čovjek nije imao objašnjenja za pojave koje ga okružuju i sve to je pripisivao uticaju nekih viših sila koje su bile dobre ili zle i svakako su mogle uticati na njegov život. Da bi se zaštitio od uticaja zlih sila, i da bi umilostivio dobre sile da mu svojim nadljudskim moćima pomognu pribjegavao raznim magijskim i ritualnim radnjama i iskreno je vjerovao da će na taj način bolje i lakše proći u svakodnevnom životu.“ Objašnjava Tanjga.

Ona objašnjava i da su narodna znanja i umijenja, od kojih su mnoga stara koliko i sam ljudski rod te da svaki narod ima svoj sistem predviđanja vremena što samo ukazuje koliko je prognoziranje bilo neophodno za postojanje zajednice.

“Može se uočiti i podudarnosti kod različitih naroda koji nisu imali međusobni kontakt što nas dovodi do zaključka da je velik dio tih narodnih mudrosti nastao iz velikog iskustva i da mu se moglo vjerovati. Metod prognoziranja koji se ne bi pokazao pouzdanim morao je biti odbačen, jer su poslovi oko poljoprivrede i stočarstva u velikoj mjeri zavisili od vremenskih prilika i njihovog preciznog predviđanja.“,objašnjava Tanjga.

Tanjga navodi i primjere gdje su domaće životinje, let ptica, nebeska tijela, insekti i ptice samo su dio asortimana kojim se koristio narod kako bi određivao vremenske pojave npr:

  • Ako su komarci napadni i kriju se u sijenkama, dolazi kiša.
  • Ako muve ujedaju, sprema se loše vrijeme (kiša).
  • Ako životinja sa paše bježi kući ranije nego obično, biće ubrzo zlo vrijeme.
  • Kada vrane na drveću udaraju krilima, pašće kiša.
  • Kada ovce bleje i vraćaju se sa torove, očekuje se snijeg.
  • Ako se goveda mnogo obadaju, isti dan će pasti kiša.
  • Kada naiđu oblaci, ako se pčele ne vrate u košnice kiše neće biti. Ako pčele ujutru lete samo oko svojih košnica, vrijeme će se pogoršati

Priče nisu toliko isprazne

Tanjga navodi i to da  narodna vjerovanja za vrijeme, kada se gleda  sa današnjeg aspekta života, nisu toliko isprazna i da iza svega toga stoji veliko iskustvo, koje će se održati i u narednom periodu.

“I danas, po narodnom iskustvu starom stotinama godina, ljudi se koriste tradicionalnim predviđanjem vremena. Mogli bi u nedogled nabrajati primjere koji iz današnje perspektive izgledaju kao sujevjerje, a koji su u životu naših ne tako dalekih predaka imali veliko značenje i logično objašnjenje u njihovoj sasvim jednostavnoj želji da svoj život, pun nepoznanica, provedu u što boljoj atmosferi. Gotovo da ne postoji kraj možemo reći u cijelom svijetu, ma koliko da je bogat, razvijen ili civilizovan u kojem nećemo naći neka vjerovanja koja se i danas praktikuju.“, objašnjava Tanjga.

Tekst priredio: Đorđe Čereković

Izvor: Alternativna tv

1...889890891...1.010Stranica 890 of 1.010

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia