Brod Queen Hind prevrnuo se u nedjelju odmah po izlasku iz luke Midia, u blizini grada Constanțe, na jugoistoku zemlje, na obali Crnog mora.
Veliki teretni brod koji je prevozio više od 14.000 ovaca prevrnuo se uz obalu Rumunjske.
Brod Queen Hind prevrnuo se u nedjelju ujutro, odmah po izlasku iz luke Midia, u blizini grada Constanțe, na jugoistoku zemlje, na obali Crnog mora.
Nema ljudskih žrtava
Svi članovi posade – 22 državljana Sirije – spašeni su, tek je jedan odveden u bolnicu zbog hipotermije. „Pao je u more, ali vrlo brzo je spašen„, rekla je Stoica Anamaria, glasnogovornica hitnih službi u Constanți te dodala da je ostatak posade „na sigurnom u luci„.
U akciji spašavanja ovaca sudjelovala je policija, vatrogasci i rumunjska obalna straža. Do sada su spašene tek ovce koje su plivale u blizini broda, ali vjeruje se da su se mnoge utopile.
„Spasili smo mali broj. Plivale su u moru„, rekla je Anamaria za BBC.
Uzrok potapanja broda nepoznat
Još nije poznato što je uzrokovalo prevrtanje broda. Provest će se istraga kada operacija spašavanja ovaca i spašavanja broda bude gotova, priopćile su vlasti.
Inače, brod je izgrađen 1980. godine, dug je 85 metara i težak je 3.785. tona. Brod je u luku Midia doputovao 23. studenog iz libijske prijestolnice Tripoli, izvijestili su rumunjski mediji.
Luka Midia se prvenstveno koristi za opskrbu sirovom naftom za obližnje industrijske i petrokemijske objekte.
Podsjetimo, na Agroklubu smo prenijeli vijest o transportu ovaca brodovima, upravo iz rumunjske luke Midia.
Ljetos su aktivisti za zaštitu životinja upozoravali na teške uvjete koje ovce podnose u pretrpanim brodovima, konkretno, na brodu Lady Maria. Rumunjska je treći uzgajivač ovaca u EU-u nakon Britanije i Španjolske i najveći izvoznik. Ta je zemlja 2017. i 2018. izvezla ukupno dva milijuna ovaca, većinom u Jordan, Libiju i Libanon. Prihodi su joj u 2017. iznosili 430 milijuna eura, prema statističkim podacima UN Comtradea.
Cijela Evropa će se narednih dana suočiti sa ekstremnim vremenskim prilikama, a crveni meteoalarmi su već izdati u Francuskoj i Italiji zbog razorne oluje koja je “protutnjala” kontinentom, piše BBC Weather.
Olujno vrijeme će se širiti na istok preko Sredozemlja tokom sljedećih nekoliko dana.
„To je sve zbog niskog pritiska na istoku Francuske. On stvara bujnu kišu širom Italije i južne Francuske. U nedjelju uporne kiše donijet će rizik od poplave u Italiji i obilnih snježnih padavina u Alpima. Napadat će preko dva metra snijega u pojedinim dijelovima ovog planinskog masiva, a jaki vjetrovi puhat će kroz Jadran”, kaže BBC-jev meteorolog.
Na sjeveru Evrope, u Skandinaviji očekuje se hladno vrijeme i više snijega.
Velike snježne padavine povećavaju i rizik od lavina, a prognoze kažu da će Italija i Francuska vidjeti “ekstremnu količinu snijega za samo 36 sati“.
Strah i nelagoda uvukao se u malobrojne pogranične stočare nakon što je netragom nestalo stado koza Joze Bilića Pižića iz Podjarma. U potrazi mu je pomogla i granična policija.
Nakon ljetne stanke, usporedo s migrantima, u sela Imotske krajine (susjedna Hrvatska, op.ur.) sve češće zalaze i vukovi. Mještani Aržana, Sviba, Studenaca u zadnje vrijeme i Lovreća svjedoče nemilim događajima noćnih pokolja ovaca i koza. Jedan slučaj posebno ih je zaintrigirao. U studenačkom zaseoku Podjaram nedaleko od državne granice pod čudnim okolnostima Jozi Biliću Pižiću nestalo je trideset koza. Odmah se među starijim stanovništvom prenio glas kako su ih pred sobom potjerali migranti jer je tobože njihov kraj odnedavno postao utabana izbjeglička staza.
To što bliskoistočne „ovčare“ još nitko nije vidio, to je pak drugi par postola. Spominjali su se i prekogranični „lopovi“ koji pod okriljem noći poput u narodnoj usmenoj predaji opjevanih Hajduka, zalaze u tuđa dvorišta i preko „porozne“ granice stoku gone u susjednu BiH. Oni umjereniji i realniji tvrde da je vuk uzrok njihovih problemima.
Stada čuvaju tornjaci, u šumu s oprezom
Tome u prilog ide i priča po kojoj je Jozina supruga nedaleko od sela čuvala svoje stado i odjednom su se iz neobjašnjivog razloga koze razbježale. Veli, nikoga nije vidjela. Nakon nekoliko dana pronađene su četiri koze, a ostaci dviju zaklanih životinja nađeni su desetak dana kasnije.
U potrazi mi je pomogla i granična policija. Tri ovce i jarac pronašli su put kući, a sve ostalo je netragom nestalo. Učinjena mi je golema šteta. Nemam riječi kojima bi opisao ovu tragediju. Cijeli svoj život se mučiš i brineš oko tih životinja i sve ti nestane u nekoliko minuta“, ojađeno će Jozo Bilić Pižić.
Nažalost, slična iskustva dijele i i njegovi sumještani. Vice Udiljak vlasnik je stada od tristotinjak koza kojeg je također zadesila zla kob. Nakon što se na tom području krajem augusta pojavio čopor vukova, do danas je izgubio četiri grla bez ikakva traga. Slična situacija zadesila je i Marijana Pavlinovića.
„Teško je. I ja sam prošli mjesec izgubio tri ovce. Ovih dana zvijeri su se povampirile i što je čudno usred bijela dana zavijaju što je za njih pomalo neuobičajeno da se glasaju tijekom dana. Ove sam godine odgojio osam tornjaka i za sada se dobro štitim, ali u dublju šumu ulazim s velikim oprezom“, tvrdi Pavlinović.
Nadzorna kamera snimila vuka
Vukovi su nasrnuli i na stado Rose i Nede Bartulović gdje su zaklali pet ovaca, a pretragom terena pronađeni su ostaci glave magareta dva kilometra udaljeni od magareće farme. Stanje je, tvrde mještani Studenaca i ostalih pograničnih mjesta, alarmantno. Svakodnevni ataci krvoločnih zvijeri unijeli su strah među i onako malobrojnim stočarima tog dijela Imotske krajine. Zavladala je svojevrsna panika i čudan osjećaj bespomoćnosti jer je ostatke životinja gotovo pa nemoguće pronaći.
Da se radi o neobičnim događajima povezanim uz djelovanje navodno vučjeg čopora koji obitava u pograničnom području i da se nakon dvije godine „apstinencije“ vučja populacija obnovila, smatraju i u Lovačkim udrugama Gradina iz Lovreća. Govore, pak, i o većem čoporu pristiglom iz susjedne BiH, ali i o vučici koja za sobom vodi pet već odraslih vučića. Pojavu vukova snimila je nadzorna kamera između Studenaca i Lovreća gdje se na bivšem hranilištu za divlje svinje druži s nimalo prijateljskim jazavcom. Sav nakostriješen jazo prijeti nadolazećoj opasnosti. Nažalost, ishod susreta ostao nam je nepoznat.
Pored tradicionalne poznate primjene u prehrani, svinjska mast se koristi i za liječenje pojedinih bolesti.
Nešto što je neophodno prilikom korištenja svinjske masti u liječenju je njeno pranje u devet voda. To znači da se mast ispire 9 puta uvijek s novom vodom prije nanošenja na tijelo.
Rješavanje ginekoloških problema
Svinjska mast se često koristi kod žena koje imaju upalu jajnika kao i neugodan iscjedak. Kod ovog tretman potreban vam je tampon od sterilne gaze, koji se utopi u svinjsku mast te se stavlja unutar rodnice i drži tijekom noći i tako tijekom tjedan dana.
Lijek protiv kašlja i bronhitisa
Kod djece se često koristi u obliku lijeka za kašalj i bronhitis. U ovom slučaju mast je najdjelotvornija ako se pripremi oblog koji se stavlja na grlo. Ne smije se koristiti ako dijete ima povišenu temperaturu.
Lijek za hemoroide
Jedan od načina rješavanja hemeroida je svinjska mast. Ona se nanosi na bolno mjesto te ubrzo potpuno miče neugodu: svrab, peckanje, crvenilo, upalu….
Svinjska mast za kožu
Ako već duže vrijeme imate problem s prištićima pokušajte s premazivanjem lica ili dijela tijela gdje se javljaju prištići svinjskom masti. Rezultati mogu biti očaravajući. U narodnoj medicini svinjska mast koristi se i za ispucane pete, laktove pa i kod suhih ruku.
Svinjska mast je idealna za kosu
Ako se borite sa suhom kosom, svinjska mast će vam pomoći. Oni koji su koristili svinjsku mast za kosu kažu da se njihova kosa skroz izmijenila i da je postala mnogo lepršavija i bujnija. Tretman je veoma jednostavan – mast treba nanijeti na kosu prije pranja, odnosno na prljavu kosu. Poslije pranja kosu isprati kamilicom, tj. čajem od kamilice. Rezultati će biti izvanredni.
Svinjska mast u kremama za lice
Zbog toga što svinjska mast nema baš lijep miris, u nju se ubacuju soda bikarbona kao i kamilica i neven, kako bi se taj miris poboljšao. Nekada, kada nisu postojali popularni i poznati brendovi krema za lice i ruke, ljudi su koristili svinjsku mast u tu svrhu i nisu se žalili, štaviše lice i ruke su im mnogo bolje izgledale nego što je to danas slučaj.
Protiv strija
Kao prirodan lijek idealna je mast i za strije i akne. Žene koje su se tek rodile često imaju probleme sa strijama. Za njih je svinjska mast prava stvar. Neugodan miris svinjske masti može se neutralizirati miješanjem s nekom drugom kremom, a nakon toga se dobro utrlja na mjesto gdje se nalaze strije. Nakon nekog vremena, strije nestanu
Rješavanje problema sa sinusima
Pomoću štapića za uši namažite mast na ulaze u nosnice i potom ih zatvorite. Dok ležite na leđima mast bi trebala ublažiti bolove koji su se javili zbog sinusa. Moguće je ponavljati ovaj postupak i nekoliko puta na dan.
Od davnina je služila za liječenje u mnogim narodima pa je Galima i Keltima bila znana kao lijek za sve.
Bijela imela, lat. Viscum album, biljka je koju spominju brojne nordijske i keltske legende i kojoj su stari europski narodi pripisivali božanska svojstva.
Jako su je cijenili i mnogi poznati ljekari i iscjelitelji, a među njima Hipokrat, Rudolph Steiner i Sebastian Kneipp, piše portal „Alternativa za vas“.
Mnogi je danas smatraju beskorisnom i otrovnom, no ona je vrijedan lijek za brojne bolesti, uključujući i najzloćudnije. S mnoštvom ljekovitih svojstava nalazi odgovor na skoro svaku bolest koja pogađa ljudski rod pa ju je narod uvrstio u mnoge čajne mješavine. Aktivni sastojci imele su lektini, polipeptidi, flavonoidi, viskotoksini, lignini i alkaloidi.
Ljekovita svojstva imele
U narodnoj medicini imela je poznata kao sredstvo za smirenje živaca, ublažavanje grčeva i poboljšanje sna. Evropski travari smatraju je specifičnim lijekom za Sydenhamovu horeju, epilepsiju i druge živčane poremećaje koji izazivaju grčeve.
Pogodna je i kao tretman za mnoge druge tegobe koje proizlaze iz oslabljena živčanog sustava. Smatra se da izgrađuje, hrani i jača središnji živčani sastav. Imela podupire ženski reproduktivni sastav, pomaže kod neplodnosti, reguliše menstruaciju, uklanja menstrualne bolove i simptome menopauze.
Ublažava sve vrste unutarnjih krvarenja i djeluje protiv bolova.
Uz glog se smatra najboljim prirodnim sredstvom za srčane i krvožilne tegobe.
Imela sadrži sastojke koji normaliziraju krvni pritisak. Sprječava ovapnjenje žila i oštećenje srca uslovljeno starošću. Reguliše rad srca i smiruje tahikardiju.
Imela snažno potiče izmenu stvari, pojačava rad žljezda probavnog sustava i sprječava zatvor. Ova biljka takođe normalizuje nepotpuno izlučivanje žuči i pomaže kod dijabetesa.
Pomoć kod karcinoma
Imela se široko koristi u liječenju raka. Brojne studije pokazuju da viskotoksini iz imele rastvaraju staničnu membranu tumorske stanice i tako je razaraju.
Lektini koje sadrži ova biljka deluju citostatski – zaustavljaju daljnji rast tumorskih stanica.
Osim toga, potvrđeno je da imela jača imunološki sustav, olakšava bolove i smanjuje nuspojave hemoterapije čak do 80%. Zbog toga ovu biljku itekako možemo preporučiti kao pomoć u liječenju karcinoma.
hipertermija – uništavanje stanica raka povišenom temperaturom
poboljšanje općeg stanja i radne sposobnosti
poboljšanje apetita i sna
ublažavanje bolova kod tumora
bolja podnošljivost hemoterapije
Imela je pokazala najbolje delovanje kod karcinoma grla, jajnika, rodnice, dojke, creva, želuca, bronhija i mehura.
Onkološki preparati imele poznati su pod nazivima Iscador i Helixor. Iscador je lijek napravljen po principima antropozofske medicine, čiji je tvorac Rudolph Steiner.
Iscador se koristi isključivo u obliku injekcija koje daje kvalifikaciju ljekaru. Injekcija se daje što bliže mjestu gde se nalazi tumor, a ponekad i direktno u tumor.
U Njemačkoj je imela zvanično prihvaćena za liječenje artritisa i zloćudnih tumora.
Ekstrakti imele mogli bi biti od koristi i za pacijente oboljele od AIDS-a zbog podupiranja imuniteta te sprječavanja sekundarnih bolesti koje nastaju kao posljedica ove bolesti.
Načini upotrebe:
Bijelu imelu prepoznaćete po prozirnim bijelim bobicama. Listovi ili manje grančice imele s listovima skupljaju se u proljeće, od marta do aprila.
Bobice koje se upotrebljavaju u pučkoj medicini skupljaju se od novembra. Bobice imele koriste se samo za vanjsku primjenu. Ne smiju se uzimati oralno, jer su otrovne.
Imela se može koristiti u obliku čaja, praha, tinkture, masti od bobica, čajnih obloga te tople kupelji od listova i bobica.
Ovako napravite čaj: Vrhom punu žličicu listova i grančica prelite sa dva dl vode i ostavite preko noći. Ujutro malo zagrejte i procijedite.
Ovako napravite tinkturu: Usitnite 200 g listova imele, prelite s litrom rakije i nakon tri sedmice procijedite. Uzimajte po jednu kašikice tinkture s dva dcl vode dva ili tri puta na dan.
Maslac će sada biti omekšan, kremast i spreman za razmazivanje na hlebu
Često zna biti iritantno kada želite da jedete maslac na hlebu ili ga koristiti za kuvanje, a on je u frižideru i treba mu predugo da se otopi.
Jednostavan način da ga omekšate je da ga stavite u mikrotalasnu pećnicu, ali tako možete pretjerati i dobiti maslac u tečnom obliku. Kako biste ga ravnomjerno omekšali, donosimo vam sljedeći trik.
U mikrotalasnoj zagriejte vodu u staklenoj posudi. Izlijte vodu i obrišite posudu da s nje ne curi voda, ali da i dalje bude topla. Njome prekrijte maslac i pričekajte nekoliko minuta.
Ako nemate mikrotalasnu, u staklenu posudu ili čašu ulijte vruću vodu, ostavite da stoji minut te izlijte vodu. Prekrijte maslac čašom.
Maslac će sada biti omekšan, kremast i spreman za razmazivanje na hlebu.
Prema nekim podacima, u Sremu je palo oko 25 litara kiše po metru kvadratnom, što će okvasiti površinski sloj zemljišta i u svakom slučaju pospešiti nicanje hlebnog žita.
I ove jeseni sremski poljoprivrednici su u svoju strukturu setve uvrstili pšenicu čija setva, iako su rokovi prošli, još uvek nije završena. Oni koji su žito posejali u prvoj dekadi oktobra, sada bi na njivama trebalo da imaju pšenicu u fazi tri lista i početka bokorenja, ali zbog sušnog perioda, seme je slabije nicalo pa će kiša ubrzati rast. Istovremeno, niže temperature, koje ne štete usevu, usporiće vegetaciju. Ipak ni takva klima neće biti štetna po novu pšenicu.
Upravo zbog vremenskih uslova i ovih dana mogu da se vide sejalice u njivama, što jasno govori da setva još uvek nije završena, a poljoprivredni stručnjaci očekuju da hlebno žito u našoj zemlji bude zastupljeno na blizu 500 hiljada hektara, što će omogućiti dobre zalihe, a biće ga i za izvoz.
Uslovi su dobri za nicanje
Najveći deo površina pod pšenicom u rumskoj opštini, zasejan je u prvoj dekadi oktobra, ali je usev slabo nikao zbog nedostatka vlage u zemljištu pa će kiša koja je padala svakako ubrzati razvoj useva. Prema nekim podacima, u Sremu je palo oko 25 litara kiše po metru kvadratnom, što će okvasiti površinski sloj zemljišta i u svakom slučaju pospešiti nicanje hlebnog žita.
„Na području opštine Ruma ove jeseni zasejano je oko 10.000 ha pod pšenicom. Setva je trajala od početka oktobra pa do kraja prve dekade novembra. U prvim rokovima, uglavnom su sejane površine gde su predusevi soja i suncokret. Zbog nešto sporijeg otpuštanja vlage kod kukuruza, setva pšenice na ovom predusevu uglavnom je bila u drugoj polovini oktobra„, objašnjava Goran Drobnjak, stručni saradnik za strna žita u Poljoprivredno stručnoj službi u Rumi. Oktobar je bio relativno suv i omogućio je nesmetano odvijanje setve tako da su najveće površine posejane u optimalnom agrotehničkom roku. Početkom novembra imali smo kiše tako da su se uz toplo vreme i dovoljno vlage u zemljištu stvorili dobri uslovi za nicanje useva, dodaje on.
Milenko Malešević, poljoprivrednik iz Pavlovaca po prvi put je pšenicu zasejao u novembru, ali morao je tako zbog suše. „Pšenice ove jeseni imam na devet jutara. Nisam je posejao u oktobru već u prvoj polovini novembra i to u suvo zemljište pa očekujem da će sada biti bolje. Pala je kiša pa pšenica lepo niče, a ništa nisu bolje one koje su zasejane u oktobru u zemljište bez vlage. Svi znamo da je najjeftinija agrotehnička mera poštovanje rokova setve, ali ako zemljište nije kako treba, onda kašnjenje ne smeta. Obišao sam juče žito i niklo je baš kako treba. Za sada je dobro, jedino što ne bi valjalo da bude jutarnjih mrazeva jer je usev daleko od faze bokorenja„, ističe Malešević.
Vreme utiče i na pojavu štetočina
Ovo isto potvrđuju i poljoprivredni stručnjaci, ali upozoravaju i na pojavu vaši i cikada. „Pšenica se trenutno u zavisnosti od roka setve nalazi u različitim fazama razvoja – od faze dva lista do punog bokorenja. Toplo vreme dovelo je do pojave lisnih štetočina na pojedinim usevima iz prvih rokova setve„, navode iz PSSS Ruma.
Ovo su i prenosioci virusnih oboljenja na pšenici pa u slučaju veće brojnosti ima opravdanja izvršiti insekticidni tretman u jesen. Nakon nicanja useva treba obilaziti parcele kako bi se pratila i brojnost štetnih glodara koji se svake godine javljaju u manjem ili većem broju. U slučaju jačeg napada treba izvršiti i njihovo suzbijanje.
Osnovni sud u Novom Sadu oslobodio je predjsednika Ekološkog pokreta Novog Sada Nikolu Aleksića krivične odgovornosti za koju ga je teretila Industrija mesa „Matijević“.
Kada je na proizvodima Mesne industrije Matijević viđen znak Codex Alimentarijus, uzbudila se javnost i Nikola Aleksić iz Ekološkog pokreta Novog Sada. Na svom sajtu Ekološki pokret Novog Sada objavio je tekst koji je bio ilustrovan reklamom firme Matijević, na kojoj je jasno stojao znak Codex Alimentarijus, a u tekstu su ukazali na moguću štetnost namirnica sa ovakvim znakom.
Zbog ovog teksta, Industrija mesa Matijević podijnela je privatnu krivičnu tužbu protiv Nikole Aleksića, navodeći da je ovakav tekst nanijeo štetu njihovom poslovnom ugledu i kreditnoj sposobnosti.
U tekstu je Nikola Aleksić upozorio javnost da Codex Alimentarijus sadrži odredbe o korišćenju vještačkog goveđeg hormona rasta i antibiotika u svim vrstama mesa namenjenih ljudskoj ishrani, što će, prema njihovim saznanjima, imati nesagledive posljedice po zdravlje sadašnjih i budućih generacija.
Naveo su da se sve vrste prehrambenih namirnica po odredbama Codex Alimentarijus-a moraju zračiti, da bi duže trajale, a da ne postoje bezopasne doze zračenja za ljudsko zdravlje.
Kao argument više navode da je Codex Alimentarijus čak 7 od 12 zabranjenih herbicida, kao najopasnijih hemijskih sredstava za zaštitu poljoprivrednih proizvoda stavio na svoju listu dozvoljenih jedinjenja, kao što su: DDT, lindan, malation i drugi otrovi.
Takođe je stav je Ekološkog pokreta Novog Sada da su zvanične preporuke Codex Alimentarijus-a smanjile minimalne količine hranljivih materija u ljudskoj ishrani, te smatraju da će u zemljama koje prihvate Codex Alimentarijus, vitamini, ljekovite trave (čajevi) i korisni minerali biti zabranjeni u slobodnoj prodaji.
On je izneo tvrdnje da će ljudi obolevati zbog upotrebe genetski modifikovane hrane, kada će uskočiti farmacija, koja će im nuditi pomoć u obliku svojih lekova.
U svom tekstu navedeno je su da namirnice obeležene Codex Alimentarijus znakom, zbog štetnih sastojaka u sebi, kod korisnika i potomaka mogu izazvati maligna oboljenja, sterilitet, šećernu bolest, atrofiju mozga, impotenciju i još 60 najtežih oboljenja.
Takođe pozvao je sve građane da bojkotuju takve proizvode i zaobilaze takve prodavnice, a da će istima, ako skinu znak sa proizvoda i nastave sa prodajom otrova, suditi.
Kako je saopštio Ekološki porket Novog Sada:
– Na izricanju presude protiv okrivljenog Nikole Aleksića, direktora Ekološkog pokreta Novog Sada, po privatnoj krivičnoj tužbi Industrije mesa ,,Matijević“, sudija Osnovnog suda u Novom Sadu Tamara Kucurac, svojom presudom oslobodila je Nikolu Aleksića krivične odgovornosti – saopštila je ta organizacija.
MRKONJIĆ – U Mrkonjić Gradu danas su održani Festival domaće rakije, Etno festival „Jabuka“ i Dani meda, koji su okupili više od 50 izlagača iz Republike Srpske, Federacije BiH, Srbije i Slovenije.
Na štandovima su bile izložene razne vrste rakija, likera, meda, zanatskih proizvoda i tradicionalnih jela.
Načelnik opštine Mrkonjić Grad Divna Aničić rekla je novinarima da je cilj brendiranje rakije i meda.
„Svjesni smo da je težak put, ali se nadam se da će i ovaj Festival rakije tome doprinijeti i da ćemo po rakiji i medu biti prepoznatljivi“, istakla je Aničićeva.
Prema ocjeni stručnog žirija, najbolju šljivovicu ove godine imala je Željka Landeka-Aleksić iz Ribnika, drugo mjesto pripalo je Slobodanu Seniću iz Rače Kragujevačke, a treće Gojku Joviću iz Mrkonjić Grada.
Marinko Risović iz Busije kod Ribnika proglašen je za najboljeg „gradimira“ Republike Srpske jer je bio najbolji u ocjenjivanju jačine mrkonjićke šljivovice.
Risović je rekao da je za kvalitetnu i dobru rakiju potrebna zdrava, zrela šljiva, te čisto i adekvatno suđe.
„Morate imati kvalitetnu sirovinu, zrelu i dobru šljivu, a proces pečenja teče lagano, uz redestilaciju. Cijena moje šljivovice varira od 15 do 50 KM, zavisno od toga koliko je stara“, naveo je Risović, koji je danas prodavao šljivovicu, travaricu, drenovaču i klekovaču.
Mira Jalić Čavlović iz Laktaša donijela je specijalnu rakiju od tikve budimke.
„Bavim se i proizvodnjom organske hrane. Pored hrane i rakije, predstavila sam i narodnu nošnju jer pokušavam da spojim istoriju, tradiciju i kulturu“, rekla je Čavlovićeva.
Milenko Milovac iz Šipova je svojim predmetima od drveta izmamio osmijehe mnogim mušterijama.
„Uvijek donesem nešto interesantno i neobično, ove godine sam za vašar napravio vito za pređu vune i na taj način pokušavam da skrenem pažnju ljudima s ciljem da se sačuvaju stari zanati“, istakao je Milovac.
Jasminka Živković iz Doboja je izložila bogatu paletu čajeva, melema i sirupa protiv kašlja.
Posebnu pažnju su privlačile svojim tradicionalnim jelima žene iz Saveza seoskih žena iz Slovenije.
„Radujemo se što predstavljamo našu državu, prezentujemo tradicionalna jela, pogače, kolače, hljeb. Ovdje smo drugi put jer želimo da vidimo kako druga udruženja žena rade i da razmijenimo iskustva“, rekla je Irina Ule iz Slovenije.
Današnje druženje pratila je igra i pjesma lokalnog Kulturno-umjetničkog društva „Petar Prvi Karađorđević Mrkonjić“.
Ove manifestacije održane su u okviru Aranđelovdanskog vašara, koji je počeo u ponedjeljak, 18. novembra, predavanjem za pčelare, a završava se danas.
Organizator je Agencija za privredni razvoj u saradnji sa opštinom, a pokrovitelj je opština Mrkonjić Grad.
