Naslovnica Blog Stranica 868

Firma iz BiH traži odobrenje uvoza aromatizirane vode od kanabisa

Agencija za sigurnost hrane BiH, kako je potvrđeno novinskoj agenciji Patria, ovih dana primila je zahtjev od jedne firme iz Tešnja da im se omogući uvoz aromatizirane vode od konoplje/kanabisa.

Kako je nezvanično potvrđeno agenciji, upućena je molba za informaciju o klasificiranju proizvoda, kao dodatka prehrani/proizvoda opće upotrebe, u ime komitenta Amtex d.o.o Tešanj, koji želi raditi uvoz predmetnog proizvoda na teritoriji BiH.

Proizvod koji bi željeli uvesti je aromatizirana voda od konoplje/kanabisa.

Firmu zapravo interesira da li je za isti proizvod potrebna neka vrsta uvozne dozvole Agencije za sigurnost hrane ili bilo koje nadležne institucije pri uvoznoj proceduri ove vrste robe i da li je potrebno da se obrate službenim putem, u vidu zahtjeva, da bi dobili mišljenje/odobrenje za uvoz ovog proizvoda.

Inače, predstavnici nekoliko udruženja teško oboljelih građana BiH pozvali su nadležne institucije da poduzmu odgovarajuće aktivnosti na legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe.
Saša Magazinović, zastupnik SDP-a ranije je kazao da je procjena da se u ovom trenutku više od 10 hiljada građana Bosne i Hercegovine liječi koristeći kanabis, naglasivši da treba razdvojiti konzumiranje kanabisa u bilo koje druge svrhe osim u medicinske, podsjeća agencija Patria.

Navodi da država ništa ne radi kako bi se riješilo ovo pitanje. Napomenuo je da je preporuka Svjetske zdravstvene organizacije, jednako kao i u drugim državama, da se omogući korištenje kanabisa u medicinske svrhe.

“Sava Semberija” ispunila plan proizvodnje

Prehrambena industrija “Sava Semberija” u potpunosti je ispunila plan prerade od 7.500 tona sirovine za ovu godinu. Očekuju da će naredne godine preraditi veću količinu voća i povrća koju će plasirati na domaće i inostrano tržište.

Pogoni za preradu pokrenuti su sredinom januara i intenzivno su radili uprkos teškoj godini za poljoprivredne proizvođače – kišovitom proljeću i sušnom ljetu, objavljeno je na internet stranici Gradske uprave Bijeljina.

Najveća količina sirovine obezbijeđena je od domaćih proizvođača iz Republike Srpske, a iz Srbije je uvezeno samo ono što domaći poljoprivrednici nisu uspjeli proizvesti.

“Sava Semberija” je, uz podršku Grada Bijeljina i u saradnji sa resornim ministarstvom, realizovala IFAD projekat sa 77 poljoprivrednih proizvođača, koji su, osim sadnica, dobili sredstva i opremu za rad.

Za prerađivače koji posluju na području BiH crvena paprika je deficitarna roba, pa su prinuđeni da se dijelom okreću i uvozu kako bi obezbijedili količinu koja je potrebna za preradu. Ipak, zahvaljujući projektima podrške, postepeno se na domaće njive vraća i ova kultura dragocjena u preradi, ističu iz “Save”.

Direktor Fabrike “Sava Semberija” Stevo Filipović rekao je da je poljoprivrednicima najvažniji siguran otkup.

Vođeni iskustvom sa otvorenog tržišta, gdje su, zbog prekomjernog uvoza lako gubili utakmicu konkurentnost i proizvode, u koje je mnogo uloženo, prodavali po lošijoj cijeni, naši poljoprivrednici su osigurali zaradu plasirajući svoje proizvode “Savi”, rekao je Filipović.

On je naveo da je veoma važno da su, osim proizvođača, zavodovoljni i radnici fabrike, jer su plate redovne.

Radi se punom parom, oko 40 paleta dnevno izađe iz proizvodnje, ali zadovoljstvo je veće kada se gotovi proizvodi kvalitetom poziciniraju na domaćem i stranom tržištu, kaže Filipović.

Izvor 

 

Svega pet kamiona junetine otišlo iz BiH za Tursku

BIJELJINA, BANJALUKA – Samo pet kamiona junadi otišlo je za Tursku od sredine decembra, otkako se krenulo s izvozom, koji je trenutno stao zbog nadolazećih praznika, potvrdio je za „Nezavisne“ Ljubomir Kalaba, direktor Kancelarije za veterinarstvo BiH.

„Do sada je izvezeno pet kamiona, odnosno sto tona junetine. Izvoz je sada stao zbog praznika, ali poslije Nove godine će se nastaviti. Izvezena je mala količina jer se kasno počelo, ali pozitivno je da je krenulo i da će se nastaviti poslije praznika, tako da se nadamo da će ići u kontinuitetu“, naglasio je Kalaba za „Nezavisne“.

Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, kazao je da se očekuje da se izvoz junadi u Tursku završi u decembru i januaru, kada bi trebalo da bude izvezena predviđena količina.

„Turska kompanija je angažovala kompaniju ‘Šišović’ kao zastupnika, tako da je dalji izvoz isključivo stvar ove dvije kompanije“, rekao je Vasić.

I Ranko Sarajlić, poljoprivredni proizvođač iz Gradiške, potvrdio je da je do sada u Tursku izvezeno oko sto tona junetine, a izvoz je obustavljen do 10. januara.

„To je za proizvođače veoma loše jer je niska otkupna cijena, a i sporo ide, tako da nema ništa bez zaštite domaće proizvodnje. Nema nikakve logike da mi izvozimo junetinu, a  samo ove godine smo uvezli 32.000 tona junećeg mesa do sada“, rekao je Sarajlić.

Govoreći o interventnom otkupu junadi, koji je pokrenulo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Sarajlić je naveo da proizvođači junadi ne mogu dati po 3,90 KM po kilogramu jer je to, kako kaže, čist gubitak u proizvodnji.

Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH, kazao je da je interventni otkup junadi s jedne strane dobrodošao poljoprivrednicima da se riješe tovne junadi koja je već prerasla.

„S druge strane su proizvođači prevareni po pitanju cijene. Firme zbog kojih smo se našli u ovoj situaciji nisu kupovale domaće, čime su dovele cijenu sa 4,20 KM na 3,90 KM po kilogramu“, naveo je Bakajlić i dodao da slika po pitanju poljoprivredne proizvodnje nije dobra, te da se sve manje ljudi bavi poljoprivredom.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS su kazali da su definisali da cijena junadi u interventnom otkupu ne smije biti niža od 3,90 KM po kilogramu.

„Ovo je cijena koja je, po našem mišljenju, u momentu kada je donesena mjera bila i više nego korektna, imajući u vidu da se cijena junadi u okruženju (Srbija, Hrvatska) prilikom donošenja ove mjere (polovinom novembra) kretala od 3,1 do 3,5 KM po kilogramu žive vage, te da je dugo bila oko 3,5 KM, a u posljednje vrijeme je porasla na 3,9 – 4 KM zbog izvoza junadi iz Srbije za Kinu“, naveli su u Ministarstvu.

Prema njihovim riječima, ova mjera je dala rezultate jer je tržište na neki način regulisano, a cijena junadi je porasla za oko 0,50 KM po kilogramu u prosjeku.

Napomenuli su da je Vlada RS jedina vlada u regionu koja je donijela ovakvu mjeru u cilju pomoći proizvođačima, o čemu, kako kažu, govore i pohvale koje stižu od većine proizvođača u RS i BiH, ali i okruženju.

„Što se tiče trenutnog broja, otkupljeno je oko 4.000 grla junadi, od čega je većina otkupljena za klanje, odnosno dalju preradu, dok je manji broj otkupljen za dalji izvoz. Očekuje se da bi broj otkupljene junadi za izvoz mogao porasti u januaru, ali je o tome nezahvalno pričati jer ste i sami svjedoci brojnih obećanja sa bh. nivoa o deblokiranju izvoza junadi za Tursku, od čega do sada nije bilo ništa“, naveli su u Ministarstvu.

Dodali su da je mjera interventnog otkupa, koju je ovo ministarstvo donijelo, bila i ostala jedini spas za proizvođače u RS jer su se prije mjesec dana žalili da su im bikovi prerasli, da više nemaju čime da ih hrane i da im prijeti uginuće.

Izvor: Nezavisne

BOŽIĆNA ZVIJEZDA – NJEGA I ODRŽAVANJE

Ni jedan drugi cvijet ne može tako lijepo da obilježi novogodišnje i božićne praznike kao Božićna zvijezda. Svoj privlačan izgled duguje astečkoj boginji kojoj je zbog neuzvraćene ljubavi prepuklo srce. Legenda kaže da je iz kapljica njene krvi izrastao vatreni cvijet okružen tamno zelenim listovima.

Božićna zvijezda je višegodišnja sobna biljka koja predstavlja i predivan ukras u enterijeru doma. Ona zahtijeva karakterističnu i dugotrajnu njegu. Idealna temperatura je 12-25°C, a optimalna temperatura za vreme cvjetanja je između 15-18°C. Jako je osjetljiva na promaju i temperaturu ispod 10°C.

Za uspješan rast potrebno joj je dosta svjetlosti, ali joj ne prija direktna sunčeva svetlost jer joj se mogu oštetiti listovi. Zahtijeva visoku vlažnost vazduha pa je zato neophodno prskati svaki dan – ali samo zeleni dio biljke.

Zaliva se jednom nedjeljno, kada je zemlja potpuno suva, ali ne preobilno. Prekomjerno zalivanje dovodi do truljenja korijena i opadanja listova. Vlažnost zemljišta potrebno je provjeravati svaki dan. Zalivanje se vrši tako da voda prodre do tacne na kojoj se nalazi saksija. Višak vode prosipamo. Ako se zaliva previše donji listovi će početi da žute i počeće da venu, dok će u slučaju nedostatka vode početi da opadaju. Ako želite da biljka i sledeće godine nastavi da uljepšava Vaš dom potrebno ju je prihranjivati tečnim mineralnim đubrivom shodno preporukama vašeg agronoma.

Božićna zvijezda je biljka kratkog dana, a to znači da cvjeta kad je dan kraći od 12 sati. Ako se prostorija gdje je biljka smještena osvjetljava duže od 12 sati, neće iscvjetati. Prema tome, euforbiju morate držati u sobi gdje je „dan kraći”, sve dok se cvjetovi ne razviju. Dok cvjeta, treba je držati u nešto hladnijoj prostoriji na temperaturi od 12 do 14°C, jer će u toplijoj prostoriji brzo precvjetati. Traži najsvjetlije mjesto (na prozoru) i vlažan vazduh.

Kad precvjeta trebalo bi sve grane skratiti na oko 10-15cm visine i biljku staviti na hladnije mesto. Najpogodnija temperatura je od 10 do 12°C. Skraćivanje biljke će podstaći pupoljke da rastu i da se razvijaju. Tada prestaje zalivanje pa biljka odbacuje lišće, što znači da nastupa mirovanje. Međutim, nakon perioda mirovanja, ova cvjetnica će biti spremna za novu sezonu ako je budete ispravno njegovali.

Da bi procvjetala treba je držati u mračnoj prostoriji ili prekriti tamnim platnom, kutijom ili nekim sličnim tamnim neprozirnim materijalom, 8-16 sati, 4-8 nedjelja prije cvjetanja. Ukoliko do nje dopre i tračak svijetla narušiće proces formiranja listova. Kada procvjeta ne bi trebalo mnogo da se pomjera sa mjesta na kome se nalazi, jer može da odbaci cvjetove, čak i listove.

U periodu od marta do polovine aprila biljku treba presaditi u malo veću saksiju. Na dno saksije, ispod zemlje, postaviti sloj glinopora ili šljunka. Ova sobna biljka se umjereno zaliva do juna, a zatim cijelog ljeta obilnije. Jednom nedeljno se prihranjuje tečnim mineralnim đubrivima.

U jesen, biljku treba unositi, posebno noću kako biste spriječili da je mraz ošteti. Ovaj period je veoma nezgodan jer temperatura oscilira u toku dana. Danju biljku slobodno možete ostavljati na otvorenom prozoru ako je napolju dovoljno toplo. Kad nastupe hladniji dani, biljku unesite u topliju prostoriju, na punu svjetlost prozora.

Izvor: Kalia

Začin pun zdravlja – U borbi sa ovih 6 zdravstvenih problema sok od đumbira je neprevaziđen! /RECEPT/

Sok od đumbira – Postoji minimum 6 razloga zbog kojih biste morali đumbir da uvrstite u ishranu

Đumbir je jedan od najzdravijih začina u svijetu. Zbog gingerola koji sadrži u sebi, njegova lekovita dejstva su nevjerovatna. Posjeduje protivupalno, analgetsko i antikarcinogeno djelovanje. Osim toga, kada se doda u jela poboljšava probavu i liječi prehladu.

U ovim slučajevima, ovaj začin je nezamjenljiv:

Jača imunitet

Ukoliko ste skloni prehladama, redovna konzumacija soka od đmbira će pozitivno djelovati na osnaživanje imuniteta. Đumbir pojačava dejstvo antibiotika i poboljšava cirkulaciju.

Preventiva od tumora

Za prevenciju raka, naročito jajnika, on je pravi saveznik. Đumbir ublažava simptome iritabilnog crijeva ako se pije redovno.

Kod Alchajmerove bolesti

Istraživanja su pokazala da svakodnevna konzumacija đubira usporava propadanje moždanih ćelija što je glavni uzročnik Alzheimerove bolesti.

Bolji apetit

Đumbir može da poboljša, ali i smanjiti apetit. Na povećanje apetita djeluje tako što proizvodi više kiseline u želucu. A kao sredstvo za mršavljenje tako što „spaljuje“ masnoće.

Za oporavak mišića

Nakon napornog treninga dobro je popiti sok od đumnira, jer će on opraviti mišiće i spriječiti pojavu upale.

Za pripremu ovog soka će vam biti potrebno: 

  • 1 korijen đumbira
  • 2 limuna
  • 2 l vode
  • 3 kašike meda

Način pripreme: 

Oljuštite korijen đumbira i dobro ga operite.

Isjeckajte ga na kockice ili ga usitnite u blenderu (multipraktiku).

Sadržaj sipajte u posudu, prelijte je sa 2 dl vode i kuvajte nekoliko minuta na umjerenoj vatri.

Ostavite je malo da se ohladi, a zatim iscjedite limun i dodajte med.

U flašu od 2 litre sipajte 1,5 litar vode i smjesu od đumbira, limuna i meda.

Flašu čuvajte u frižideru.

Izvor: Stil

PROČITAJTE:

Volite li kečap? Iznenadit ćete se koliko u njemu ima šećera

Kombinacija super-zdravih sastojaka koji imaju odličan učinak na tijelo!

Jednostavni kućni lijekovi za gnojnu anginu i upalu grla

Institut za voćarstvo u Čačku proizveo novu ranu sortu šljive

Кomisija za priznavanje sorti voća u Ministarstvu poljoprivrede Srbije rješenjem je u novu sortu proizvela hibrid 14/21, stvoren u čačanskom Institutu za voćarstvo. Narednih dana ova rana, stona sorta, dobiće i prikladno komercijalno ime.

– Institut nastavlja davno započetu misiju stvaranja novih genotipova, dakle stvaranja novih sorti gotovo svih kontinentalnih vrsta voćaka, i pred kraj ove godine možemo se pohvaliti da imamo 18. po redu sortu šljive – kaže za RINU dr Milan Lukić, direktor Instituta.

Ovo je 46. nova sorta stvorena u ovoj naučnoj kući u proteklih sedam decenija.

– Ova sorta ispitivana je na nekoliko lokaliteta, jedan je bio u okolini Valjeva, drugi u okolini Novog Pazara i tokom prethodnih dvadesetak godina vršena su opširna istraživanja. Radi se o ranoj sorti šljive koja sazrijeva u drugoj dekadi jula, sedam do deset dana poslije čačanske rane – ističe Lukić.

To je prvenstveno stona sorta, krupnog ploda mase od 80 do 90 grama, ljubičasto plave boje, okruglastog oblika. Sorta je poprilično tolerantna na virus šarke šljive, što je veoma značajno za naše proizvođače, ali i voćare u čitavoj Evropi.

– Nova šljiva ima redovnu rodnost, a to je atipično za rane sorte. Rađa iz godine u godinu, odlikuje se stabilnom rodnošću i relativno visokom za rane sorte. Bujnost stabla je manje izražena nego kod čačanske rane, što je unaprijedilo rodnost – dodaje Milan Lukić.

Hibrid je nastao ukrštanjem sorti rut geršteter (njemačka) i kalifornijska plava (američka), ali nova sorta ima krupnije plodove i znatno bolje osobine od oba roditelja.

– Evropsko tržište sve više zahtijeva okruglasti oblik ploda što ova sorta pruža. Ne rađa u grozdovima već pojedinačno, pa nema pretjeranu osjetljivost prema pojavi moniliji – napominje Lukić.

Dok se odgaje matična stabla i prođe proces sertifikacije potrebne su dvije do tri godine, da bi nova sorta zaživjela.

Autori nove sorte su istraživači iz čačanskog Instituta dr Svetlana Paunović i njene preminule kolege dr Dobrivoje Ogašanović i dr Rade Miletić. Oni su započeli hibridizaciju ove sorte prije nešto više od dvije decenije.

Institut je do sada stvorio 17 priznatih sorata šljiva, od kojih se većina danas gaji u mnogim zemljama Evrope. To su: čačanska rana, čačanska najbolja, čačanska lepotica, čačanska rodna, čačanski šećer, valjevka, jelica, valerija, mildora, timočanka, boranka, krina, pozna plava, zlatka, nada, divna i petra.

Izvor:  Glas zapadne Srbije 

Stižu plastenici u dobojska sela

​DOBOJ – Umjesto one iz uvoza, na trpezi i u zimnici Dobojlija sljedeće godine će se naći paprika koju će svojim vrijednim rukama proizvesti u plastenicima 20 nezaposlenih žena iz ovdašnjih sela.

„Imam jedan manji plastenik, to znači da imam nekog iskustva, pa se nadam da će i ovo da se ostvari onako kako smo zamislili. Uzgajali smo već papriku za kućne potrebe, iskustva su pozitivna, a sada, nadam se, uz pomoć stručnih osoba da će biti još bolje“, kazala je Aleksandra Mihajlović iz Osječana.

„Proizvodila sam papriku na otvorenom, ne u plasteniku, prinosi su bili odlični. Plasirala sam na tržnicu u Doboju na veliko, ne na malo. Na otvorenom proizvodimo krastavac, kupus, krompir, otprilike dva dunuma. Svi radimo, a najviše ja (smijeh)“, iskrena je Alisa Osmanbegović iz Ševarlija.

Plastenici u dobojska sela stižu u okviru projekta „Podrška ruralnom stanovništvu u generisanju prihoda“.

„Ciljna skupina su bile nezaposlene žene s ruralnog područja kako bi tom proizvodnjom u zatvorenom prostoru, odnosno u plastenicima, doprinijele svom kućnom budžetu… Korisnici će proizvoditi papriku zato što je to možda najekonomičnija, najprofitabilnija proizvodnja. To je nekakav pokus za prvu godinu, a za naredne dvije možda će biti uključene druge kulture“, kaže Anis Husaković, v.d. načelnika Odjeljenja za poljoprivredu.

Vrijednost projekta je nešto manja od 130.000 KM, grad Doboj je učestvovao sa 38.000 KM, korisnici sa deset odsto tj. 12.800 KM i Ministarstvo finansija RS i Vlada Švajcarske uz podršku UNDP-a.

„Projekat je u trajanju od tri godine, u narednom periodu ćemo pomoći i da se proizvod plasira. Da ne bi bilo zloupotreba, da ne bi došlo do otuđivanja plastenika, mi smo ih obavezali da u naredne tri godine moraju da se bave proizvodnjom određenog povrća“, pojasnio je Boris Jerinić, gradonačelnik Doboja.

Osim plastenika, korisnice će dobiti i sadni materijal, ali i stručnu pomoć tokom procesa proizvodnje.

„Moraju izabrati najbolje parcele jer se radi o intenzivnoj kulturi koja daje visoke prinose, moraju imati dobar sadni materijal i moraju u toku proizvodnje ispuniti sve uslove koje ta biljka traži. Ona traži dosta vode, dobru temperaturu za svoj razvoj, dobru kontrolu štetnika i ako sve to ispunimo, možemo se nadati visokim prinosima te paprike“, kaže Dragiša Marković, predstavnik resora stručnih usluga u Ministarstvu poljoprivrede RS.

Izvor: Nezavisne

Zaštitite organe jabuke od mraza

Zimski mrazevi su normalna pojava na ovim prostorima. Povoljna okolnost je što se oni najjači javljaju za vrijeme najveće otpornosti organa, u toku zimskog mirovanja jabuke.

Mrazevi se u našim agroklimatskim uslovima javljaju uglavnom od oktobra do maja i mogu da oštete organe jabuke, a nekad i da ugroze opstanak kompletnog stabla. Prema vremenu pojave, dijele se na rane (jesenje), zimske i pozne (proljetne).

Najveće štete obično izazivaju kasni mrazevi pa je borba protiv njih i najznačajnija. Najdjelotvornija zaštita jabuke od ove vremenske nepogode postiže se pravilnim izborom sorti i položaja za voćnjak.

Sve o metodama i mjerama njege, rekla nam je Snežana Janjić, diplomirani inženjer voćarstva i vinogradarstva, iz PSSS Užice.

Kako izbjeći štete?

Rani ili jesenji mraz, javljaju se u oktobru i prvoj polovini novembra. Prema njenim riječima, oni nanose manje štete ljetnim sortama nego poznim zimskim sortama jabuke, kao što je npr. Granny smith. „Da bi se smanjile štete, trebalo bi izbjegavati kasno prihranjivanje azotnim đubrivima i pozno navodnjavanje voćnjaka, naročito ako se nalazi na niskim položajima, kao što su doline potoka i manjih rijeka„, objašnjava Janjić.

Zimski mrazevi su normalna pojava na ovim prostorima. Povoljna okolnost je što se oni najjači javljaju za vrijeme najveće otpornosti organa, u toku zimskog mirovanja jabuke.

Sijanac divlje jabuke i vegetativna podloga A2, najotpornije su podloge prema mrazu.

Lisni i cvjetni (mješoviti) pupoljci otporniji su prema zimskim mrazevima nego kod drugog voća. Stabla jabuke mogu da prežive srazmjerno obilna oštećenja drveta i kore, kako kaže, ako tvorno tkivo (kambijum) i lisni pupoljci nisu povređeni izmrazavanjem. Kad se lisni pupoljci otvore i počne porast mladara, radom kambijuma obnavljaju se oštećena tkiva.

Kalemarski vosak protiv mraza

Ako mraz odvoji koru jabuke, potrebno ju je što prije zakucati ekserima sa širokom glavom i premazati kalemarskim voskom. Jače oštećena stabla ovog voća od zimskih mrazeva ne treba orezivati u proljeće, ali zasad bi trebalo obilnije prihraniti azotom, a površinu zemljišta redovno obrađivati i zalivati.

U cilju suzbijanja mrazeva, poljoprivrednicima se preporučuju posredne, neposredne i naknadne mjere borbe. Među posrednim mjerama zaštite spadaju izbor pogodnog položaja za jabučnjak, izbor otpornih sorti, korištenje visokog debla i nagrtanje snijega oko voćaka„, navodi savjetodavac.

Posredne i indirektne mjere zaštite

Neposredne ili direktne mjere zaštite jabuke su: zamagljivanje, zadimljavanje, orošavanje umjetnom kišom, površinsko navodnjavanje, pokretanje vazduha i zagrijavanje. Ove mjere daju bolje rezultate ako se primjenjuju po tihom, maglovitom i oblačnom vremenu. Među navedenim metodama, najbolju zaštitu pružaju orošavanje i zagrijavanje.

Naknadne mjere podrazumijevaju prskanje biljnim hormonima, kao što su giberelini, naftalin sirćetna kiselina, nakon pojave niskih temperatura. Na taj način podstiče se formiranje ploda jabuke bez oplođenja.

Takođe, povećanje temperature u voćnjaku raznim načinima zadimljavanja poput spaljivanjem slame, piljevine, stvaranjem dimne zavjese, orošavanjem (prskanje procvjetalog voćnjaka vodom iz atomizera ili prskalica). Navedene mjere pokazale su se u praksi voćara kao efikasne metode njege voća.

Najugroženije sorte jabuka

Od kretanja vegetacije pa do oplodnje i formiranja plodova, javljaju se mrazevi, nekada i do kraja maja. Kako kaže ovaj stručnjak, oštećeni plodovi najčešće opadaju ili se na njima formiraju plutaste presvlake koje im u velikoj mjeri umanjuju kvalitet. Dodaje da su najugroženije sorte sa ranijim početkom cvjetanja.

Izvor: Agroklub.ba

Drvarčanin Neđo Bosnić “mercedesom” čuva ovce po nepreglednim poljima Donje Doline

Neđo Bosnić, pedesetpetogodišnjak iz Drvara, nastanio se u toku minulog rata u Donjoj Dolini, selu lociranom na desnoj obali Save. Nepregledna ravnica na sve strane, prema Bardači i srbačkoj opštini, Gornjoj Dolini i Novom Selu na drugu stranu, Orubici i Gaju, nizvodno.

Neđo je nezaposlen i uzdržava četveročlanu porodicu. Kada nema posla na građevini, tu su ovce i koze.

Ovčarstvom sam se bavio i u Drvaru. Tada sam imao manje godina, a više ovaca. I planinske livade su bile bolje od ovih močvara, ali morao sam se privići. Ovdje su mi najveći problemi podvodno zemljište, česte poplave i veliko prostranstvo, kaže Neđo.

Ovaj vitalni čobanin se  nije baš lako prilagodio ravnici. Ni voda mu ovdje nije kao ispod Klekovače. Neđo je po jednoj stvari najneobičniji čobanin na Balkanu. Svoje ovce i koze čuva “mercedesom”.

Prvo izvezem  “mečku” gore na nasip, pa se vratim i pustim ovce na ispašu. Čim ih pretjeram preko savskog nasipa sve ide lakše. Ovce potjeram uzvodno prema Gornjoj Dolini i pratim ih autom. Prođemo desetak kilometara, one pasu, a ja slušam muziku i pjevušim u autu. Teško se čovjeku sa planine prilagoditi na ovoliku ravnicu, kud god pogledam nigdje brda, kaže Neđo.

Mirko i Pavle na nasipu tumače klimatske promjene

Život u Donjoj Dolini, gotovo da je stao. Tek po neki mještanin osim Drvarčanina  Neđe.

Sretoh na savskom nasipu Pavla Vonića i Mirka Ivaštanina iz susjedne Orubice. Mirko je Pavlu čestitao Badnji dan i sutrašnji Božić, počastili su se po jednom cigaretom i konstatovali da ovoliko toplo vrijeme nije zdravo.

Za svojih 85 godina ne pamtim ovakvo vrijeme, a ni Mirko za svojih 75 godina. Komšija Neđo je mlađi i ovo njemu godi, priča Pavle Vonić i nastavi započeti razgovor sa prijateljem Mirkom Ivaštaninom.

Boško Grgić

Izvor: Agroportal.ba

Sedam biljaka koje kontrolišu visok krvni pritisak

Uprkos svim posledicama koje su povezane sa visokim krvnim pritiskom, on je ipak stanje koje se može sprečiti i lako kontrolisati. Uravnotežena ishrana, lekoviti začini i biljke i aktivan i zdrav životni stil mogu da smanje rizik od ovog stanja, kao i da snize  visok krvni pritisak koji je već povišen.

U jednom proučavanju nedavno objavljenom u časopisu Journal of Medicine, utvrđeno je da neki obični začini mogu da nas zaštite od srčanih oboljenja i pogoršanja koje donosi starenje. U navedenoj studiji, istraživači su otkrili vezu između fenola koji ulaze u sastav određenih začina i biljaka i njihove sposobnosti da spreče glikacija (nekontrolisano vezivanje molekula proteina ili masti sa molekulima šećera) i formiranje AGE jedinjenja, posledica ovog procesa, koja su odgovorna za prerano starenje i srčana oboljenja.

Začini i bilje su sjajan način da svoju ishranu učinite lekovitom. Evo nekoliko začina za koje možda niste znali da štite srca i krvne sudove.

1. Beli luk

Beli luk sadrži alicin, supstancu koja ima antibakterijsko, antioksidantno, antihipertenzivno dejstvo, a smanjuje i masnoće. U probnom istraživanju u Kliničkom istraživačkom centru u Nju Orleansu, na temu da li beli luk može da snizi pritisak, devetorici pacijenata sa teškom hipertenzijom bio je dat preparat belog luka sa 1,3 % alicina. Samo pet do 14 sati nakon uzimanja te doze, krvni pritisak u mirovanju je opao, uz znatno smanjenje dijastolnog krvnog pritiska. Šta više, u jednom proučavanju objavljenom 2009 pokazano je da svež beli luk ima moćnije zaštitno dejstvo na srce nego prerađeni.

2. Cimet

Cimet ne samo da pomaže sprečavanju srčanih oboljenja, on može da predupredi i dijabetes. Centar za primenjenu nauku u zdravstvu u Ohaju sproveo je ispitivanje na 22 ispitanika; polovini je davano 250 mg cimeta rastvorljivog u vodi dnevno, a drugoj polovini je davan placebo. Utvrđeno je da oni koji su pili cimet imaju 13 do 23 % viši nivo antioksidanata povezanih sa snižavanjem šećera u krvi.

3. Crni luk

Crni luk sadrži kvercetin, flavonoid antioksidant za koji je utvrđeno da je preventiva protiv srčanih oboljenja i šloga. U istraživačkom proučavanju objavljenom u časopisu Journal of Nutrition, ispitanici koji su uzimali crni luk imali su smanjenje 7mmHg sistolnog i 5mmHg dijastolnog pritiska u odnosu na one koji su uzimali placebo.

4. Masline

Ova biljka je značajan sastojak mediteranske ishrane, za koju se priznaje da spada u najzdravije na svetu. Utvrđeno je da ulje od maslina snižava krvni pritisak. U proučavanju o važnosti maslinovog ulja, dr L. Aldo Ferara, docent na napuljskom univerzitetu Fridrih II, utvrdio je da je dnevno konzumiranje 40 g maslinovog ulja pomoglo da se hipertenzivnim pacijentima smanji doza lekova protiv pritiska za 50%. Smatra se da je to zasluga polifenola iz ekstra devičanskog maslinovog ulja

5. Origano

Ova biljka sadrži sastojak po imenu karvakrol za koji je dokazano da efikasno deluje protiv visokog pritiska. U eksperimentu na životinjama koji su sproveli istraživači Univerziteta Eskisehir Osmangazi iz Turske, utvrđeno je da karvakrol snižava puls i uravnotežuje arterijski pritisak, kao i sistolni i dijastolni pritisak.

6. Glog

Ova biljka se u tradicionalnoj medicini koristi za lečenje visokog pritiska. U jednom proučavanju sprovedenom na Reding univerzitetu u Engleskoj, grupa od 72 pacijenta sa dijabetesom tip 2 bila je lečena ekstraktom gloga 1200 mg dnevno, dok je druga grupa dobijala lekove protiv visokog pritiska. Rezultati su otkrili da pacijenti koji su uzimali glog nakon 16 nedelja pokazali sniženje srednje vrednosti dijastolnog pritiska.

7. Kardamom

U istraživanju objavljenom u časopisu Indian Journal of Biochemistry and Biophysics, 20 pacijenata sa nedavno dijagnostikovanom primarnom hipertenzijom bilo je lečeno sa 3 grama praha kardamoma dnevno. Nakon 3 meseca, svi ispitanici su se osećali dobro bez ikakvih neželjenih efekata. Šta više, proučavanje je jasno pokazalo i da je njihov krvni pritisak efikasno snižen. Terapija je takođe poboljšala antioksidantni status i razgradila krvne ugruške, a da nije značajno izmenila lipide u krvi i nivoe fibrinogena.

Koristiti se prirodnim antioksidantnim i antiinflamatornim osobinama začina i biljaka je sjajan način da poboljšamo zdravlje svoga tela. Sve navedene biljke imaju veoma malo kalorija, poboljšavaju hranljivu i lekovitu vrednost obroka i mogu vam poslužiti kao prirodni preparati za snižavanje pritiska. Dodajte ih u supe, salate i biljna jela. To je zdravija i jeftinija alternativa nego da budete primorani da gomilate bočice lekova na recept i sintetičkih suplemenata.

Izvor: ddl.rs

PROČITAJTE:

Deset prirodnih rješenja za uklanjanje virusnih bradavica

Ove biljke najviše izazivaju alergijske tegobe