Naslovnica Blog Stranica 865

Razvojna banka počela finansirati poljoprivrednike, kamata smanjena na 2,5 %

Razvojna banka Federacije BiH počela je aktivno finansirati unapređenje poljoprivrede.

Razvojnoj banci FBiH se u prošlosti spočitavalo da ima konzervativan i restriktivan pristup u svom poslovanju, da svojim aktivnostima i plasmanima nije ispunjavala proklamovane ciljeve, da je trebala poduzeti aktivnosti na sniženju kamatnih stopa, pojednostavljenju procedure prijema i obrade dokumentacije i odobravanja kredita, kao i o transparentnosti u radu Banke itd.

Stoga sada iz udruženja poljoprivrednika ističu zadovoljstvo novim pristupom pomaganja.Želimo izraziti zadovoljstvo što je nova v.d. Uprava Banke je poduzela aktivnosti na rješavanju i stabilizaciji stanja u Razvojnoj banci Federacije BiH. Pogotovo želimo ovdje istaći ulogu i zalaganja v.d. direktorice Mersihe Slipičević.

Nova v.d. Uprava Banke je poduzela aktivnosti na poboljšanju komunikacije sa privrednicima, ali i poljoprivrednicima gdje su iznađena rješenja po pitanju njihove problematike vezane za finasiranje/odnosno dobivanje povoljnijih kreditnih sredstava, a u cilju unapređenja razvoja poljoprivredne i prehrambene industrije.
Rezultat tih aktivnosti je unapređenje ponude bankarskih usluga i proizvoda Razvojne banke Federacije BiH.

Na prijedlog v.d. Uprave Banke, Nadzorni odbor je donio Odluku o korekciji postojeće direktne linije za finansiranje poljoprivredne proizvodnje na način da je smanjena nominalna kamatna stopa na 2,5% na godišnjem nivou, te produžen rok otplate na period najduže do 15 godina.

Također, stekli se se uslovi za realizaciju saradnje između Razvojne banke FBiH i Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Nadzorni odbor Banke, na prijedlog v.d. Uprave Banke, donio je Odluku o formiranju nove kreditne linije za finansiranje poljoprivredne proizvodnje uz grant sredstva Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Po istom su poduzete dalje aktivnosti na realizaciji predmetne Odluke, te nakon Nove Godine očekujemo potpisivanje Protokola.

Istaknuto je u reakciji poljoprivrednika.

Nisu zaboravljeni ni izvoznici, jer bez izvoza nema ni razvoja FBiH. Tako da su već postale operativne nove specijalne kreditne linije za izvoznike, ali i korigovane postojeće kreditne linije.

Finansiranje unapređenja poljoprivredne proizvodnje i ruralnog razvoja jeste jedan od ciljeva Razvojne banke definisanih Strategijom razvoja Federacije, koji je Banka konačno počela provoditi. Naglašavamo da se Razvojna banka mora postaviti kao banka svih privrednika sa kojima treba kreirati partnerske dogovore. Svaki dio privrede ima svoje prijedloge za poboljšanje, tako da treba raditi na transparentnoj komunikaciji Razvojne banke FBiH i privrednih subjekata, što bi za rezultat trebalo imati najbolja rješenja i kvalitetnu politiku i strategiju rada Razvojne banke FBiH.
U tom smislu podržavamo njene aktivnosti koje imaju za cilj da rasterete privrednike koji su sve više opterećeni nametima, na način da im osiguramo lakši i povoljniji pristup kreditnim sredstvima kako bi se stvorio zdraviji i bolji poslovni ambijent u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Zaključuje se u saopćenju Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Izvor

Tri stvari koje biste mogli napraviti vašem dvorištu za spas planete

Greta Tunberg pokazala je da svako može učiniti nešto za spas klime. Naravno, ne možemo svi biti tako predani kao mlada švedska aktivistkinja i potpuno izmijeniti svakodnevni način život, no čak i male promjene mogu pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena.

Možemo početi od sopstvenog vrta. Evo triju zelenih novogodišnjih odluka za vlasnike vrtova.

Posadite voćku kako biste smanjili emisiju CO2

Drveće veže ugljen dioksid, naročito kad se pobrinete da se drvo kasnije iskoristi kao građevinski materijal i da lišće istruli na tlu.

Sadnja stabala koja brzo rastu posebno je prikladna, a korisno je zasaditi i stablo s puno lišća, savjetuje Helmut Selders, predsjednik Udruženja njemačkih rasadnika.

Preporučuje sadnju voćaka, jer mnogi vrtovi nemaju dovoljno prostora za velike hrastove ili bukve. No pritom treba voditi računa o pogodnom tlu i o količini svjetlosti.

Ako nemate dovoljno mjesta za sadnju stabla, možete posaditi „šarenu živicu“. „Koristite trešnjev lovor ili drvo života, a možete i razne cvjetnice“, kaže Selders.

Pomozite životinjama sadnjom različitih biljaka

„Raznolikost je šansa za preživljavanje“, kaže Marja Rotleb, savjetnica u Njemačkom udruženju za zaštitu prirode i biološke raznolikosti (Nabu). Imate li u dvorištu ili vrtu puno različitih biljnih vrsta, privuććete i više životinjskih vrsta te im pomoći u preživljavanju i obratno. U protivnom životinje neće pronaći dovoljno hrane, a biljke se neće moći razmnožavati.

Umjesto da vam okućnicu čini samo travnjak, postavite gredice s raznim biljkama. One, uz drveće i grmlje, sadrže vrijedne zalihe CO2 te pružaju i hranu i stanište životinjama.

Birajte autohtone biljke, po mogućnosti divlje vrste, preporučuje Rotleb te pojašnjava da insekti najčešće ne uspijevaju doći do nektara na cvijeću s gustim laticama.

Dodaje da ponekad visoko kultivisane biljke ni ne proizvode pelud i nektar. Takve su na primjer hortenzija, forzicija i geranij.

Kupujte zemlju bez treseta

Velika količina ugljen dioksida zadržava u tresetu, organskom sedimentu koji nastaje taloženjem organskih ostataka u močvarama. Ako se izlučuje CO2 oslobađa se gas štetan za klimu, a povrh toga močvara se uništava, a važno je stanište mnogih životinja.

No sve je više alternativa tresetu, koji se obično temelji na kompostu, humusu nastalom od kore drveta i na drvenim vlaknima. Pri sljedećoj kupovini zemlje, pokušajte zatražiti zemlju bez treseta.

Izvor: NN

Tehnologija proizvodnje rasada paradajza

Ozbiljna proizvodnja paradajza u današnje vrijeme je nezamisliva bez proizvodnje paradajza iz rasada. Pošto se rasad gaji u kontrolisanim uslovima, biljke se optimalno razvijaju.

Od uslova uspijevanja u ovom periodu ne zavisi samo spoljašnji izgled nego i mogućnost da biljka ranije ili kasnije cvjeta i ostvari visok prinos. Rasad za svaki hibrid paradjza mora biti optimalno razvijen, što omogućava brzo obnavaljanje korijena i dalji rast biljaka.

Rasad paradajza se proizvodi najčešće u zaštićenom prostoru, a za kasnu proizvodnju na otvorenom polju, može i na otvorenim lejama. Najbolji objekti su sa mogućnošću za dopunsko zagrijevanje vazduha i zemljišta. U objektima sa grijanjem gaji se rani rasad koji se sadi 60-80 dana poslije nicanja, i najčešće se proizvodi pikiranjem.

Objekti bez dopunskog zagrevanja koriste se za proizvodnju srednje ranog ili kasnog rasada, jer je u njima sjetva moguća tek u martu za vrste manje osjetljive na mraz. Međutim, pri gajenju rasada, bez obzira na tip objekta, moraju se obijezbediti optimalni uslovi koji su različiti u zavisnosti od vrste. Rasad paradajza može biti rani, srednje rani i kasni, zatim rasad „ golih žila“ i iz saknija i kontejnera.

Rani rasad se presađuje u fazi kotiledona ili prvog pravog lista. Ovo je najčešći način gajenja za proizvodnju u plastenicima i za ranu proizvodnju u bašti. Gusti rasad namenjen je za gajenje najčešće srednje ranog i kasnog povrća na njivi, ređe za gajenje u zaštićenoj bašti. Rasad iz saksija, odnosno hranljivih kocki, „džifi“ saksija, kontejnera i plastičnih vreća gaji se sa pikiranjem, ili bez njega. Bez pikiranja se gaje vrste koje ne podnose presađivanje, zatim u tzv. Industrijskoj proizvodnji i pri sjetvi piliranog sjemena.

Pri proizvodnji rasada na zemljištu pokrivenom plastikom unosi se 3-5 kg zgorelog stajnjaka i 30-80 g NPK đubriva na kvadratni metar ili đubriva kao što je cropcare u količini 50-100 g/m2. Pri gajenju rasada u saksijama, hranljivim kockama i kontejnerima oni se pune kvalitetnom smješom.

U proizvodnji rasada za sjetvu treba koristiti veoma kvalitetno sjeme visoke biološke vrednosti. Sjeme je neophodno prije sjetve dezinfikovati preparatima za zaprašivanje. Vrijeme sjetve u zaštićenom prostoru određuje se prema vrsti, namjeni i mjestu gajenja, odnosno prema klimatskim uslovima regiona. Sjetva može biti ručna ili mašinska. Razmak između redova je 5-10 cm, a u redu je 1-5 cm.

Sjetva u redove ima prednost jer se sjeme bolje raspoređuje. Poslije sjetve sjeme se pokriva slojem sitnog, prosejanog komposa ili zemljišne smeše. Sjetva u saksije, hranljive kocke ili plastične vreće primjenjuje se za sve vrste koje slabije obnavljaju korijen ili koje su osetljive na povredu korjenovog sistema.

Za sjetvu u saksije, hranljive kocke ili kontejnere, treba koristiti sjeme visoke biološke vrijednosti. Svako sjeme treba da daju novu biljku i zato se u saksije sije samo po jedna sjemenka. Sada postoji veliki broj sistema kontejnerske proizvodnje kao što su „paper pot“ sistem ili „culto“ sistem. Zatim „speedling“ sistem. Karakteristično je za ovaj sistem da proizvodnja rasada traje relativno kratko.

Izvor: PSSS

PROČITAJTE:

Najčešće greške u proizvodnji rasada

Proizvodnja rasada paradajza – Rani, srednje rani, kasni

Prirodni preparat za ukorijenjavanje rasada

Negativne strane monokulture u proizvodnji kukuruza

0

Negativne strane monokulture kukuruza su:

Dolazi do jednostranog korišćenja hranjivih materija iz zemljišta, a samim tim i njegivo iscrpljivanje-smanjenje njegove plodnosti.

Narušava se struktura zemljišta ,posebno najpovoljnijih mrvičastih agregata.

Smanjuje se sadržaj humusa i korisnih mikroorganizama u zemljištu.

Teža je borba protiv prouzrokovača bolesti. Teže se uništavaju štetočine kukuruza.

Otežana je borba protiv korova,naročito višegodišnjih. Manji je sadržaj produktivne vlage, posebno u dubljim slojevima zemljišta.

Monokultura kukuruza povlači gajenje i drugih usjeva u monokulturi. U proizvodnji dolazi do tzv.uskih grla ,pa je ovo značajno organizaziono –tehničko pitanje. Gajenje kukuruza u različitim plodoredima (zavisno od predusjeva) postižu se viši prinosi za 10-25%.

Gajenjem kukuruza u monokulturi pogoršavaju se fizičko mehanička, agrohemijska i mikrobiološke osobine zemljišta. Plodoredima se zemljište štiti od erozije i čuva njegova prirodna plodnost. Cilj svake biljne proizvodnje je dobijanje visokih prinosa i stabilnih prinosa što boljeg kvaliteta. Zato se u proizvodnji kukuruza obavezno moraju poštovati agrotehnički razlozi uvođenja plodoreda.

Izvor: PSSS

Klice – svježa hrana u zimskim mjesecima

Klice mogu biti temelj hrane uzgojene na lokalnoj razini. Sadrže vrlo malo kalorija, jačaju imunitet, čiste organizam od štetnih tvari i potiču proces obnavljanja stanica.

Klice ili tek iznikle sjemenke bogate su vitaminima, mineralima, aminokiselinama i proteinima, a sadrže vrlo malo kalorija. Jačaju imunitet, čiste organizam od štetnih tvari i potiču proces obnavljanja stanica. Predstavljaju svježu i lako dostupnu hranu u zimskim mjesecima.

Možemo ih uzgojiti od sjemenki kao što su luk, brokula, cikla, kupus, grah, grašak, leća, suncokret, ali i žitarica kao što je ječam, lan, pšenica i druge.

Klice brokule su prave mineralno-vitaminske bombe. Sprječavaju nastanak nekolikih vrsta karcinoma. Klice graška pomažu stabilizirati razinu šećera u krvi, dok klice leće jačaju srce i imunološki sustav. Klice pšenice potiču rad metabolizma i uklanjaju stres.

Navodno su hranjivije od sjemenki jer klijanje pretvara unaprijed pripremljene kemijske spojeve u enzime koji olakšavaju pristup hranjivim tvarima neophodnim za rast biljke. Ljudskom organizmu je zato olakšan pristup tim hranjivim tvarima pa bi klice zbog toga trebale biti lakše probavljive.

Priprema klica za konzumiranje

S obzirom da ovu namirnicu možemo konzumirati cijelu godinu, vrlo je važno odabrati certificirano ekološko sjeme koje je i ispitano kao hrana (napravljena ispitivanja na toksine i bakterije).

Uzgoj je vrlo jednostavan. Sjemenke se proberu i dobro operu. Nakon toga se namoče u vodu i ostave nekoliko sati u tamnom i toplom prostoru. Klice treba držati na sobnoj temperaturi, jer je optimalna temperatura za brzo klijanje i rast između 19 i 21°C. Ako je temperatura manja, usporen je i rast i zato ih je najbolje ostaviti preko noći da odstoje.

Ujutro se voda procijedi, a sjemenke stave u staklenku koja se zatvori odozgo s gazom. Staklenka se zatim okrene s otvorom prema dolje, ali ukoso, tako da sva suvišna voda može izaći. Vrlo je važno da sjemenke imaju dovoljno vlage, ali da nisu u mokrome, jer bi se mogla razviti plijesan na njima.

Također je važno da se sjemenke ispiru svaki dan, ovisno o vrsti, dva do tri puta. To se radi zato da se isperu potencijalni štetni mikroorganizmi. Ispiru se tako da se dva do tri puta ulije voda u posudu (staklenku) i pažljivo procijedi kroz gazu.

Gazu nakon toga treba dobro isprati i vratitit na staklenku, koja se ponovno postavi ukoso. Staklenku s klicama treba držati u što mračnijoj prostoriji jer im je i prirodno stanište takvo, ispod zemlje.

Zadnji dan se mogu staviti na sunčanije mjesto da im se razviju listići.

Potrebno je otprilike 4 dana dana se sjemenke razviju u klicu za konzumiranje.

Upotreba klica u prehrani

Najbolje ih je pojesti odmah nakon pripreme. Tada su najukusnije i najhranjivije. U hermetički zatvorenim kutijama u hladnjaku mogu izdržati i do tjedan dana. Klice se mogu jesti sirove, ali se mogu i blanširati.

Izvor: Agroklub.ba

PROČITAJTE:

BILJNE KLICE: Evo kako da ih sa lakoćom gajite kod kuće

Savjeti za uzgoj SUSAMA kod kuće

Kako uzgojiti nove biljke od ostataka voća i povrća

Pet neobičnih alternativnih izvora energije

Potreba da se što prije pronađu novi alternativni izvori energije motivisala je naučnike da, najblaže rečeno, razmišljaju ivan okvira. Osim uobičajenih opcija (solarni paneli, vjetar, nuklearni reaktori, itd.), neka istraživanja su se usmjerila na poprilično neobične izvore energije. Gdje smo najmjanje očekivali… gdje nikada nismo tražili… pronašli smo ogromni neiskorišteni potencijal…

5. Ostaci hrane

Bioplin je gorivo (uglavnom metana) koje se dobija iz organskih materija nakon što je materija degradirana vremenom,  bakterijama ili nekim drugim prirodnim uslovima.

Ostaci hrane, kao što je koža od voća ili kafa, mogu se koristiti za dobijanje bioplina, a već manji broj kompanija prikuplja i koristi ove otpatke za proizvodnju električne energije u velikim gradovima.

4. Insekti i bakterije

Proizvodnja biodizela je aktivna već neko vrijeme. To je gorivo dobijeno kombinacijom biljnih ulja i alkohola. Međutim, to zahtijeva velike količine obradivog zemljišta, a mnogo energije se utroši u samoj proizvodnji. Da bi se suzbili ovi problemi, naučnici već rade na alternativnim metodama transformacije ulja u biodizel, a jedna od njih je prirodno djelovanja bakterija.

Čak i ako bi postigli punu učinkovitost, vanjska energija će i dalje biti potrebna da se dobije ulje iz sjemena. Rješenje: koristiti insekte za proizvodnju ulja (neki od njih sadrže čak 50% uljane mase u sebi).

3. Zvučni valovi

Svaki dan osjetimo energiju koju zvučni valovi generišu: Osjećamo veliki kamion kada prođe pored nas, ili dosadne woofere naših komšija. Budući da zvučni valovi mogu ‘natjerati’ gotovo bilo koji materijal da vibrira, neki naučnici pokušavaju transformirati te valove u električnu energiju pomoću žice i elektrode.

Količina energije koja se može dobiti iz zvučnih valova za sad i nije baš ogromna, ali trenutna istraživanja istražuju mogućnosti korištenja zvuka za punjenje manjih uređaja, kao što su mobiteli, tableti i slično.

2. Krave

Krave, kao i sva ostala goveda, su odgovorne za jako mnogo gasova koji uzrokuju globalno zatopljenje. Krave uglavnom ispuštaju metan, koji se također može koristi kao izvor energije. Veliki broj ljudi je već pokušao da iskoristi ovaj izvor energije, a neki od njih su bili i uspješni.

Iako bi bilo poprilično smiješno vidjeti kravu sa ogromnim balonom na stražnjici, ovo rješenje bi moglo ubiti dvije muhe jednim udarcem: pružiti koristan izvor, a u isto vrijeme riješiti problem štetnih gasova.

1. Plesni klubovi

Korištenje životinja i kukaca za proizvodnju goriva i nije baš etički ispravno, pa su naučnici došli do novog izvora energije: plesnih klubova. Dobra vijest je ta da je i samo kretanje dovoljno za stvaranje energije. Iskorištavanje iste je već druga stvar. Kako sada stvari stoje, naša svakodnevnica je uopšte jedan veliki gubitak energije. Ali hodanje ili skakanje preko posebnih plata se može iskoristit za proizvodnju električne energije.

Trenutno, ova tehnologija je preskupa da bi bila konačno rješenje – ali vrijedni naučnici i dalje pokušavaju da pronađu način da pretvore masivnu neiskorišćenu energiju koja se stvara u klubovima i pretrpanim ulicama u korisnu, električnu energiju.

Izvor: Nezavisne

PROČITAJTE:

Čudesno drvo života koje prkosi pravilima – Godinama visi iznad tla i bori se za život!

Proizvodnja mesa više utiče na klimatske promjene nego biljna hrana

Kako nastaje voda za piće?

Anđeoska truba – očaravajuća, ali i otrovna

Anđeoska truba (Brugmansia suaveolens) vodi porijeklo iz Južne Amerike, a ime je dobila po ’obješenim’ cvjetovima koji podsjećaju na trube, a zbog zadivljujućeg izgleda su nazvane anđeoske.

Izuzetno je dekorativna biljka, ali isto toliko i otrovna. U prirodi izrasta u omanje drvo, dok se kod nas uzgajana mahom u saksiji, gdje ne prelazi 2 m.

Razlog zašto se kod nas obično gaji u saksijama je taj što nije otporna na hladnoću, odnosno, pri temperaturama nižim od nula stepeni mrzne i propada.

Anđeoska truba najčešće se viđa u formi drveta, ali se od nje vrlo lako može formirati i žbun. Posjeduje krupne, ovalne, mesnate i „dlakave“ listove, tamno zelene boje. Cvjetovi su zaista zadivljujući. Dostižu veličinu i do 25cm. Mogu se vidjeti u velikom spektru boja – krem, bijela, žuta, narandžasta, roze… Opojnog su mirisa, posebno predveče, poslije zalivanja.

Cvjeta početkom proljeća pa sve do zimskih dana. Poslije cvjetanja, na mjestu cvjeta se stvara plod, sličan plodu kestena samo bez bodlji.

Ovoj cvjetnici odgovaraju pozicije sa jutarnjim suncem, tačnije, bitno je da ne bude izložena direktnom suncu jer će na listovima nastati opekotine i požutjeti. Zato je balkon možda i idealno mjesto za anđeosku trubu. Uzevši u obzir ogromne listove i cvjetove, logično je da biljka zahtjeva veću količinu vode. Tokom ljetnjih dana, zalivanje je neizostavno svaki dan. Sa druge strane, tačan period između zalivanja zavisi od pozicije biljke, sastava zemljišta, veličine korijena u saksiji i još mnogo toga, pa se vodite logikom da se zemlja nikako ne smije osušiti. Zimi je situacija potpuno drugačija – kad je temperatura dosta niža, pa se samim time i zemlja sporije suši, zalivanje se proređuje. Tada je dovoljno da zemlja bude tek toliko vlažna da biljka ne opusti listove. Takođe, zahtjeva plodnu zemlju, jer će u suprotnom cvjetanje biti izostavljeno ili umanjeno. Preporučljivo je đubrenje, tokom sezone rasta jednom u dvije nedelje.

Preko zime, biljka se mora unjeti na prohladno mjesto, a idealna temperatura je od 5 do 10 stepeni. Pri višim temperaturama, sa rastom počinju izdanci koji će biti tanki usljed premalo svijetlosti i samo će iscrpljivati biljku.

Bitnu ulogu igra orezivanje poslije cvjetanja ili iznošenja iz zimovnika. Ovogodišnje grane trebalo bi skratiti na polovinu njihove dužine ili na 3-4 pupoljka. Tako će se zadržati gušća forma biljke.

Posebno je potrebno skrenuti pažnju na činjenicu da je biljka izuzetno otrovna i to svi njeni delovi (list, cvijet, plod), tako da bi trebalo biti pažljivi. Mnogi ljudi su u zabludi i često brugmansiju mešaju sa daturom, koja u stvari jeste slična, ali na prvi pogled sasvim druga biljka. Očigledna razlika između ova dva kultivara jeste položaj cvijeta. Kod anđeoske trube cvijet je obješen i visi ka dole, dok je kod dature okrenut ka gore. Isto tako, plod kod brugmansije nema bodlje, dok plod dature podseća na plod čička ili kestena. Takođe, brugmansija mrze, dok je datura otporna na hladnoću i uzgaja se na otvorenom kao svaka perena.

Osim što je anđeoska truba laka za uzgajanje, toliko se lagano razmnožava bilo putem sjemena ili reznica. Sjeme se sije klasično, kao i svako sjeme, dok je razmnožavanje reznicom, kao i u većini slučajeva, efikasnije i brže za dobijanje biljke spremne za cvatnje. Orezane grane možete izdeliti na više raznica, dužine oko 15cm. Reznice bi trebalo držati u posudi sa vodom, a poslije puštanja žila posaditi u zemlju. Dosta se lako, brzo i u velikom procentu ožiljavaju.

Izvor: AgroTV

PROČITAJTE:

Za šta sve možete koristiti lavandu

Kako da sačuvate ciklamu tokom hladnih zimskih dana

Stavite ovo na dno saksije i nijedna biljka vam neće uvenuti!

Za bolje pamćenje: Origano i cimet podstaknuće rad mozga

Cimet povećava dotok kisika u mozak, origano sadrži više antioksidansa nego borovnice koje su poznate kao hrana za mozak, dok kadulja jača koncentraciju

Užurbani način života, stres i godine nepovoljno utječu na pamćenje, ali doskočiti im možete većim unosom začina. Oni su bogati antioksidansima koji poboljšavaju rad moždanih vijuga, a prednost im je što su jeftini i možete ih dodati u svako jelo.

Origano

Žličica sušenog origana sadrži više antioksidansa nego šalica borovnica koje su poznate kao hrana za mozak. One usporavaju gubitak pamćenja i ubrzavaju rad mozga. Osim toga, origano sadrži velike količine vitamina B6 koji poboljšava dotok kisika u mozak, smanjuje visoki tlak i daje tijelu više energije.

Kurkuma

Ovaj je začin ključan saveznik zdravih moždanih stanica koji pomaže u njihovoj obnovi. Antioksidansi u kurkumi stimuliraju matične stanice mozga nazvane NSCs koje se kasnije pretvaraju u neurone te imaju važnu ulogu u oporavku mozga nakon bolesti ili pak moždanog udara. Ovaj začin sprječava nakupljanje plaka u žilama i omogućuje bolji protok kisika u mozgu.

Cimet

Osim što povećava dotok kisika u mozak, cimet smanjuje razinu šećera u krvi. Ovaj je začin bogat vitaminom B koji poboljšava rad moždanih vijuga. Studije su pokazale da ljudi su koji su mirisali cimet pokazali bolje rezultate na testovima koncentracije, pamćenja i brzine mentalnih reakcija.

Bosiljak

On otklanja mentalni umor, poboljšava koncentraciju i pamćenje te briše negativne posljedice stresa. Time se smanjuje rizik od slabljenja imuniteta, a samim time i od kognitivnih problema, piše All Women Stalk.

Kadulja

Ovaj začin slično kao i cimet poboljšava pamćenje i koncentraciju, osobiti kod starijih ljudi. Kadulja sprečava nestajanje acetilkolina, supstance koja se povezuju pamćenjem i pozornošću.

Đumbir

On drastično smanjuje upalne procese u organizmu koji mogu smanjiti sposobnost mozga da obradi informacije. Ovaj začin poboljšava moždane funkcije i usporava staranje. Tajlandska studija na ženama u dobi od 50 do 60 godina koje su redovito uzimale đumbir tijekom šest mjeseci potvrdila je da su se njihove kognitivne funkcije i pamćenje izrazito poboljšale.

Izvor: 24H

PROČITAJTE:

Ovako se gaji i razmnožava cimet!

Ljekovite biljke koje bi trebalo da probate

Ovo je najzdraviji čaj na svijetu: Sprječava sve od obične prehlade do kancera! (RECEPT)

ČIČOKA: Uzgoj, sadnja i ljekovita svojstva

Čičoka ili topinambur je višegodišnja biljka pozata i kao divlji krompir. Njegova stabljika, list i cvijet podsjećaju na suncokret. Ovo povrće ima zadebljali korijen, gmolj, koji se koristi za ishranu i sličan je krompiru. Čičoka vodi porijeklo iz Sjeverne Amerike.

Karakteristike biljke

Čičoka cvijeta prije nego što počnu jesenji mrazevi i ne daje sjeme. Stablo može da poraste u visinu i do 2 metra. Cvijet je sličan suncokretu, a korijen biljke je gomoljast, nepravilnog oblika i nepravilne veličine.

Razmnožavanje

Divlji krompir se razmnožava gomoljima, kao i krompir. U zemlji gdje je uspevala čičoka uvek ostane dosta sitnih gomolja iz kojih se iduće godine biljka sama obnavlja.

Berba, vadjenje i čuvanje čičoke

Berba čičoke se obavlja tek kad mrazevi unište zelenu masu. Pošto čičoka cvijeta od jula pa sve do oktobra, krtole sazrijevaju u u avgustu, a vadjenje ploda se obavljatokom jeseni.Mogu se vaditi i kasnije. Plodovi se mogu čuvati u ftižideru ali sa protokom vremena gube nahranljivosti. Ipak, krtole mogu ostati u zemlji tokom cele zime i one će u aprilu formirati nove biljke.

Uzgoj i sadnja

Otporna je biljka i ne zahteva neke posebne uslove za uzgoj.

Sadnja: Obavlja se sjemenskim materijalom, a najbolje vrijeme sadnje je rano proljeće. Krtole koje koristimo za sadnju moraju biti zdrave, da nemaju nabore ni oštećenja. Sadi se u redove, 100 x 60-70 cm, po dva u kućice, na 7 do 10 cm dubine.

Čičoka se negdje gaji kao stabljika koja pravi živu ogradu, zahvaljujući visini od preko dva metra i cvijetu koji traje sve do oktobra.

Lovci je nerjetko siju po obodima šume i tako privlače divlje svinje koje vole ovu gomoljastu biljku.

Karakteristike ploda

Čičoka je hranljiva ali i dijetalna i ljekovita namirnica.

Može se koristiti se kao kuvana, pečena, a nekad kao svježa. Tako sirova ima ukus lješnika, a zrela ima ukus sličan artičoki pa se zato negdje naziva i ”Jerusalimska artičoka”.

Čičoka sadrži 13 – do 20 posto ugljenih hidrata koji se u jesen pretvaraju u skrob. Prosječno ima ulja oko 0,17%. Ima visoku energetsku vrijednost od 78.5 KCal.

Ovo povrće mogu da koriste dijabetičari – ali jedino u jesen kada je najljekovitija i najhranjljiva. Fruktoza, osnovni sastojak inulina iz čičoke, je jako sladak prirodni šećer, koji je neškodljiv za osobe koje boluju od šećerne bolesti.

Čičoka je posebna i po tome što je izvor esencijalnih aminokiselina, tj. aminokiselina koje organizam ne može sam da proizvede. Od čičoke se može praviti i rakija.

Mlade stabljike s lišćem mogu se koristiti kao zeleno povrće i varivo.

Inulin kao glavni sastojak čičoke je probiotik koji stimuliše razvoj bifidobakterija i acidofila – bakterija koje  eliminišu štetne mikroorganizme iz crijevne flore, sprječavaju crevne infekcije, pomažu kod zatvora i poboljšavaju apsorpciju mineral, jačaju imunitet i pomažu u prevenciji kancera debelog crijeva.

Plod čičoke sadrži dosta kalcijuma, gvoždja, cinka, vitamina B1 i B2, kalijuma, fosfora, vitamina A, C i D, proteina, masti, celuloze, ugljenih hidrata.

Sirovi plodovi smanjuju mogućnost dobijanja karijesa, a blagotvorni su kod malokrvnih osoba, za alergije na hranu, pomažu kod visokog pritiska i nekih kardiovaskularnih oboljenja.

Izvor: Seoski poslovi

PROČITAJTE:

Plamenjača KRASTAVCA – Pričinjava ogromne štete!

Pepelnica tikvice: Simptomi i borba protiv ove bolesti

Kako proizvesti visoki pasulj TETOVAC

“Zimska pijaca” u Gradišci – Bogatstvo zdrave hrane Lijevče polja i Potkozarja

Najkvalitetnija zdrava hrana iz Lijevče polja, Potkozarja i sa Kozare ponđena je u okviru manifestacije “Zimska pijaca” u Gradišci. Na desetak štandova svoje proizvode ponudili su povrtlari koji povrće proizvode na organski način, pčelari, uzgajivači aronije, proizvođači alkoholnih i bezalkoholnih pića i tvorci najljepših ručnih radova.

Svetozar Nikodinović u selu Kozara, najudaljenijem selu na ovoj planini proizvodi aroniju i med. On kaže da bismo danas trebali imati samo dva prioriteta.

Proizvodnja zdrave hrane i natalitet su prioritet. Zašto da se trujemo. I ovako izumiremo. U mom selu Kozara ima dvadesetčetvero djece koja su zdrava, igraju se na svježem vazduhu, pomažu roditeljima u svakodnevnim poslovima, voze traktore i ne znaju šta je droga. Ako siđu u grad sve će biti drugačije. Apelujem na veći publicitet naših sela, pogotovo onih na Kozari, rekao je Nikodijević.

Željko Blagojević u Grbavcima, selu u Potkozarju proizvodi najbolju domaću rakiju, mlijeko, meso, povrće i voće, koje nemaju veze sa hemijskim preparatima. U Grbavcima je organizovao i ljetnu scenu gdje dolaze poznati glumci i muzički stvaraoci, otvorio je i dječije selo.

Ne znamo šta imamo, jer stremimo  samo za uvoznom robom. Tvrdim da potkozarska voda, vazduh ili voćka vrijede više od bilo kojeg slatkiša ili gaziranog napitka. Mi živimo u skladu sa prirodom i to želimo da proširimo i na ostale ljude. Želimo zdrave generacije, rekao je Blagojević.

Proizvode izložila i udruženja proizvođača zdrave hrane

Svoje proizvode izložilo je i Udruženje proizvođača ekološke i organske hrane “Eko bašta”, te još nekoliko udruženja i asocijacija koji su se vratili izvornoj poljoprivredi bez hemije.

Profesor Danko Cumbo već nekoliko godina i učenike, kojima predaje poljoprivredne premete, približava zdravoj hrani.

Naša misija je da proizvodimo i propagiramo zdravu hranu i zdrav život. Postavimo sebi pitanje, zašto djecu, pa i sve druge ljude hraniti nezdravom hranom, zašto ne razviti kult proizvodnje ekološke i organske hrane. Naše udruženje je upravo zbog toga osnovano, rekao je Cumbo.

“Zimska pijaca” postaje tradicija u Gradišci

Jovana Galić, direktorica “Gradske tržnice” u Gradišci kaže da je namjera preduzeća da  zelena pijaca bude mjesto gdje će se kupovati domaća zdrava hrana.

Ovo je poruka i proizvođačima i potrošačima da nam je na prvom mjestu zdravlje ljudi. Želimo da damo prednost zdravoj hrani, da pružimo šansu dobrim proizvođačima koji ne robuju velikim prinosima na uštrb kvaliteta i zdravlja ljudi. Ukorak sa zdravom hranom treba da ide i proizvodnja ručnih radova koji su dio naše tradicije. Ova manifestacija će postati tradicionalna i biće uvod u velike praznike koji nam dolaze, rekla je Galićeva.

Brojni posjetioci su po popularnim cijenama mogli kupiti prehrambene artikle, pića i ručne radove, ali i degustirati domaće proizvode, kuvano vino i rakiju i zdrave sokove.

Ideja organizatora je da “Zimska pijaca” postane uvod u praznične dane, te da bude od koristi i proizvožačima i potrošačima. Sudeći po reakciji kupaca i posjetilaca u tome se već uspjelo prvoga dana.

Izvor: AgroPortal