Naslovnica Blog Stranica 857

Kazna od 30 do 10.000 KM ako životinje ne uzgajate po ovim pravilima!

Agrosavjet
-
0
Kazna od 30 do 10.000 KM ako životinje ne uzgajate po ovim pravilima!

Prema zakonu o zaštiti i dobrobiti životinja u Bosni i Hercegovini imalac životinje, zavisno od vrste, pasmine, starosti i fizioloških potreba, dužan je životinju:

a) hraniti i napajati prema njenim fiziološkim potrebama;

b) njegovati i osigurati joj zdravstvenu zaštitu;

c) smjestiti je u dovoljno prostora i osigurati joj odgovarajuće uslove za kretanje, ako je privezana ili zatvorena;

d) osigurati životinjama koje se drže u zatvorenim prostorima dovoljno svjetlosti, toplote, vlage, provjetravanje, higijenu prostora;

e) osigurati takav sistem nadzora nad životinjama koje se drže u zatvorenim prostorima da u slučaju nesreće imalac životinja može reagirati na propisan način;

f) ne izlagati životinju ekstremnoj toploti ili hladnoći;

g) osigurati životinji dovoljno kretanja

Novčanom kaznom u iznosu od 30,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj imalac životinje ako prekši neka od gore navedenih zakonom propisanih pravila!

ZAKONO ZAŠTITI I DOBROBITI ŽIVOTINJA

Izvor: AgroSavjet

Golubar u čijem je jatu evropski šampion

Agrosavjet
-
0
Golubar u čijem je jatu evropski šampion

SANSKI MOST – Sanski golubar Samir Kljunić postigao je veliki uspjeh na nedavno održanoj 3. evropskoj izložbi balkanskih rasa golubova u Sarajevu, a njegovi sisački prevrtači ocijenjeni su najboljima u svojoj kategoriji.

Kljunić kaže kako se samo u kategoriji pasmine sisačkih prevrtača nadmetalo oko 60 natjecatelja.

Izložba je održana u dvorani „Mirza Delibašić“, a svoje golubove predstavio je izuzetno veliki broj uzgajivača iz svih zemalja regiona, pa i inostranstva.

„Moj golub je proglašen za evropskog šampiona i ovo priznanje mi mnogo znači. Golubove uzgajam više od 20 godina i ovim hobijem sam se počeo baviti još u djetinjstvu, kada sam na poklon dobio prvi par ovih predivnih ptica“, kaže za „Nezavisne“ ovaj mladić.

Dodaje kako mahom uzgaja sisačke prevrtače s tim da u vlastitom jatu posjeduje i nekoliko pismonoša, koji u stvari imaju ulogu dadilje za tek izlegle mladunce. „Sisački prevrtači, kako im i sam naziv govori, potiču s područja tog hrvatskog grada, gdje su prvobitno uzgojeni. Sanski Most je oduvijek bio poznat po velikom broju uzgajivača koji je posjedovao baš ovu vrstu golubova, tako da je to tradicija na ovim prostorima“, kaže Kljunić.

Dodaje kako ima oko 40 parova i da se radi o veoma lijepim i aktivnim golubovima koji su na glasu po svojim letačkim karakteristikama.

„Oni su rasni prevrtači, izgledom su veoma lijepi i mogu biti u preko dvadeset boja. Sem toga, mirni su, umiljati i pravi užitak ih je uzgajati“, kaže Kljunić.

Prema njegovim riječima, golubovi prevrtači se izgledom mogu mnogo razlikovati, ali ih povezuje zajedničko svojstvo prevrtanja.

Njihovo umijeće letenja sastoji se u visokom i elegantnom letu, kruženju i lebdenju, pri čemu se pojedinačno golubovi prevrću unatrag ne smanjujući nimalo brzinu leta, te poslije nekoliko ubrzanih lupinga nastavljaju let s ostatkom jata. Kljunić ističe kako sve pasmine prevrtača zahtijevaju vježbu i dresiranje i da je trening ono što dočarava sve ljepote sportskog golubarstva.

Dodaje kako je to veoma zahtjevan i skup hobi te da golubovi vole higijenu, zbog čega prostor u kojem borave treba neprestano čistiti.

„Imaju i posebnu hranu koju treba nabavljati za njih, godišnje se moraju dva puta vakcinisati i sve to košta. Međutim, ljubav prema njima je ipak iznad svega“, dodaje Kljunić.

Inače, treba istaći kako je ova vrsta golubova nastala 1920. godine ukrštanjem kapucinera, bečkog kratkokljunog i orijentalnog prevrtača, a pasmina je prvi put registrovana 1925. godine u Zagrebu.

Izvor: Nezavisne Novine

ZAŠTO ČESTO TREBA JESTI BJELANCA

Agrosavjet
-
0
ZAŠTO ČESTO TREBA JESTI BJELANCA

Ne sadrže šećer ni ugljene hidrate, čuvaju srce i jačaju kosti

Bjelance ima samo 17 kalorija, dok cijelo jaje sadrži oko 71 kaloriju. Ne sadrži holesterol i zasićene masti, pa je dobar izbor za one koji boluju od dijabetesa, povišenog holesterola ili pritska.

Zašto je bjelance zdravo:

1. Smanjuje rizik od bolesti srca
Jedno bjelance sadrži 54 mg kalijuma, koji je važan elektrolit i mineral koji potpomaže zdravlje srca, kostiju, funkcionisanje ćelija i organa. Mnoge studije povezuju kalijum s nižim pritiskom, jer podstiče širenje krvnih sudova.
Tako je studija sprovedena na 12.000 ispitanika pokazala da su oni koji su konzumirali 4060 mg kalijuma na dan, imali manji rizik od ishemijskih bolesti srca i kardiovaskularnih oboljenja za 37, odnosno 49 % u poređenju s onima koji su konzumirali ukupno 1.753 mg kalijuma.2. Podstiče rast mišića
Proteini kojima bjelance obiluje vrlo su važni za izgradnju mišića, pa redovna konzumacija bjelanaca može da pomogne u izgradnji mišićne mase i protiv umora. Dobra su i za poboljšanje imuniteta.

3. Jača kosti
Bjelance je bogato kalcijumom, a poznato je da hrana bogata kalcijumom koristi zdravlju kostiju. Ako ubacite bjelance u ishranu, smanjićete rizik od preloma i osteoporoze, i očuvati gustinu kostiju.

4. Čuva zdravlje kože
Jaja u membrani koja je između sadržaja jajeta i ljuske imaju kolagen, koji štiti jaje. Ta membrana odlična je maska za lice. Brojna ispitivanja su dokazala da deluje kao zaštita od UV zračenja i pomaže koži da zadrži vlagu. S druge strane, proteini i kolagen, koje jaja sadrže, pomažu u zaštiti kože od oštećenja od sunca.

5. Čuva optimalan nivo elektrolita
Kalijum je podjednako važan za održavanje nivoa važnih elektrolita, koji su značajni za zdravo srce i mišiće. Elektroliti pomažu i u zaštiti ćelija i održavanju ravnoteže tečnosti oko njih, pa tako pomaže u održavanju normalnog nivoa krvnog pritiska. Ukratko, elektroliti su povezani sa kalijumom. Iako nam treba puno više elektrolita od 54 miligrama, koliko sadrži jedno belance, ono je svakako dobar izvor.

Zakon o zaštiti životnja pri klanju u BiH

Agrosavjet
-
0
Zakon o zaštiti životnja pri klanju u BiH

Na osnovu člana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 42. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 17. i 29. decembra 2008. godine, i na 25. sjednici Doma naroda, održanoj 26. februara 2009. godine, usvojila je ZAKON O ZAŠTITI I DOBROBITI ŽIVOTINJA.

(1) Ovim zakonom uređuje se odgovornost ljudi za zaštitu i dobrobit životinja u pogledu držanja, smještaja i ishrane, zaštite od mučenja, zaštite životinja u vrijeme ubijanja ili klanja, stresa tokom transporta, zaštite divljih životinja, te odnos prema napuštenim životinjama, kućnim ljubimcima i laboratorijskim životinjama, formiranje etičke komisije i stručnog savjeta, kao i nadzor nad provođenjem ovog zakona i kaznene sankcije za prekršioce zakona.
(2) Odredbe ovog zakona odnose se na sve životinje koje imaju razvijena čula za nadražaj i nervni sistem za registriranje nadražaja koji mogu dovesti do bola.
(3) Odredbe ovog zakona primjenjivat će se i na druge organizme za koje ne postoji sigurnost da li imaju svojstva životinje ili ne.

U ovom zakonu u poglavlju V, član 16 i 17  navodi se:

Član 16

(1) Životinja se smije klati samo ako je prije iskrvarenja bila omamljena, osim ako se radi
o posebnom postupku klanja određenim vjerskim obredom ili ako je životinja u agoniji.
(2) Omamljivanje se provodi na stručan način:
a) mehaničkim načinom;
b) električnim načinom i
c) plinom.

(3) Omamljivanje i klanje mora provoditi lice koje je osposobljeno i licencirano od Ureda
i koje ne smije upotrebljavati sredstva za omamljivanje kojima se životinji nanosi nepotrebna bol.

Član 17

(1) U klaonici se sa životinjama mora postupati na sljedeći način:
a) životinje za klanje treba po prispijeću istovariti iz prijevoznog sredstva uz upotrebu
odgovarajuće opreme, da se poštede uznemirenosti, straha, patnji i bolova;
b) kretanje životinje u krugu klaonice do prostora za smještaj treba se odvijati pažljivo i
bez nanošenja bola, uz primjenu odogovarajućeg pribora za vođenje;
c) klaonice moraju biti opremljene odgovarajućim oborima ili stajama u koje životinje
treba da budu smještene, zaštićene od nepovoljnih klimatskih uslova, hranjene i
napajane do klanja;
d) životinje moraju biti omamljene odgovarajućim postupcima neposredno prije klanja,
kojim se moraju dovesti u stanje neosjetljivosti i u tom stanju usmrtiti.
(2) Klanje se mora obaviti upotrebom odgovarajuće opreme.
(3) Bolesne i povrijeđene životinje treba klati na samom kraju klanja, poslije zdravih
životinja, bez dodatnog izazivanja bola i mučenja.
(4) Detaljne uslove za zaštitu životinja prilikom klanja propisuje nadležno ministarstvo,
na prijedlog Ureda.
(5) Životinja se ne može zaklati ako nije izvršen veterinarski pregled prije klanja i ako
nije omamljena na propisan i stručan način.

Autor: AgroSavjet

Otkud antibiotik u medu iz Srbije izvezenom u Norvešku?

Agrosavjet
-
0
Otkud antibiotik u medu iz Srbije izvezenom u Norvešku?
Potrošači u Srbiji još nisu dobili precizne odgovore koji je domaći proizvođač plasirao med sa ostacima antibiotika na tržište Evropske unije, niti šta će dalje biti sa isporukom bagremovog meda koji je pronađen u Norveškoj.
Nedavno je u bagremovom medu iz Srbije, koji je izvezen u Norvešku, pronađen zabranjeni antibiotik, pa će šleper meda biti vraćen izvozniku koji će navodno pretrpeti štetu od oko 100.000 evra, objavio je Savez pčelarskih organizacija Srbije (SPOS).
U medu je utvrđeno prisustvo 0,98 mikrograma metronidazola po kilogramu, objavila je ova organizacija, pozivajući se na rezultate objavljene na portalu Evropske komisije RASFF, odnosno sistema za brzo upozoravanje na nebezbednu hranu.
Ovo udruženje ocenilo je da tako mala količina nikome ne može naškoditi, osim pčelarima koji neće izvesti med, piše Politika. Inače, ova organizacija je i ranije upozoravala da će pčelari upropastiti tržište ako na vreme ne shvate ozbiljnost situacije sa antibioticima. Čak 22 odsto svetske proizvodnje meda zagađeno je antibioticima koji se uklanjaju sa tržišta.
U lečenju pčela nije dozvoljena upotreba antibiotika. Ipak, pčelarstvo i proizvodnja meda, prema mišljenju stručnjaka, suočavaju se sa brojnim izazovima, pa tako i sa sve češćim korišćenjem antibiotika kako bi se sprečile infekcije pčela uzrokovane patogenim mikroorganizmima. Ostaci ovih lekova mogu se naći u medu i 315 dana posle njihovog korišćenja, a u prerađenom polenu prisustvo se detektuje za šest godina, kaže dr Nada Plavša, profesorka Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.
„Korišćenjem ovih lekova pčelari sebi čine zlo, jer se ni za jedno oboljenje pčela danas ne preporučuje njihova upotreba. Antibiotici takođe mogu da dospeju u med i usled prskanja voća, a to se dešava i u drugim zemljama i pored stalnih edukacija pčelara i čestih kontrola. To će se nažalost događati sve dok postoji mogućnost da pčelari sami mogu da dođu do antibiotika i da ga upotrebe„, ističe sagovornica Politike.
Evropski parlament je još 2014. godine usvojio izveštaj o prevarama sa hranom u kome je med identifikovan kao jedan od 10 proizvoda gde su malverzacije najčešće.
Autor: Politika

Bijeljina: Baka Smilja najstariji zakupac tezge na Zelenoj pijaci

Agrosavjet
-
0
Bijeljina: Baka Smilja najstariji zakupac tezge na Zelenoj pijaci

Kiša, snijeg, led ili nesnosna vrućina već decenijama ne mogu spriječiti dvije Bijeljinke da, iako su u poznim godinama, svakodnevno na pijaci prodaju proizvode koje su same proizvele. Smilja Midanović i Anđa Bajić, koje gaze devetu deceniju života, primjer su današnjoj omladini da se radom i zalaganjem sve može postići.

Baka Smilja trideset godina radi na gradskoj Zelenoj pijaci i najstariji je zakupac tezge. Penziju je zaradila u bijeljinskom “Žitoprometu” i od tada pa do danas ne posustaje, već svako jutro porani na svoju tezgu.

– Radim toliko dugo da više i ne pamtim, počela sam prije rata. Kada sam se penzionisala, došla sam na pijacu i od tada sam tu svakodnevno – kaže ova 88-godišnjakinja. Ističe da je rad ispunjava.

– Ne mogu da sjedim kod kuće, navikla sam se da radim i zarađujem. To me održava u životu, jer kada se krećem i komuniciram sa ljudima, nekako mi bude lakše – kaže Smilja.

Na njenoj tezgi sve su domaći proizvodi.

– Prodajem domaće sjemenke, pasulj i još ponešto. Tu su i ručno rađeni proizvodi, kao što su vunene čarape i “pape”, koje sama pletem. Takođe i štrikam, koliko mi vrijeme dozvoljava – kaže Smilja.

Iako radi na otvorenom, bez obzira na vremenske uslove, ova starica se ne predaje. Boriće se, kako kaže, dok je zdravlje služi.

– Zaradi se ponešto, iako su teška vremena. Suša, mraz, led sve to utiče na proizvodnju, a onda i na prodaju, a i narod nema para. Danas je mnogo teže nešto prodati nego u vrijeme kada sam počela – priča ova vrijedna starica, koja je odgovornost i radne obaveze prenijela i na ukućane. Kako kaže, njen sin i snaha se bave uzgojem cvijeća, koje takođe prodaju na pijaci.

Samo nekoliko tezgi dalje sjedi još jedna nesvakidašnja trgovkinja Anđa, Bajić koja nudi ono što je sama isplela. Iako ima 85 godina, plete i hekla bez naočara. Vid je, kaže, dobro služi, a i ruke pa tako sebi uljepšava staračke dane i samoću.

– Ja sam na Zelenoj pijaci već punih 19 godina, koliko i živim u Bijeljini. Suprug mi je umro prije nekoliko godina i od tada živim sama. Vrijeme prekraćujem pletenjem i heklanjem. Uglavnom pletem čarape, dječje i za odrasle i heklam stolnjake. Da mi nije ovih igala, ne znam šta bih, to me održava – veli Anđa. Ova skromna starica ne žali se na život i zaradu, jer interesovanja za njen rad ima među Bijeljincima.

– Narod se sve više vraća pravom kvalitetu. Svaki dan prodam ponešto. Penzija je mala i nedovoljna za život pa mi ova zarada dobro dođe – zadovoljno kaže ona.

Ove dvije žene rijedak su i pozitivan primjer današnjeg vremena. Nemaju mnogo, ali se trude da budu korisne. Iako pamte ljepše dane i bolji život, ne žale se, za razliku od mnogo mlađih. Same su pronašle svoj recept kako da zarade i u devetoj deceniji života. Kažu, samo da ih zdravlje posluži, još će plesti i heklati.

Manifestacije

Smilja Midanović i Anđa Bajić starije su i od Zelene pijace na kojoj rade, a koja postoji 71. godinu. Rukovodstvo preduzeća “Komunalac”, koje gazduje pijačnim prostorom, prepoznalo je da sve više žena prodaje, ali i kupuje rukotvorine, što je, između ostalog, bio razlog da organizuju čak četiri manifestacije tokom 2019. godine s ciljem promocije domaćih proizvoda.

Izvor: Glas Srpske

Veterinarska komora FBiH i dalje ne smije obavljati poslove propisane zakonom

Agrosavjet
-
0
Veterinarska komora FBiH i dalje ne smije obavljati poslove propisane zakonom

Veterinarskoj komori Federacije BiH je naloženo da, bez odlaganja, u skladu sa Zakonom o veterinarstvu BiH, pokrene postupak pribavljanja saglasnosti resornog ministarstva za izmjene i dopune Statuta.

Federalna vlada prihvatila je informaciju o realizaciji svog zaključka od 10.10.2019. godine kojim nije dala saglasnost na Statut Veterinarske komore Federacije BiH u dijelu koji se odnosi na javnu ovlast i zadužila Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva da, u saradnji sa ovom komorom, otkloni uočene nedostatke. Informacija je sačinjena nakon inspekcijskog nadzora u ovoj instituciji, stoji u saopštenju sa današnje sjednice Vlade FBiH.

Veterinarskoj komori Federacije BiH je naloženo da, bez odlaganja, u skladu sa Zakonom o veterinarstvu BiH, pokrene postupak pribavljanja saglasnosti resornog ministarstva za izmjene i dopune Statuta.

Poslovi javnih ovlaštenja propisani Zakonom o veterinarstvu u BiH koje treba obavljati Veterinarska komora FBiH ne mogu biti izvršavani sve dok Vlada ne donese odluku na osnovu koje daje saglasnost na Statut Komore u dijelu koji se odnosi na ove poslove.

Resorno federalno ministarstvo je zaduženo da obavlja poslove iz člana 58. stav (3) tačke a) do e) Zakona o veterinarstvu u BiH sve dok Veterinarska komora Federacije BiH ne ispuni propisane zakonske uslove.

Veterinarska komora je obavezana da, nakon izvršenja naloženih obaveza i ispunjenja propisanih uslova u skladu s važećim propisima, pokrene postupak izmjene i dopune registracije kod nadležnog suda, kao subjekta koji ima javna ovlaštenja, zaključuje se u saopštenju.

Izvor: Agroklub.ba

FLOKI SPASAVA ŽIVOTE Pas heroj iz Čapljine sa spasiocima TRAŽI NESTALE (VIDEO)

Agrosavjet
-
0
FLOKI SPASAVA ŽIVOTE Pas heroj iz Čapljine sa spasiocima TRAŽI NESTALE (VIDEO)

Dvogodišnji Floki iz Čapljine zaigrani je pas čija je igra spasavanje života uz članova HGSS Čapljina.

Ovaj border collie početkom proljeća, u petom ili šestom mjesecu, polagaće za licencu koja sadrži pronalaske živih i mrtvih osoba.

Osim što je umiljat, zaigran, znatiželjan i socijalizovan Floki pomaže u velikom broju akcija koje imaju pripadnici HGSS iz Čapljine.

– Licencu koju ćemo mi polagati na proljeće još niko u BiH nema. Mi kada radimo neku potragu, potrebno bi bilo da imamo psa, a takvog licenciranog psa još uvijek niko kod nas nema. Ovaj pas može raditi potragu kako za živim, tako i za mrtvim osobama – ističe Mateo Dadić, rukovodilac stanice HGSS Čapljina, prenosi Čapljinski portal.

Ekipa iz HGSS-a Čapljina je prva koja ide u ovakvu priču u cijeloj BiH.

– Floki će polagati pred komisijom koju čine kolege instruktori iz Hrvatske. Oni imaju licencirane pse i instruktore za taj vid potrage i mi ćemo biti početnici u tome. Jednom mjesečno odlazimo u Hrvatsku da odrađujemo treninge i na taj način učimo i dresiramo psa – kaže Mateo.

Floki će biti na usluzi svima, od Bosne i Hercegovine, Hrvatske, svih susjednih zemalja te gdje god HGSS iz Čapljine dobije poziv.

Floki svoje dresiranje, kao i pronalazak osoba, smatra igrom. Sva nauka koja se radi sa psom temelji se na igri. Kada pronađe živu ili mrtvu osobu, on krene lajati i tada zapravo traži svoju igračku jer je tako naučen, a naravno nakon toga bude nagrađen.

Ovakav pas, kada prođe cijelu obuku vrijedi i desetine hiljada evra. U obuku je uloženo puno truda, zalaganja i više od dvije godine vremena.

Staloženost, smirenost te razigranost samo su neke od vrlina koje posjeduje ova vrsta psa poput Flokija. Mogu bezbrižno hodati po snijegu, plivati, provlačiti se, a jedini problem je taj što imaju dosta meke šape koje su osjetljive, pa im je potrebno šape mazati više puta na dan.

Kada je riječ o obuci, sa psom na obuku ide njegov vodič.

– Kada pas ide na obuku s njim uvijek ide njegov vodič, gdje god ga zovu. Nikad pas ne može raditi sam, on mora ići s vodičem – kaže Mateo.

Dok dresira svog psa njegov vodič se zapravo tako obučava i uči zajedno sa psom.

Potražni psi na terenu mijenjaju od 30 do 50 ljudi. Njihova detekcija je 95 odsto te kada je riječ o zonama koje se pretražuju, znamo da im možemo vjerovati zbog detekciju koju imaju.

– Održavanje psa i vježbanje s njim je dosta skupo i iziskuje puno vremena. Pas jede posebnu, sirovu hranu, sirovo meso, a njegovo održavanje mjesečno izađe od 500 do 700 KM. Ovakvog psa mi sami finansiramo, što je dosta teško, ali Floki će biti tu kome god bude potrebno – zaključio je Mateo Dadić, voditelj HGSS Čapljina i vlasnik potražnog psa.

Dobri ljudi junicama obradovali Oštrakoviće

Agrosavjet
-
0
Dobri ljudi junicama obradovali Oštrakoviće

Nakon teksta o borbi porodice Miralema Oštrakovića da obnovi farmu nakon što mu je 17. septembra prošle godine u požaru izgorjela štala i petero junadi koje je kupio na kredit, dobre vijesti stižu iz gračaničkog sela Miričina.

Poduzetnik iz Gradačca Raif Čolić okupio je svoje prijatelje i pokazao im tekst o nesreći koja je zadesila Oštrakoviće.

Rekao sam im da ovoj porodici moramo pomoći te da je od mene jedna junica i da daju koliko mogu.  I akcija je počela, dobri ljudi, mesari, penzioneri, privrednici, zanatlije, ugostitelji… dali su svoj doprinos pa smo, od 26 učesnika,  kupili još dvije junice.

Kaže Čolić, koji je jučer sa Mehom Kasićem, Hačkom Hećimovićem, Nakibom Gluhićem i Emanuelom Karić uveo junice u Miralemovu štalu.

Obradovani poklonom

Oni su i novčano darovali Emila i Emira, Miralemove sinove blizance, da se još bolje brinu o stoci.

Miralem i njegova supruga blistali su od sreće. Još jednom su istaknuli i pomoć Merseda Tokana i Aide Mujić, koji su ranije darivali po jedno june u štalu sagrađenu od doniranog materijala.

Izvor: Dnevni Avaz

Koja je tajna čudotvorne biljke NONI

Agrosavjet
-
0
Koja je tajna čudotvorne biljke NONI

Opis biljke: Noni-plod je sa Tahitija, pripada grupi od 80 ljekovitih biljaka koje pripadaju medicinski najdjelotvornijoj biljnoj grupi starog svijeta Rubiaceae, te u Rubiaceae biljnoj grupi i ima najveću sposobnost da spaja kserotonin. Raste kao samonikla biljka, a daje plodove tokom cijele godine. Bere se 12 puta godišnje. Ovo voće, koje se već vijekovima efikasno koristi u Polineziji, na Tahitiju i Havajima, tek u današnje vreme postaje opšte poznato.

Narodni naziv: Morinda

Noni voće sadrži 18 raznih aminokiselina, koje pospješuju razvoj mišića i ujedno sprječavaju njihovo razgradjivanje. Ovo dejstvo se višestruko ispoljava prilikom redovnog treniranja. Natrijum, kalijum, gvožde, mangan, odnosno magnezijum koji se nalaze u sastavu Nonija, doprinose zadovoljenju dnevnih potreba organizma za mineralnim materijama. Pored toga sadrži i specijalne materije, koje pospješuju protok materija izmedu ćelija, tako da imaju regenerativno dejstvo. Skopoletin podržava funkciju štitne žlijezde, povećava nivo serotonina i melatonina u organizmu, sprečavajući time promjene raspoloženja, odnosno povoljno utiče na sposobnost prilagodavanja dnevnim promenama i reguliše ciklus sna.

Noni pospešuje proizvodnju azotnog oksida koji u sprezi sa skopoletinom omogućava opuštanje arterija, čime igra značajnu ulogu u smanjenju visokog krvnog pritiska nastalog usljed napetosti i stresa. Pored toga azotni oksid učestvuje u poboljšanju prokrvljenosti tkiva, smanjuje sklonost ka nastajanju ugrušaka, čime brani organizam od infarkta i od izliva krvi u mozak. Svojim antioksidativnim dejstvom čini odbranu od oksidacije LDL-holesterola, znači ima značajan doprinos u prevenciji od kardiovaskularnih oboljenja.

Noni plod ima 800 puta više Proxerina nego ananas koji je do danas bio najveći izvor ovog sastojka. Proxeronin i proxeronasa su dva sastojka koja omogućuju ljudskom telu stvaranje XERONINA najvažnijeg alkaloida za obnovu svih molekula u tjelesnim ćelijama. Sljedeći značajan sastavni element Nonija je damnakantal. On igra jednu vrstu uloge nadzornika diobe ćelija i tkiva i “ne dozvoljava” da se dioba otrgne kontroli. Pošto učestvuje u izgradnji najoptimalnijeg nivoa takozvanih T i B ćelija, kao i odbrambenih i limfnih ćelija, olakšava posao imunog sistema koji je tako sposoban da pobjedi bolesti.

Zahvaljujući sadržaju damnakantala, Noni izvanredno štiti od malignih pojava, odnosno usporava rast već nastalih tumora. U slučaju pojave tumora u organizmu se smanjuje količina enzima kseronin, prokseronin i prokserogenaza, koje Noni sadrži u značajnoj količini. Zahvaljujući adaptogenom dejstvu u stanju je da normalizuje ćelije koje nepravilno funkcionišu. Redovnom upotrebom Nonija se mnogo doprinosi efikasnoj zaštiti od tumora.
Kseronin i prokseronin imaju izvanredno antidepresivno dejstvo. Ove materije pospješuju lučenje endorfina, čije oslobadjanje rezultira razdraganost i dobro raspoloženje. Pored toga umanjuju iscrpljujuće bolove nastale usljed upale zglobova, pri čemu ne izazivaju zavisnost. Pored svega toga kseronin pokreće u organizmu mehanizam zaštite od upala, a takođrt povećava otpornost na bakterije i viruse. Zbog toga se Noni preporučuje svima koji često oboljevaju od infekcija gornjih disajnih puteva.

Pošto Noni potpomaže lučenje sokova za varenje, smanjuje i značajni dio problema digestivnog trakta. Može biti korisna dopuna u terapiji raznih bolesti zavisnosti kao što su pušenje, alkoholizam, narkomanija. Jedina mana koju noni ima jeste da pojačava apetit. Za terapijske svrhe noni djus ima preslabo dejstvo ,pa se iz tog razloga u terapijske svrhe se može koristiti jedino extrakt od noni biljke.

Izvor:  Zdravlje

PROČITAJTE:

Prirodni lijek za želudac

Borov polen ekspresno podiže imunitet, evo kako se pravi!

ČAJ OD SENE – Najbolji prirodni laksativ, kako i koliko se dugo pije

1...856857858...1.010Stranica 857 of 1.010

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia