Naslovnica Blog Stranica 853

Afrička kuga svinja se vratila u Srbiju

Uprava za veterinu proglasila je epidemiju svinjske kuge kod divljih svinja, na području i dijelovima lovišta na teritoriji Borskog i Pirotskog upravnog okruga.

Po rješenju Uprave za veterinu inficirani su dijelovi lovišta „Vidlič“ na teritoriji opštine Dimitrovgrad i Ponišavlje u Pirotu površine 360 kilometara kvadratnih. Riječ je o potezu od državne granice Bugarske, do mjesta donji Krivotok i rijeke Visočke. Potom, područje i dijelovi lovišta „Ključ“ i „Živica“ takođe su proglašeni inficiranim od zarazne bolesti afričke kuge svinja kod divljih svinja.

Uprava za veterinu: Preduzete sve mjere za sprečavanje širenja AKS

U Upravi za veterinu saopštavaju da su konstantno pogoršanje epizootiološke situacije u okolnim zemljama, posebno u Rumunjskoj i Bugarskoj i prirodni migratorni putevi kretanja divljih svinja imali za posljedicu pojavu slučajeva afričke kuge svinja kod divljih svinja u Srbiji.

„Imajući u vidu aktuelne okolnosti, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je u skladu sa zakonskim ovlašćenjima i obavezama preduzelo sve mere u cilju sprečavanja širenja i suzbijanja AKS u populaciji divljih svinja i prenošenja virusa na domaće svinje, angažovanjem svih raspoloživih resursa i veterinarskih i lovnih organizacija,“ navodi se u saopštenju.

Posebno su, kako ističu, preduzete mjere pojačanog odstrela radi redukcije brojnosti divljih svinja na ugroženim područjima, kao i sprovođenja intenzivnog nadzora, monitoringa i dijagnostičkog ispitivanja svih odstreljenih i uginulih divljih svinja, uz primjenu neophodnih biosigurnosnih mjera u lovištima. „Uporedo sa merama sprečavanja širenja bolesti u populaciji divljih svinja, sprovode se u kontinuitetu mjere nadzora i kontrole zdravstvenog stanja domaćih svinja, kako na ugroženim područjima, tako i na cijeloj teritoriji Republike Srbije,“ zaključuju u Upravi.

Lane nekoliko država zabranilo uvoz svinjetine iz Srbije

Podsjećamo među prvim slučajevima u Srbiji zabilježeni su oni tokom septembra prošle godine i to u okolini Mladenovca i Smederevske Palanke gdje je izvršena eutanazija na oko 200 životinja. To područje bilo je proglašeno zaraženim. Potom je afrička kuga svinja registrovana kod tri grla u mjestu Srpski Itebej u opštini Žitište u Vojvodini. To je bio prvi zabilježen slučaj afričke kuge svinja u Vojvodini, a dugo je postojala bojazan od toga jer je ova bolest bila prisutna u Mađarskoj i Rumunjskoj. Istovremeno prošle godine je nekoliko susjednih država, u kojima nije registrovana ova bolest, zabranilo uvoz svinjetine iz Srbije.

Potom su nadležni tokom decembra mjeseca saopštili da Afrička kuga svinja nije prisutna u državi.

U Kini afrička kuga svinja od 2018. godine

Iako ova bolest nije opasna po ljude i zdravlje ljudi, ne preporučuje se klanje zaraženih svinja i konzumiranje tog mesa jer to može ubrzati širenje zaraze. Svinje koje su zaražene afričkom kugom svinja uginu u roku 10 dana u 100% obimu. Virus može ostati aktivan u prirodnoj sredini i u leševima i do nekoliko mjeseci. Životinje kod kojih se ustanovi afrička kuga, moraju se odmah ubiti jer je ta bolest zarazna i neizlječiva i to je jedini način kojim se ona može spriječiti.

Podsjetimo, u Kini se afrička kuga svinja pojavila krajem 2018. godine. U decembru 2018. godine u toj zemlji svinje su oboljele od ove bolesti što je dovelo do značajnog pada populacije svinja u Kini. To je imalo veliki uticaj i na cijene svinjskog mesa.

Izvor: Agroklub.ba

Fajkovići, najstariji proizvođači mlijeka pred velikim izazovom – nastaviti proizvodnju, ili ne

Duže od jednog radnog vijeka Smajo Fajković , šezdesetdevetogodišnji farmer iz lijevčanskog sela Dubrave bavi se porodičnom tradicijom, proizvodnjom mlijeka.

Smajini roditelji su polovinom prošloga vijeka mlijeko svakodnevno, kada nije bilo laktofriza, ranom zorom zapregom slali u Trapiste kod Banja Luke. Mlijeko po Dubravama, Rogoljima, Rovinama i okolnim selima prikupljalo se u drvene kace i nekoliko sati voženo do Trapista.

Smajina farma danas ima stanicu za mlijeko sa laktofrizima i svakodnevno u Kozarsku Dubicu isporuči po 500 litara mlijeka, ljeti i više od 600 litara.

Mi Fajkovići smo najstariji mljekari u državi. Zamislite kako je bilo prije 70 godina svježe mlijeko u drvenom posuđu zaprežnim kolima slati do 40 kilometara udaljene mljekare u Trapistima. Zapregom je pored nas nailazio otac ili stric Bore Kalajdžića iz Rogolja. I od našeg mlijeka se pravio nadaleko čuveni sir ‘Trapist‘, rekao je Smajo Fajković.

Nedostatak zemljišta i radnika limitirajući faktori

U njegovim modernim stajama danas ima 82 grla. U najvećem broju su muzne krave simentalske pasmine, a tu su i junice za podmladak te desetak utovljenih bikova za tržište. Osim sa plasmanom junećeg mesa, Smajo ima i problema sa nedostatkom radnika i malom površinom obradivog zemljišta.

Obrađujem 40 hektara zemljišta, od toga samo deset hektara državnog. Preostalo zakupljujem od mojih komšija i svake godine ga plaćam od pet do šest hiljada maraka. Dvoje mojih radnika, koje sam mjesečno plaćao po hiljadu maraka su otišli u Švedsku. Ako se nešto ne promijeni i ne dobijem više državnog zemljišta strahujem da će i moj sin Fadil krenuti u inostranstvo, a to onda znači kraj za ovu farmu koja je starija od mene, priča Smajo.

Fajkovići imaju svoju mehanizaciju, mješaonicu stočne hrane i sami proizvedu najveće količine hrane. Dobijaju premije za mlijeko i priplodne junice, ali priznaju da su veoma strogi kriterijumi za utvrđivanje kvaliteta mlijeka neophodnog za premiranje.

Ohrabrila ga je najava iz Gradske uprave iz Gradiške da će farmeri uskoro dobiti veće površine državnog poljoprivrednog  zemljišta u zakup. To će značiti i opstanak ove farme, jedne od dvadesetak farmi u Dubravama, selu koje je najveći proizvođač mlijeka u BiH.

Fajkovići oduvijek imali najbolje konje, bikove i krave

Smajo priznaje da je strastveni zaljubljenik u stoku. Sjeća se da je njegov otac nekada imao najbolje konje. Pokazao je i potkovicu, prišivenu na farmu, kako kaže za sreću. O njenoj veličini suvišno je pričati.

Danas na cijelom Balkanu ne postoji konj koji je imao tolika kopita. Evo ova potkovica je dokaz. To je nešto poput cipela broj 55, kaže kroz smijeh Smajo.

Ovaj vitalni farmer priznaje da bi bio uspješan i u Španiji. Ali ne kao proizvođač mlijeka, već kao jahač bikova. Dokazuje to i fotografija, izrađena prije nekoliko godina.

Ovo je bio naš priplodni bik u farmi. Ja sam ga odgojio od malena i navikao se na njega. Bio je pitom, često sam ga jahao. I danas imam bikove u tovu i rado vrijeme provodim sa njima. Volim dobre ljude, volim životinje, zato se i bavim ovim poslom, priča Smajo Fajković, farmer iz Dubrava kod Gradiške.

Izvor: Agroportal.ba

 

Epidemija ptičje gripe se širi – eutanazirat će 53.000 purana i 6.000 gusaka

Na farmi gusaka u Poljskoj i farmi purana u Mađarskoj prijavljena je pojava ptičje gripe, a riječ je o visoko patogenom soju virusa H5N8.

Nova pojava virusa ptičje gripe prijavljena je jučer u Poljskoj čime je od decembra u toj zemlji zabilježeno više od 10-ak slučajeva.

Šest hiljada gusaka na farmi je potrebno eutanizirati, a državna veterinarska inspekcija već je poduzela korake“, rekao je za reuters glasnogovornik regije Velikopoljska, Tomas Stube.

Soj ovog virusa je podvrsta visoko patogene ptičje gripe H5N8, koja predstavlja prijetnju i za ljudsko zdravlje.

Zabilježen je i slučaj ptičje gripe na mađarskoj farmi purana gdje će biti eutanizirano oko 53.500 purana. Virus je potvrđen u gradu Acs na granici sa Slovačkom, a u krugu od 10 km provjerit će se sva ostala poljoprivredna gospodarstva i uvesti ograničenje prometa.

Smrtnost među zaraženom peradi se povećala i pojavili su se klinički simptomi tipični za ptičju gripu, a vetarinari upozoravaju da se perad drži u zatvorenom prostoru kao i hrana kako bi se spriječio kontakt s divljim pticama, piše farmer.pl.

Podsjećamo, prije oko dvije sedmice pričja gripa ovog tipa zahvatila je farmu purana u Poljskoj kada je eutanizirano oko 40.000 tih životinja zbog zaraze, a u opasnosti je bilo oko 350.000 poljske peradi.

Prošlomjesečnoj epidemiji peradi u Poljskoj, najvećem evropskom proizvođaču peradi, prethodila je epidemija 2017. godine. Mađarsku je zadnji puta pogodila epidemija 2016. godine kada je virus gripe ovog tipa harao Europom.

Izvor: Agroklub.ba

Opština u komšiluku novcem stimuliše mlade da se vrate na selo

Mladi bračni parovi koji žele da pokrenu poljoprivrednu proizvodnju u Bojniku (Bojnik  je naselje u opšini Bojnik u Jablaničkom okrugu u Srbiji), moći će da se prijave za podsticajna sredstva koje će dodeljivati lokalna samouprava. Iz budžeta će za nova poljoprivredna gazdinstva biti izdvojeno milion dinara.

Ova mjera, kako kažu u lokalnoj samoupravi, treba da stimuliše mlade i pokrene oživaljavanje primarne poljoprivredne proizvodnje.

U toku je izrada pravilnika po kome će se dodeljivati sredstva, a konkurs će biti raspisan u narednom periodu. Ideja je da, bračni parovi koji su zainteresovani da se vrate u Bojnik i započnu porodično gazdinstvo, dobiju između 150.000 i 200.000 dinara – navode nadležni.

Osim što treba da pokrene poljoprivrednu proizvodnju, dodaju, ova mjera usmjerena je i na podsticaj nataliteta i vraćanja ljudi u manje sredine.

Izvor: Južne vesti, B.S.

„SVE JE ISTRULILO, GLAVICE SU POCRNILE“ Kiseli kupus je ove godine mnogima propao, a evo šta je RAZLOG

Kiselog kupusa, tradicionalne zimske salate bez koje u ovo doba godine ne može da se zamisli domaća trpeza, sve je manje zbog pojave vlažne truleži.

Koju sortu jabuka odabrati za kolače?

Plodovi jeseni donose radost. Jabuka, „kraljica voća“, znak je zdravlja. Stara izreka govori: „Svakog dana jabuka jedna, svježa, kuvana ili pečena, bitno da je pojedena“, piše Savjedodavna služba.

O ljekovitom djelovanju konzumacije jabuka govorio je i Hipokrat. Osim konzumacije svježih plodova oni su korišteni za preradu, ali i za pripravljanje slastica. Koju sortu jabuka odabrati za pripremanje kolača?

Stolne sorte jabuka iako aromatičnog okusa nisu uvijek pogodne i za pripremanje kolača. Pri odabiru sorte jabuke važan je harmoničan odnos šećera i kiseline, sočnosti i čvrstoće, što je potvrđeno i istraživanjem Državne obrazovno-istraživačke stanice za vinogradarstvo i voćarstvo (LWO) provedenim u Weinsbergu u njemačkoj državi Badenwürttemberg.

Razlike u kvalitetu plodova su bile jasne već prilikom obrade jabuka. Pojedine sorte primjerice “Jonagold”, “Rubinola” i “Otava”, dobro su se gulile i jedva da su posmeđile, dok su ostale dobijale negativne bodove radi pojave previše soka i pjene prilikom pečenja, a samo neke sorte jabuke su se skoro u potpunosti raspale u pećnici.

U ocjenjivanju sortne kvalitete jabuka za kolače 30 sudionika testa bilo je istog mišljenja: najbolje su bile “Jonagold” i “Pilot”, kao i novije sorte otporne na krastavost ploda “Enterprise”, “Florina” i “Topaz”. Ocjenu “još dobra” iako mekana dobila je sorta “Boskop”; nove sorte “Rebella”, “Otava”, “Reanda” i “Gerlinda” ocijenjene su kao prekisele ili pak isprazne u ukusu. Ocjenu prečvrste i preslatke dobile su novije sorte “Fuji” i “Elstar” koje prilikom pečenja postaju kašaste odnosno gnjecave, dok se sorta “Braeburn” pokazala kao prekisela i presuha. Isuviše meke bile su nove sorte “Rewena”, “Ahra” i “Rubinola”.

Interesantno je da se “Berlepsch” i “Melrose” nisu pokazale dobrima – te svoj aromatični okus gube prilikom pečenja.

www.agroportal.hr

PROČITAJTE:

Domaći sok od JABUKA /RECEPT/

Jabuka i med brišu bore

Proizvodnja krompira je isplativ posao: Od jednog duluma do pet hektara i 150 tona krompira

Zbog čiste i zdrave životne sredine, Romanija pruža dobre uslove za stočarsku proizvodnju; proizvodnju meda i ratarskih kultura, među kojima posebno mjesto zauzima krompir

Porodica Đurović iz Sokoca, posljednjih pet godina, bavi se proizvodnjom krompira. Kako nam je rekao Ratko Đurović, krenulo se od male količine uzgajanja za vlastite potrebe, a iz godine u godinu proširivali su proizvodnju. Danas, na porodičnom imanju, imaju mogućnost da sade krompir na površini od pet hektara.

Od jednog duluma došli smo do velike površine, tako da sljedeće godine očekujemo prinos od 150 tona, za šta je potrebno oko 15 tona sadnog materijala. Najzastupljenija sorta na Sarajevsko-romanijskom području je adria, koja je zbog izuzetnog kvaliteta našla široku primjenu u brojnim domaćinstvima. Naše proizvode plasiramo na domaće tržište, a najveći dio ide za Federaciju BiH.

Prema njegovim riječima ovo je isplativ posao, iako nikome u porodici to nije primarno zanimanje. On dodaje da su iskoristili prednost ovog podneblja, jer je nadmorska visina idealna za proizvodnju krompira.

U maloj mjeri se srećemo sa štetočinama koje napadaju ovu povrtlarsku kulturu; uglavnom je riječ o zlatici, koja se nekada ne mora ni tretirati. Na našim prostorima je najbolje vrijeme za sadnju kraj aprila i početak maja, a period sazrijevanja zavisi od sorte. Adria sazrijeva za 120 dana.

Uzimajući u obzir da imaju dobru zaradu, Đurovići nisu upućivali nikakve zahtjeve za podsticaje. Kao registrovano poljoprivredno gazdinstvo ostvaruju pravo na regresirano gorivo. U narednom periodu, ukoliko bude mogućnosti, postoje šanse da prošire posao.

Izvor

Samo 1,7 odsto novca ide za sprečavanje zagađenja

SARAJEVO, TUZLA – Ukupne investicije za zaštitu životne sredine u BiH u 2018. godini iznosile su 88.020.982 KM, od čega je svega 1,7 odsto sredstava otišlo na sprečavanje zagađenja.

Preostalih 98,3 odsto, kako je pojašnjeno iz Agencije za statistiku BiH, predstavlja investicije na kraju proizvodnog procesa.

„Od ukupnih investicija u zaštitu okoline, investicije u zaštitu vazduha činile su 88,3%, u upravljanje otpadnim vodama 6,8%, u upravljanje otpadom 3,3%, u zaštitu i sanaciju tla te podzemnih i površinskih voda 1,3%, u smanjenje buke i vibracija 0,1%, u zaštitu biološke raznolikosti 0,1%“, naveli su iz Agencije za statistiku BiH.

U Centru za životnu sredinu Banjaluka smatraju da se ne ulaže dovoljno u sprečavanje zagađenja, bilo da je riječ o zagađenju vazduha prekomjernim brojem pojedinačnih automobila, industrijskom zagađenju ili nečemu trećem.

„Od ulaganja u bolji javni prevoz i biciklističku infrastrukturu, očuvanja zelenih površina, evidentiranja i pravilnog uklanjanja opasnih zagađujućih materija poput piralena, pa do odustajanja od ulaganja u sektor uglja i okretanja ka energiji Sunca i vjetra, ogromna je potreba da se više sredstava ulaže u ovu oblast“, kažu za „Nezavisne“ iz Centra za životnu sredinu.

Amira Kunto, stručna saradnica u Centru za ekologiju i energiju Tuzla, ističe da prekomjerno zagađenje vazduha, vode i tla i sve veću akumulaciju otpadaka koji se ne rastvaraju, treba svesti u dozvoljene granice.

„Znamo da smanjenje rizika zagađenja životne sredine, u pravilu, zahtijeva značajne tehnološke promjene i velika financijska sredstva, pa je radi toga potrebno ispravno usmjeriti sredstva u ona područja gdje će se postići najbolji rezultati, a za te odluke svi snosimo dio odgovornosti“, kaže Kunto za „Nezavisne“.

Da je kod nas zagađen vazduh jedan od najvećih problema kada je ekologija u pitanju, svjedoče i najnoviji podaci s terena.

Zagađenost vazduha i juče ujutru je bila povećana u pojedinim gradovima FBiH, a najlošija situacija bila je u Ilijašu, gdje je kvalitet vazduha ocijenjen kategorijom opasan. Zagađenost vazduha ovog nivoa ukazuje na ozbiljne posljedice moguće za cjelokupno stanovništvo. Tokom boravka vani treba izbjegavati bilo kakve napore.

Iz Uprave Katoličkog školskog centra „Sveti Josip“ otkazali su juče nastavu do danas zbog, kako su naveli, prekomjernog zagađenja vazduha u Kantonu Sarajevo.

Vrlo nezdrav indeks vazduha je, dakle, zabilježen u Sarajevu, a nezdrav indeks je zabilježen u Zenici, Lukavcu, Jajcu te Tuzli.

Tuzlaci su počeli organizovati proteste kako bi upozorili da više ne mogu bukvalno disati. Struka upozorava da je zadnjih godina sve više građana oboljelih od plućnih bolesti, a najkritičnije skupine su hronični bolesnici i djeca pa bebe.

„Mi nemamo dovoljno istraživanja ni eksperata u ovoj oblasti. Ono što se zna je da treba zaustaviti rizike. Rizici su ono što stvara aerozagađenje. I sve će biti gore. Ja ne mogu zamisliti kako će biti iduće godine jer mi imamo stalni porast aerozagađenja“, upozorila je doktorica Nurka Pranjić, koordinatorica FBiH u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

Poboljšanje javnog prevoza, zabrana upotrebe automobila s visokim procentom zagađenja, upotreba filtera na industrijskim postrojenjima, neka su od rješenja koja predlažu ekolozi.

„Trebala bi podrška kantonalne i federalne vlade da se u ovim gradovima i općinama gdje postoji navika da se loži ugalj u narednom periodu predvidi zabrana spaljivanja uglja, a da se istovremeno domaćinstvima, građanima, vlasnicima, pomogne subvencijama da pređu na druge energente“, smatra Džemila Agić iz Centra za ekologiju i energiju Tuzla.

Izvori: Nezavisne

Preko satelita do zdravijih poljoprivrednih proizvoda u RS

BANJALUKA – Satelitski sistem koji bi trebalo da omogući identifikaciju usjeva na teritoriji Republike Srpske, kao i praćenje njihovog zdravstvenog stanja u realnom vremenu, sljedeći je korak u modernizaciji poljoprivredne proizvodnje u RS, kazali su za „Nezavisne“ u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, te dodali da je nadležni resor u fazi dogovaranja uvođenja u korištenje sistema za primjenu satelitskih produkata u poljoprivredi.

„Ova informacija se koristi kako u planiranju agrarnih mjera, tako i u planiranju agrotehničkih operacija kao što su navodnjavanje, đubrenje i zaštita poljoprivrednih kultura“, kazali su u Ministarstvu.

Takođe su naveli da nadležni resor posjeduje i jedan dron koji koristi u praksi, a uz pomoć njega su u mogućnosti da urade 3D modelovanje terena.

„Pomoću multispektralne kamere u mogućnosti smo da izvršimo analizu zdravstvenog stanja usjeva i da identifikujemo problematične dijelove parcela na kojima je potrebno povesti računa o ishrani, đubrenju ili navodnjavanju“, pojasnili su u Ministarstvu.

Govoreći o CARPO sistemu koji je Ministarstvo takođe pokrenulo u cilju modernizovanja poljoprivrede, istakli su da su trenutno u fazi prebacivanja ovog sistema na novi server, što bi trebalo da bude završeno za nekoliko dana.

„CARPO sistem trenutno ima 180 registrovanih korisnika. Iz kontakata s uzgajivačima znamo da oni trenutno koriste podatke sa stanica, ali se radi o vremenskim parametrima. Korištenje rezultata prognoznih modela za bolesti i štetočine zasad koriste uglavnom poljoprivredni inženjeri i savjetodavci“, pojasnili su u Ministarstvu, te dodali da je plan nadležnog resora da se u narednom periodu i poljoprivredni uzgajivači obuče za korištenje ovih modela.

Prema njihovim riječima, 2019. je bila prva sezona u kojoj je sistem pratio vremenske parametre s ukupno 50 meteoroloških stanica i dobijene podatke besplatno plasirao korisnicima sistema.

Kako navode, ovo je ujedno bila prilika da se sistem testira i da se produkti modela prate u realnom vremenu.

„Izvršena je i detaljna validacija (provjera) modela za sivu trulež maline, u sklopu master rada Mišaele Vakić, u saradnji sa Poljoprivrednim fakultetom iz Banjaluke. Izvršeno je takođe redovno praćenje funkcionisanja ostalih modela za bolesti i štetočine od strane savjetodavaca resora“, dodali su u Ministarstvu i napomenuli da modeli zasad daju zadovoljavajući rezultat.

Ističu da su rezultati modela jako korisni savjetodavcima Ministarstva i predstavljaju alat u donošenju odluka u zaštiti biljnih kultura, a mogu da ih koriste i privatni savjetodavci i poljoprivredni uzgajivači.

„Glavni zadatak CARPO sistema u 2020. godini će biti obezbjeđivanje redovnih preporuka za poljoprivredne uzgajivače putem mobilne aplikacije. Takođe, ‘Protivgradna preventiva Republike Srpske’ izvršila je instalaciju novih meteoroloških stanica na terenu i plan je da se i ove stanice dodaju u CARPO sistem u toku tekuće sezone, tako da bi broj stanica porastao na 60“, zaključili su u Ministarstvu.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, rekao je da je modernizacija poljoprivrede neminovnost ukoliko želimo poboljšati konkurentnost.

„S druge strane, ova aplikacija, odnosno cijeli sistem koji je instaliran za prognozu i za kontrolu vremenskih prilika i obavještavanje poljoprivrednih proizvođača o istima, je korak u modernizaciji poljoprivrede koji će svakako pojeftiniti poljoprivrednu proizvodnju u smislu smanjenja upotrebe hemijskih sredstava jer to je i aplikacija koja pored vremenskih prilika i prognoza ukazuje na mogućnost pojave biljnih bolesti i štetočina, te u saradnji sa stručnjacima preporučuje odgovarajuće tretmane zaštite protiv biljnih bolesti ili štetočina“, naglasio je Marinković.

Istakao je da ovaj sistem bitno redukuje upotrebu hemijskih sredstava, tako da će nam, kako kaže, poljoprivredni proizvodi biti zdraviji i primjenjiviji za upotrebu.

Izvor: Nezavisne

Rakija koja je oduševila Ameriku: “Yebiga” se proizvodi od čačanskih šljiva i stoji u hrastovini

Nema bolje rakije od srpske, a za to je dokaz i popularni brend “yebiga” koji je oduševio Amerikance i popularnog Bili Goulda, basistu grupe “Fejt nou mor”. Tvorac ove jedinstvene ljute kapljice je dugogodišnji stručnjak Ivan Urošević.

“Ono po čemu je Srbija itekako poznata u svijetu je svakako šljivovica, a rakija „yebiga” našla je put preko Atlantika do američkog tržišta. Saradnja sa Bilijem počela je prije dvije i po godine na festivalu rakije u Beogradu”, kaže za RINU Ivan.

Najpoznatija srpska rakija nastaje u selu Brezna, na planini Goč. Tradicija se prenosi sa koljena na koljeno i destilerija “Tok” postala je nadaleko poznata, a sve je počelo kad se Ivanov otac Veroljub kao inženjer tehnologije jakih alkoholnih pića vratio na dedovinu i posadio šljive.

“Tradiciju smo nastavili brat i ja. Proizvodimo isključivo rakiju od šljive i to isključivo od čačanske rodne i čačanske ljepotice, obe sorte stvorene su u Institu za voćarstvo u Čačku, jer je dokazano da se od njih stvaraju visokokvalitetne rakije. Destilat stoji 18 meseci u hrastovoj buradi”, rekao je Ivan Urošević koji je i predsednik Upravnog odbora saveza proizvođača rakija, kojeg je osnovala Vlada Republike Srbije.

Inače, ova destilerija je pobijedila na takmičenju za najbolju šljivovicu u srpskim zemljama 2018. godine sa najvišom mogućom ocenom (19,71 bodova), takođe i 2015. je bila na vrhu po oceni degustatora.

IZVOR: RINA