Naslovnica Blog Stranica 814

BiH u Tursku mora izvoziti 8.000 tona mesa, a ne 3.000 kao sada

Moramo održati nivo prodaje mesa u Tursku na način da se BiH odobri ukupna kvota koja je 8.000 tona, a ne 3.000 tona, koliko sada iznosi. Insistirao sam kod predstavnika turske strane da Turska da saglasnost za uvoz ukupne kvote od 8.000 tona junećeg mesa.

Kazao je to jučer za „Dnevni avaz“ ministar vanjske trgovine i ekonomskih BiH Staša Košarac.

Primarna uloga
– Primarna uloga nam je da očuvamo domaću proizvodnju i da damo jak poticaj onima koji se bave proizvodnjom stoke i iz tog razloga je usaglašeno da se intenzivira otkupljivanje stoke kroz klaoničke kapacitete koji su prisutni u BiH i koji su certificirani od Turske – govori nam Košarac.

On je jučer u Sarajevu održao sastanak s predstavnicima kompanija „Tareks“, koja posluje u okviru turske Unije poljoprivrednih kreditnih zadruga, te „Šišović“, koja je certificirana za otkup i klaoničku djelatnost. Usaglašeno je da saradnja kada je u pitanju izvoz mesa iz BiH u Tursku bude nastavljena i unaprijeđena.

Sastanku je prisustvovao i direktor Ureda za veterinarstvo BiH Ljubomir Kalaba, koji je prije nekoliko dana za „Avaz“ potvrdio da je privremeno obustavljen izvoz junećeg mesa u Tursku.

Roba za izvoz
– Za nas je neprihvatljivo da u BiH radi samo jedno preduzeće klaoničke djelatnosti koje priprema robu za izvoz u Tursku. Insistirao sam da sada, umjesto jedne, to budu tri. Nesmetano se može izvoziti meso u Tursku i nijednog momenta nije bio cilj da se onemogući izvoz mesa, već da se otklone određene nepravilnosti koje su uočene iz Ureda za veterinarstvo – naglašava Košarac.

„Bajra“: Našoj klaonici nije zabranjen rad
Povodom izjave direktora Ureda za veterinarstvo Kalabe da je zbog određenih malverzacija u dvije klaonice na području Federacije BiH privremeno obustavljen izvoz junećeg mesa u Tursku, oglasili su se iz mesne industrije „Bajra“.

– Informacije koje su prenesene su netačne, tendenciozne i veoma uvredljive za našu kompaniju. Našoj klaonici nije zabranjen rad ni za Tursku kao ni za druge kupce – naveli su, između ostalog, u saopćenju.

Izvor

Košarac: Izvoz mesa u Tursku nije zabranjen, već privremeno obustavljen

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac kazao je danas da izvoz mesa iz BiH u Tursku nije zabranjen, već da je privremeno obustavljen.

Kao razlog, naveo je da je Ured za veterinarstvo BiH zaprimio različite informacije u vezi sa eventualnim manipulacijama pri izvozu mesa u Tursku i nalaze koje je taj ured utvrdio.

Zbog toga, kako je rekao novinarima u Sarajevu, apleovao je da se održi hitan sastanak svih aktera koji su uključeni u posao izvoza junećeg mesa u Tursku.

– Jedna klaonica je obavljala sav posao i smatram da to nije dobro, veoma je važno da se svim certificiranim kapacitetima omogući ta poslovna aktivnost s ciljem da se primarno otkupi naša domaća proizvodnja – kazao je Košarac.

Također je dodao da je tražio unapređenje te poslovne aktivnosti s Turskom na način da kvota umjesto 3.000 tona, bude 8.000 tona.

Smatra da je to doprinos razvoju primarne poljoprivredne proizvodnje i razvoju stočarskog fonda u BiH te omogućavanje svim preduzećima koji imaju registrovanu certificiranu klaoničarsku djelatnost da na jednak način budu uključeni u posao izvoza mesa u Tursku.

(FENA)

Izvor

RAZLIKA IZMEĐU PLAVOG I CRVENOG ULJA

Životni vijek naših zasada voća je sve kraći. Posebno ako govorimo o koštičavom voću. Zaboravljena je praksa zaštite, njegovanja stabala, kore stabala i grana. Fokusirani smo na zaštitu lista, cvijeta i ploda, a samo stablo smo zapustili.

Da biste preventivno zaštitili vaše voćke i smanjili mogućnost zaraze tokom vegetacije, potrebno je u jesen ali i na kraju zime izvršiti tretman insekto-akaro-fungicidnim preparatom (Preparat koji suzbija insekte, bakterije i gljivice koje napadaju vaše voćke).

Preparati koje se koriste u ovom periodu (prije kretanja vegetacije) su preparati na bazi BAKRA. Uz bakar je preporučljivo dodati i rafinirano parafinsko mineralno ulje.

Na tržištu postoje preparati koji u svom sastavu sadrže obe aktivne materije BAKAR + MINERALNO ULJE.

Kod nas su najzastupljenija dva preparata PLAVO I CRVENO ULJE.

Ova dva preparat imaju isti sastav te se koriste za istu namjenu, a jedina razlika je u nazivu i proizvođaču.

Na vama ostaje koji preparat ćete izabrati i zaštiti vaše voćke, jer sada je pravo vrijeme da to uraditie.

Izvor: www.agrosavjet.com

Slični članci:

  1. JESENJE PLAVO PRSKANJE
  2. KAKO PRAVILNO OBAVITI ZIMSKO PRSKANJE VOĆAKA

Evo kako da posadite i odgojite drvo limuna: Rađaće gdje god da živite!

Opšte mišljenje je da drvo limuna uspijeva samo u mjestima sa toplom i osunčanom klimom. Ali, istina je da ono može da raste i da rađa u zatvorenim i dobro klimatizovanim prostorima.

Da biste dobili prvi plod od drveta koje ste odgajili od početka, od sjemena, trebaće vam od 3 do 6 godina – ali vrijedi!

Kako posaditi limun:

1. Nabavite organski limun (možda je skup, ali će vam biti potrebno samo par voćkica)

2. Izvadite sjemenke iz njega

3. Pripremite mješavinu zemlje za vaše buduće drvo limuna (citrus najbolje rasate u mješavini treseta, perlita, vermikulita i organskog đubriva). Tlo mora biti dovolno lagano da propušta vodu. Ako je zemljište previše zgusnuto, dodajte mu ljuspice od kore drveta koje će ga učiniti vazdušastim.

4. Izaberite saksiju od terakote prečnika 20 cm. Možete da koristite i plastičnu saksiju, kao i onu napravljenu od drveta. Za početak, veoma je bitno da sjeme limuna posadite u manju saksiju, dok se ne poraste.

5. Da bi sjeme proklijalo, potrebno mu je od 10 do 14 sati svijetlosti, stoga ga izlažite vještačkom svijetlu u nedostatku prirodnog. (Obezbedite mu svijetlost, kao što čine pilićima koji su se tek izlegli – sijalica iznad saksije. Osim svijetla, ona će i da grijeje sjeme i saksiju).

6. Raspršivačem svaki dan zalivajte saksiju i sjemenke. Najbolje bi bilo da voda bude mlaka, a zemlja lijepo navlažena.

Postupak sadnje:

Sada kada ste sve pribavili, počnite sa sadnjom:

1. Skuvajte čaj od kamilice, pa ga ostavite da se prohladi. Isjecite limun pa iz njega izvadite sjemenke. Gole i neoštećene sjemenke limuna stavite u mlak čaj od kamilice.

2. Saksiju do pola napunite zemljom pa je dobro zalijte, sve dok ne bude ravnomjerno natopljena. Zatim napunite saksiju skoro do vrha, pa je ponovo zalijte.

3. Sjemenke poređajte ravnomjerno po saksiji pa ih prekrijte novim slojem zemlje (na dubini od oko 3 centimetra), pa ponovo zalijte zemlju. Blago utapkajte zemlju da sve lijepo nalegne.

4. Plastičnom folijom prekrijte saksiju i ostavite je na toplo mjesto. Vodite računa da zemljište mora biti toplo i vlažno kako bi sjeme proklijalo. Nakon dvije nedelje doći će do nicanja limuna.

Kada drvo limuna malo poraste, morate da ga prihraniti. Vodite računa da drvo limuna prihranjujete dva puta godišnje, ali nikad preko lista.

Zemljište oko drveta limuna ne smije da bude suvo, ali isto tako ne smije nikad da bude u barici vode. Svijetlosti ne sme da mu fali. Ako nema prirodnu svijetlost, obezbedite mu vještački.

I još jedna važna stvar: drvo limuna obožava kada mu se obraćate, pričate mu, pjevate, tepate mu…

Ako sve ovo uradite kako smo vam objasnili, uživaćete u divnim plodovima svog rada.

Izvor: stil

Kada je idealno vrijeme za sadnju povrća

U današnjem vremenu prava je rijetkost da ljudi stignu uzgojiti dovoljnu količinu povrće u svojoj bašti ili u nekim improvizovanim prostorima na balkonu.

 

Ipak, svaka namirnica koja nam stiže iz bašte je mnogo hranjivija, stoga je pravo bogatstvo imati barem mali dio svježeg povrća iz svoje bašte na trpezi.

A kada saditi to povrće, pogledajte u nastavku

Salate

Sorte salate iz grupe maslenki sade se krajem marta, a kristalke polovinom aprila. Maslenke imaju sitnije glave pa se sade u razmaku od 20×20 centimetara i stižu krajem maja, a kristalke u razmaku od 30×30 centimetara i stižu za berbu krajem juna ili u julu.

Krastavci

Krastavci zahtijevaju mnogo topline, pa ih treba saditi krajem aprila ili početkom maja. Razmak između sjemenki treba da bude 1-1,2 centimetara. Od početka berbe u prvoj polovini jula treba ih redovno brati, pa čak i one koji su „zakržljali“.

Kupusi

Kelj, karfiol i kupus u kontinentalnom području uzgajaju se u proljeće, ljeto i jesen. Za proljetni uzgoj upotrebljavaju se sadnice iz zaštićenog prostora, a sade se početkom aprila, i to uz razmak od pola metra.

Paradajz

Možemo ga uzgajati od sadnica iz zaštićenog zagrijanog prostora, visokih oko 25 centimetara i debelih jedan centimetar pri dnu, 30 do 50 centimetara razmaka između biljaka. Visoke sorte vežemo uz kolac. Sade se čim prođu proljećni mrazevi.

Mahunarke

Grah mahunar treba mnogo topline pa ga ne treba sijati prije nego što se tlo ugrije. Obično se sije u kućice razmaknute 40 centimetara, po šest do osam zrna. Grašak se sije nešto ranije, čim se snijeg otopi, kao i bob.

Paprika

One se sade na ravnu površinu ili u gredice kada srednje dnevne temperature premaše 15 stepeni Celzijusa. Razmak je 60×20 centimetara.

Mrkva

Mrkvu sadimo krajem marta i početkom aprila u četvororedne trake, na razmak 20-25 centimetara, a između njih ostavljamo staze od 40-50 centimetara.

Luk

Crveni luk se sadi početkom proljeća, na razmak od 20×15 centimetara, a čim stabljike polegnu treba ga vaditi te ostaviti da se dobro osuši. Bijeli luk se sadi na isti način kao i crveni. Poriluk se sije u maju.

Izvor: glassrpske

PROČITAJTE:

Napravite svoju bašticu – 5 biljaka koje je lako uzgajati

Rana i kasna sjetva mrkve

Koje biljke možete, a koje ne smijete saditi u blizini paradajza

 

Uskoro javni konkurs za raspodjelu 5,4 miliona KM

Zukić kaže da će ovakva kontinuirana ulaganja, uz skoro donošenje zakona o poticanju razvoja male privrede i o poduzetničkoj infrastrukturi, dovesti do unaprjeđenja i organizovanijeg pristupa razvoju malih i srednjih preduzeća

Do kraja ove sedmice bit će objavljen javni konkurs za dodjelu nepovratnih sredstava za projekte razvoja male privrede u Federaciji BiH u iznosu od gotovo 5,4 miliona KM.

Vlada Federacije BiH je, podsjetimo, na posljednjoj sjednici usvojila Program utroška s kriterijima raspodjele sredstava iz ovogodišnjeg Budžeta FBiH Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta, u ukupnom iznosu od 5.390.000 KM.

Resorni federalni ministar Amir Zukić kaže da će ovakva kontinuirana ulaganja, uz skoro donošenje zakona o poticanju razvoja male privrede i o poduzetničkoj infrastrukturi, dovesti do unaprjeđenja i organizovanijeg pristupa razvoju malih i srednjih preduzeća i poboljšanju poslovnog ambijenta u Federaciji BiH.

– Redovna dodjela grant sredstava je i u skladu s nastojanjima Vlade Federacije BiH da budu stvoreni što bolji uslovi za poslovanje, prije svega malih i srednjih preduzeća, na čemu se i bazira naša privreda. To je i strateški pravac kompletne Evropske unije, koja razvojem poslovnih zona stimuliše i ohrabruje ulaganja u razvoj malih i srednjih preduzeća kao modela u kojem se, na organizovan i sistemski način, stvaraju normativne, prostorne i infrastrukturne pretpostavke za otpočinjanje biznisa – kaže ministar Zukić.

Od odobrenih sredstava za ovu godinu, za projekt izgradnje poduzetničkih zona namijenjeno je dva miliona maraka. Za poticaje inovatorima – pojedincima predviđeno je 40.000 KM, po 100.000 KM za stipendiranje učenika koji se obrazuju za deficitarna zanimanja, unapređenje institucijske poduzetničke infrastrukture i poticaj udruženjima, komorama i obrazovnim institucijama. Za pružanje mentoring usluga za subjekte male privrede i za promociju poduzetništva predviđeno je po 50.000 KM, za poticaj opstanku tradicionalnih i starih obrta 200.000 KM, dok je za poticaj razvoju obrta i srodnih djelatnosti određeno 500.000 KM. Za poticaj novoosnovanim subjektima male privrede namjenjeno je 850.000 KM kroz subvencioniranje troškova nabavke opreme i repromaterijala, a 1.250.000 KM za jačanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća kroz tehnološku modernizaciju poslovnih procesa, te 150.000 KM za tehničko usklađivanje (uvođenje ISO i HACCP standarda i osiguranje CE znaka).

– Posebno je bitno ulaganje u poduzetničke zone. Analize pokazuju da postoji potreba za poboljšanjem uslova poslovanja u tim zonama. Primaoci sredstava su jedinice lokalne samouprave i to su zajednička ulaganja sredstava iz budžeta FBiH i budžeta lokalnih zajednica, čime se stvaraju uslovi za naseljavanje zona većim brojem poduzetnika, njihovo širenje, a time i povećanje broja zaposlenih – pojašnjava ministar.

Ministar Zukić podsjeća da je u posljednjih pet godina u razvoj poslovnih zona ministarstvo na čijem je čelu uložilo više od 13.000.000 KM, što sa sredstvima lokalnih zajednica čini više od 20.000.000 KM uloženih za tu namjenu.

Žene, osobe sa invaliditetom i mlađi od 35 godina imat će preferencijalni tretman prilikom bodovanja projekata na predstosjećem javnom konkursu koji će biti objavljen u „Službenim novinama Federacije BiH“, na internet stranici nadležnog federalnog ministarstva i u najmanje dvoje dnevne novine, saopšteno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Izvor: oslobodjenje

Do ljeta će 90% trebinjskih obradivih površina imati mogućnost navodnjavanja – U sistem uloženo 17 mil KM

Poljoprivrednici sa područja Trebinja će tokom ljetnih mjeseci imati završen sistem za navodnjavanje, tako da će skoro 90% oranica biti pokriveno ovim sistemom, rekao je u ponedjeljak, 9. marta, gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić, nakon razgovora sa ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Borisom Pašalićem.

– Ovaj sistem osigurava sigurnije navodnjavanje, tako da očekujemo da će preko 20% biti povećana poljoprivredna proizvodnja na području Trebinja – kazao je gradonačelnik Ćurić, saopšteno je iz Grada Trebinja.

Ćurić je istakao da je na današnjem sastanku dogovoreno da Grad Trebinje i resorno ministarstvo iznađu rješenja za izradu što kvalitetnijeg pravilnika o korišćenju sistema za navodnjavanje, te da Grad Trebinje i Agrarni fond od ministarstva dobiju dodatna sredstva za veće podsticaje privrednicima i poljoprivrednicima sa područja Trebinja.

Ćurić je naveo da je u sisteme za navodnjavanje na području Trebinja kada se sumiraju sredstva ministarstva, Grada Trebinja i HET-a uloženo ukupno 17 mil KM.

Pašalić je rekao da je ponosan na činjenicu da će Trebinje biti jedna od rijetkih lokalnih zajednica u RS i u BiH koja će imati 90% obradivih površina pokrivenih sistemima za navodnjavanje.

– Кada vidimo da je ova 2019. bila najtoplija u istoriji i procjene da će nam veliki problem u budućnosti biti suše onda ova ulaganja imaju svoje puno opravdanje – rekao je Pašalić.

On je podsjetio da je resorno ministarstvo uložilo oko 10,5 mil KM u sisteme za navodnjavanje na području Hercegovine.

– Radi se o dvije faze, prva koja obuhvata 1.100 hektara, a druga oko 900 hektara. Nisu to jedina sredstva koja ulažemo u Hercegovinu-završavamo i sistem za navodnjavanje u Ljubinju koji je vrijedan oko 2,5 mil KM i biće u martu pušten u funkciju. Razmatramo i projektovanje sistema za navodnjavanje u Nevesinju, trudićemo se da pružimo podršku proizvođačima na ovom terenu – rekao je ministar.

Ministar Pašalić je precizirao da je zbog lakšeg i efikasnijeg upravljanja sistemima za navodnjavanje u RS, pri Javnoj ustanovi Vode Srpske oformljena posebna sekcija.

– Već naredne sedmice će se u proceduri naći pravilnik koji uređuje ovu oblast i u kojem je jasno navedeno na koji način će se upravljati tim sistemima, obračunavati cijena vode, koja će biti prilagođena potrebama korisnika – kazao je ministar Boris Pašalić.

Gradonačelnik Mirko Ćurić i ministar Boris Pašalić obišli su u ponedjeljak, 9. marta, i pumpnu stanicu na lokalitetu Drača i vinariju Popovac.

Izvor: ekapija

PRIMJENA BORA – Elementa koji povećava otpornost biljaka na sušu i visoke temperature

Uloga bora se prvenstveno ogleda u sintezi ugljenih hidrata i procesu oplodnje. Najviše je zastupljen u reproduktivnim organima i utiče na rast biljaka.

Nedostatak bora je prvo uočljiv na vršnim mladarima. Kao rezultat javlja se veštičija metla (rozetast rast), deformisani plodovi usljed nepravilne oplodnje, žučenje listova, plodovi su bez sjemenki i sa nejednakim odnosom šećera i kiselina. Nedostatak bora čest je na kiselim zemljištima, pjeskovitim sa visokom količinom padavina i na zemljištima sa malim količinama organske materije. Nedostatak bora je naročito naglašen tokom sušnog perioda, u uslovima kada je aktivnost korijena znatno redukovana.

U uslovima nedostatka bora u mesnatom djelu i na pokožici jabučastih plodova pojavljuju se plutaste pjege koje u velikoj mjeri umanjuju tržišnu vrijednost plodova. Kod vinove loze u slučaju akutnog nedostatka bora izostaje obrazovanje sjemenki u bobicama.

Pozitivan efekat bora se ogleda u spriječavanju sitnozrnosti (pogotovo kod ranih sorti) i propadanja mladih stabala, kao i pojačanju razvoja korijena. Bor dodatno povećava otpornost biljaka na sušu i visoke temperature, a plodovi brže i ravnomjernije sazrevaju. Kod jabuke i kruške ako se zasadi tretiraju sa borom dvije nedelje pred berbu poboljšava se kvalitet čuvanja plodova u hladnjači. Kod trešnje se primjenom bora, smanjuje pucanje plodova u kišnom periodu.

Primjena bora na voću (stablašice) 1,5-2 l/ha (3-4 tretmana):

1. tretman prije cvijetanja
2. tretman tokom precvjetavanja (opadanje latica)
3. tretman kada su plodovi veličine lješnika
4. posle branja na kraju vegetacije

Primjena bora na vinovoj lozi: 1,5-2 l/ha po tretmanu (3 tretmana):

1. formiranje grozdova
2. obrazovanje cvijetova
3. nalivanje bobica

Posebno su izraženi dobri rezultati kod folijarnog tretiranja (preko lista) gde sa relativno malom količinom preparata, u dva do tri tretiranja, sigurno se mogu rešiti problemi nedostatka bora.

Prilikom folijarne primene, trebalo bi izbegavati tretiranje u doba dana kad su temperature najviše. Veoma je važno redovno obavljanje agrohemijske analiza zemljišta, kao i folijarne analize na prisutnost makro i mikroelemenata u cilju pravilne dobro izbalansirane mineralne ishrane koja će povoljno uticati na kvalitet plodova.

Izvor: PSSS 

Kako da prepoznate dobar sir i kajmak, a i onaj koji je pun PAVLAKE i BILJNIH MASNOĆA

Na tržištu često možete naći proizvode na kojima piše kajmak, a da mu u stvari ni po ukusu ni po izgledu ne mogu prići.

Kako da sačuvate zemljište za buduće generacije?

Zemljište je osnovni i najvredniji resurs u poljoprivredi, a koliko zapravo znamo o njemu? Da li znamo hemijske, fizičke i biološke osobine našeg zemljišta i uopšte, da li znamo šta predstavljaju te osobine i kako utiču na rod?

„Nekako, uvek pričamo o nadogradnji, a nikada o osnovi. Zemljište je osnovni resurs, od koga zavisi jedna proizvodnja. Prosto, ne možemo dalje da pričamo o poljoprivredi, ako ne krenemo od zemljišta. Ono je najvrednija stvar koju svaki paor ima jer ona je ta koja rađa“, kaže Bogdan Žigić iz kompanije Biofor System.

Prema njegovim rečima, zemlja ima svoju prirodnu plodnost, koja je uslovljena fizičkim hemijskim i biološkim osobinama. Kombinacija tih elemenata je veoma važna stvar. Obično slušamo o tome, a ne ulazimo u suštinu da saznamo šta je to ustvari. Hemijske analize se rade i zna se otprilike čemu služe, a fizičke i biološke osobine su nešto što je u drugom planu i ne priča se dovoljno, a samo ako posmatramo sve tri osobine možemo da saznamo šta je zemljište i kog je zaista kvaliteta.

„Zemljište ima prirodu osobinu da rađa, a mi smo ti koji treba da napravimo bolje uslove u zemljištu da bi naše biljke mogle da rađaju. Zemljište je ogroman resurs hraniva odakle se naše biljke hrane, a koliko će se hraniva iskoristiti zavisi od uslova u zemljištu. Ukoliko je zemljište zbijenije i nije obrađeno adekvatno opet ćemo imati probleme“, navodi Bogdan.

Treća svar koja je bitna da bi zemljište rađalo jeste biologija zemljišta.

„Nekada su to rešavali stajnjak i mikroorganizmi, koji su prirodno sadržani u njemu i on je na taj način regulisao živost zemljišta. Danas imamo „suvo“ ratarenje gde stajnjaka nema i realnost je da je narušena prirodna plodnost zemljišta. Zemljište danas u svakoj operaciji jako mnogo praši, a to je direktna posledica što nema šta da veže te čestice, što nema dovoljno života u zemljištu koje pravi njegovu strukturu“, objašnjava Bogdan.

 

Mikroorganizmi su prirodni stanovnici zemljišta i oni su ti koji prave strukturu. Šta to znači?

„Oni od te prašine prave male „klikerčiće“, a između njih se zadržava vlaga i to je osnovna stvar da bismo imali ishranu. Ako je zemljište zbijeno umesto da bude sunđerasto, tu nema šta da uđe, niti da se zadrži. To je kao kao kada stisnete sunđer i on ne može više da primi vlagu, a to stanje je, nažalost, jako često u našim njivama. Tu više nema priče koliko smo dali mineralnih đubriva, koliki je potencijal, koliko ima hranljivih materija“, kaže Bogdan.

Prema njegovim rečima, biljka se hrani u okolini svog korena. Samo 3-5 milimetara od svog korena ona uzima hranu, a to se zove rizosfera, odnosno zona ishrane.

„Ukoliko imamo zbijeno zemljište, nema veze koliko imamo hraniva u zemljištu, i zato je cilj svakog domaćina da zemljište bude što rastresitije, da zemljište diše. Onda imate mogućnost da hraniva dolaze do biljaka“, kaže Bogdan.

Svako zemljište u kome ima gde da ostane hranivo, koje ima dobru strukturu i u kome ima gde da ostane vlaga – to je veliko blago. Onda se ne čeka sa strepnjom kiša, bitno je da zemljište ima vlagu i da ono izdrži do sledeće kiše.

 

Kako se degradira kvalitet zemljišta?

„Osnovna greška je mišljenje da ćemo samo dodavanjem mineralnih đubriva održavati našu njivu. Naši seljaci zaista žele da ta njiva rađa i oni rade sa onim što imaju, a to su mineralna đubriva“, kaže Bogdan i dodaje „ono što je apsolutno primarno za naša zemljišta, ako krenemo redom: ako nemamo stajnjaka moramo da nađemo izvor, a to su žetveni ostaci gde imamo organsku materiju, kao i proizvode koji će razgrađivati žetvene ostatke i formirati humus. Ako se humus razgrađuje u zemlji, vi nećete imati zemljište već gomilu nečega, što se neće zvati njiva jer neće rađati.“

Kako poboljšati kvalitet zemljišta?

„Mi smo 15 godina posvećeni isključivo živom delu zemljišta. Proučavamo i radimo na tome, kako nauku da primenimo na njivama i to se apsolutno pokazalo kao izuzetno efikasnim. To govore i naši korisnici. Zemlja im se fizički promenila, izgleda drugačije i mnogo lakše se obrađuje. To je zato što se koriste aktivni zemljišni mikroorganizmi čime se postiže podizanje opšte biogenosti zemljišta. To znači da imamo više korisnih mikroorganizama u zemljištu koji kontrolišu brojnost izazivača bolesti. Mikroorganizmi su ti koji naprave dobre uslove za sebe u zemljištu, ali i za biljku… To su stvari koje lančano idu jedna za drugom“, navodi Bogdan.

Reč je o najefikasnijem i najisplativijem načinu da održavamo zemljište u dobroj kondiciji.

Izvor: agromedia