Naslovnica Blog Stranica 813

KOLIKO JE OPASNA HLORISANA PILETINA?

Kakve posljedice ovakvo meso ima po zdravlje?

Evropska unija će tražiti od Velike Britanije da zadrži zabranu uvoza hlorisane piletine kao uslov za postizanje novog trgovinskog sporazuma nakon Bregzita.
Cilj ove mere je da se zaštite interesi evropskih izvoznika mesa, što će istovremeno biti prepreka za potpisivanje američko-britanskog sporazuma, jer Vašington insistira na slobodnoj prodaji hlorisane piletine, prenosi Gardijan.
Međutim, šta uopšte znači hlorisana piletina?
Hlorisana piletina znači da je piletina isprana hlorisanom vodom, ali da hlor nije prisutan u mesu. Kao što hlor pomaže vodi za piće da ostane sigurna po zdravlje, tako može i pomoći u uklanjanju potencijalno štetnih bakterija sa sirove piletine.
Iako je hlorisana piletina dokazano sigurna, većina pogona za preradu pilića distancira se od upotrebe hlora kao sredstva za ispiranje tokom proizvodnog procesa. Nacionalno veće za piletinu u SAD procenilo je da se hlor koristi u nekim ispiranjima i sprejevima u samo 10 odsto postrojenja za preradu u SAD. Većina hlora koji se koristi u industriji koristi se za čišćenje i sanitarnu opremu.
Uprkos tome, brojne studije i naučna istraživanja potvrđuju da je upotreba hlorovane vode za čišćenje i hlađenje piletine sigurna i efikasna.
Da li je hlorisana piletina bezbedna za jelo?
Navodno, jeste. Nivoe hlora u vodi prepisalo je američko Ministarstvo za poljoprivredu u saradnji za Agencijom za hranu i lekove i Evropskom agencijom za bezbednost hrane. S druge strane, SAD su najveći izvoznik piletine u svijetu, a proizvodi se šalju u više od 100 zemalja širom svijeta.
Upotreba antimikrobnih lijekova samo je još jedan korak u dugoj bezbednosnoj preradi hrane od fabrike do frižidera potrošača.
Pa, ako je piletina isprana hlornom vodom bezbjedna za jelo, zašto EU želi da je zabrani? Evropska unija je zabranila hlorisanu piletinu još 1997. godine. Iako je još uvek zabranjena u EU, Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) smatra piletinu ispranu ovakvom vodom sigurnom. Međutim, studija iz 2005. godine pokazala je da se pile preradi najmanje četiri puta antimikrobnim supstancama što se, ipak ne smatra bezbjednim.
Međutim, političari u Evropi su ovo pitanje počeli da tretiraju kao političko više nego bezbjednosno, pa su glasali za zaštitne mjere koje i dalje sprječavaju piletinu iz SAD iako je njihov sopstveni organ ove proizvode smatrao bezbjednim.
Osim toga hlor se više gotovo ni ne aplicira na piletinu u sistemima za hlađenje u SAD. Osim hlora, postoje i drugi uobičajeni antimikrobni lijekovi koji se koriste u preradi piletine i oni uključuju upotrebu paracetalne kiseline (PAA), cetilpiridinijum hlorid (CPC), zakiseljeni natrijum-hlorid (ASC), ispiranje organskom kiselinom itd.
Na primjer, paracetalna kiselina je organsko jedinjenje koje čine sirće i vodonik peroksid. Dozvoljena je za uporebu u ovakvim postrojenjima, jer se pilići tretiraju u koncentracijama koje su manje kisele nego limunov sok i razređenije od domaćeg sirćeta.
S druge strane, CPC je antiseptik koji ubija bakterije i druge mikroorganizme. Najčešće se nalazi u pasti za zube, sredstvima za ispiranje usta i sprejevima za nos.

Evo šta sve može ROGAČ

Rogač krupno je zeleno stablo koje raste na sredozemnom području, a doseže visinu i do 20 metara. Pripravci od rogača koriste se za liječenje proliva, probavnih smetnji i žgaravice.

Eksperimenti u Belgiji, sprovedeni 1989. godine, pokazali su da se djeca koja pate od proljeva puno brže oporavljaju kad im se daje prašak napravljen od mahune rogača. Razlog su, vjerovatno, treslovine koje ne samo što isključuju djelovanje otrova, nego i sprečavaju razvoj bakterija.

Turskim bolničkim istraživanjem iz 1998. godine ustanovljeno je da sok od mahuna rogača blagotvorno djeluje u suzbijanju proljeva kod djece. Rogač pomaže i smirivanju nadraženosti crijeva.

Sluz i smola takođe su se upotrebljavali za liječenje povraćanja, i to u blagim preparatima koji su odgovarali i djeci i trudnicama. Istraživanja pokazuju kako rogač može poboljšati nivo lipida kod ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom.

Rogačeva smola koristi se kao dijetalna hrana i kao zamjena za čokoladu. Nadoknađuje hranjive tvari pa time čini hranu snažnom, ali ne i masnijom. Rogač ima drugačiji okus od čokolade, ali je po sastavu mnogo prihvatljivija namirnica za oboljele od dijabetesa, migrena, tjeskobe, nervoze i sl.

Prirodno je sladak pa je kod pripreme poslastica od rogača potrebno dodati puno manje šećera nego kada se prave poslastice od kakaoa. Rogač ima mali udio masti, bogat je pektinom i rijetko djeluje kao alergen.

Kalorijska vrijednost mu je za 2/3 manja nego kod čokolade. Za razliku od čokolade, ne sadrži feniletilamin, oksalnu kiselinu i stimulanse. Feniletilamin može imati nepovoljan uticaj na razvoj migrene, porast krvnog pritiska i porast nivoa glukoze u krvi.

Oksalna kiselina ometa apsorpciju kalcijuma i cinka, minerala koji su važni za zdrave kosti i kožu. Teobromin i kofein, stimulansi prisutni u čokoladi, mogu izazvati alergijske reakcije. Sjeme rogača se namače kako bi omekšalo, a zatim se uklanja vanjski sloj i vade klice. Ostatak se melje za dobijanje rogačeve smole. Rogačevo brašno dobija se inače sušenjem i mljevenjem pulpe iz mahune.

Zelene mahune rogača na stablu se pojavljuju već u proljeće. Rastu u grozdovima, vrlo polagano, mijenjajući boju u žutozelenu, crvenkastu, ljubičastu… U oktobru dobiju tamnosmeđu boju i dijelom se osuše.

Rogač dobro podnosi suvo, krševito tlo na kojem ništa drugo ne raste.

Izvor: glassrpske

Agroitalija Group otvorila u Gradišci predstavništo italijanskih firmi iz oblasti poljomehanizacije

Agroitalija Group otvorila je u BiH predstavništvo za italijanske firme koje bave poljomehanizacijom – Carraro, Celli, Continental i Calderoni. Zastupnik je gradiška firma MotoRemont.

Celli od 1955. dizajnira, proizvodi i distribuira svuda po svijetu mašine za obradu zemljišta. Nude vrhunski kvalitet proizvoda i inovacije. Karakteriše ih dobra obrada zemljišza iz minimalnu snagu traktora.

Kompanija Calderoni Rolando je osnovana 1975. od strane preduzetničkog istoimenog vlasnika. Od početka, Calderoni se razlikuje po inovacijama koje daju pogodnost za rad u rednoj obradi što je oduvijek bio glavni problem u oblasti voćarstva i vinogradarstva.

Tre Cavallini oduvijek je bio brend Carraro Group namijenjen svom asortimanu traktora. Logotip je nastao 1960-ih godina kada su glavna aktivnost Grupe bile poljoprivredne mašine. Sada predstavlja strateški aspekt Carrarove osnovne djelatnosti, koji se fokusira na prenosne sisteme za poljoprivredne mašine i zemljane motore. Pogon u Rovigu je zamišljen, dizajniran i proizveden čitav spektar traktora za okruženje voćnjaka i vinograda. U istom pogonu proizvodi se niz specijalizovanih traktora za poznate proizvođače kao što su John Deere, Massei Ferguson i Claas.
Izvor: eKapija

Gajenje lateralnih sorti oraha – Šta kažu proizvođači, a šta struka?

Gajenje oraha često može biti naporan i zahtevan posao. Na rod se dugo čeka, a prinosi su mali. Međutim, to ne mora uvek da bude pravilo. Od nedavno su u Srbiji postale popularne lateralne sorte oraha. Kod njih se plod pojavljuje duž čitave grane, odnosno u unutrašnjosti krošnje. Takođe, njih je moguće saditi u gustom sklopu što dovodi do većeg prinosa, pa se samim tim sve veći broj proizvođača odlučuje za ove sorte.

Zdravko Bjelajac iz Sombora nam je objasnio da je pre tri godine sa prijateljem posadio orahe na 11,4 hektara, odnosno ukupno 3.240 stabala. Njihov zasad je sada u trećoj godini, orasi su se razgranali, prošli su, kako sam kaže „dečije bolesti“, a ušli su u posao na njegovu inicijativu jer je Zdravko želeo da se obezbedi za penziju i da ima šta da radi, da mu ne bude dosadno, a da ima i ekonomske koristi od toga.

„Moj zasad se nalazi u trećoj godini. Dve trećine zasada se nalazi u jako dobrom stanju. Stabla su visoka preko 3 metra. Dopalo mi se što u Srbiji do tada nije bilo velikog iskustva. Konsultujući se sa kolegama sa Poljoprivrednog fakulteta upozoravali su me „nemoj eksperimentisati mnogo”, ali ja to volim“, kaže Nebojša Andrijević.

U intezivnim zasadima može da se zasadi 200-330 sadnica po hektaru, pa je prinos 2-3 puta veći nego u zasadima ostalih terminalnih sorti. Sadnice lateralnih sorti rađaju već u prvoj godini, a pun rod daju u osmoj vegetaciji nakon sadnje. Dakle, čitavih sedam godina pre terminalnih sorti. Razlozi za gajenje ovih sorti oraha svakako mogu biti višestruki. Pa ipak, naši proizvođači imaju svoju matematiku i razlog.

„Hteo sam svojevremeno da posadim lešnik. Pošto sam iz Bosne, jednom sam prisustvovao kada su dve ptice dva stabla lešnika za po sata izgrizle sve peteljke i odnele, i onda sam rekao: lešnik nikada. Svojevremno sam sejao suncokret za ljuštenje, pošto sam se bavio ljuštenjem suncokreta, po 200-300 hektara, ptice pojedu sve ono oko glave suncokreta, ono najkrupnije, a meni ostave ono srednje”, priča Zdravko.

Kako sam kaže, moramo da naučimo da živimo sa prirodom. Ne možemo da pobegnemo od svega toga.

„Orah je deficitaran u svetu, a kamoli kod nas. Ja sam se bavio i uvozom oraha. Možemo mi da posadimo i 10.000 hektara oraha i još će se uvoziti, tako da sam se momentalno odlučio za orahe”, kaže Zdravko.

Kako Nebojša kaže, on i supruga su rešili pre 4-5 godina da se bave poljoprivredom i hteli su da zasade lešnik. Ipak su se dogovorili da zasade orah jer što kažu “orah se sadi za decu”. Tako su se i oni vodili, orah su posadili za svoje četvoro dece.

Poslednjih godina došlo je do vidnog pomaka u inteziviranju proizvodnje oraha kako u Evropi, tako i kod nas. Ovaj napredak zasniva se, kao i kod ostalog voćaka, pre svega na izboru manje bujnih podloga, zatim rodnijih lateralnih sorti i odgovarajućem uzgojnom obliku rekao nam je profesor na Poljoprivrednom fakultetu, doktor Zoran Keserović.

„Od pojedinih grupa voćaka, što jabučaste, jezgraste, koštičave, jagodaste, ja sam rekao da je najveća perspektiva kod jagodastih i kod jezgrastih. U tehnologiji proizvodnje lešnika dosta je urađeno, a u tehnologiji proizvodnje oraha nije i sigurno je da je to jedna od perspektivnijih voćnih vrsta u Srbiji jer je deficitarna u celoj Evropi. Treba uvoditi te nove sorte koje imalu lateralnu rodnost, kao što je Čendler, koja je vodeća sorta u svetu, zatim Pedro, Fernor… Postoje i druge sorte koje postižu jako veliki prinos“, navodi profesor Keserović i dodaje: „Ali, ono što proizvođačima savetujem jeste da vode računa o izboru agro-ekoloških uslova jer vidim da se podižu zasadi po ravnicama. Da nam ne dođe 2012. godina, kada smo imali -29 i -30 stepeni, kada je došlo do izmrzavanja pojedinih stabala kajsije. Više preporučujem sadnju oraha na višim nadmorskim visinama, pokraj vodenih površina jer tamo ne postoji opasnost od niskih zimskih temperatura, ali takođe i od prolećnih mrazeva.“

Iako zasadi lateralnih zasada oraha koje su naši sagovornici podigli pre 4 i više godina još uvek nisu stigli na rod, oni ni sami ne znaju šta mogu da očekuju, ali se nadaju visokom prinosu i dobroj zaradi.

„Moraš biti prisutan. Moraš da obilaziš. Moraš da živiš sa njim. Ako se trudiš – dobićeš. Ako se ne trudiš – nećeš dobiti“, zaključuje Zdravko.

Nebojši je bilo bitno da su biljke zdrave i da je to porodični projekat. Rečeno im je da će da rađa u petoj godini i videće šta će biti, jer ne znaju kojim će tempom ići. A, što se finansijskog dela tiče „samo neka rađa, pa koliko bude – biće“, kaže Nebojša.

Izvor: agromedia

Narodni lijek za jači imunitet – U vijeme virusa dobro će doći!!

U samo jednoj biljci nalazi se čitav spektar pogodnosti za zdravlje, a vaš imunitet će biti jak kao stijena.

Bokvica je jedna od najsvestranijih i najdostupnijih ljekovitih biljaka. Ženska bokvica (Plantago major) i muška bokvica (Plantago lanceolata) imaju gotovo isto ljekovito dejstvo koje je poznato već hiljadama godina. Koristili su ih drevni grčki i kineski doktori, a u srednjovekovnim knjigama o ljekovitom bilju ta vrlo cjenjena biljka se preporučivala za čak 24 različite bolesti.

Ukoliko redovno koristite ovaj narodni lek, tijelo će postati otporno na mnoga oboljenja, a imunitet će se se maksimalno pojačati. U vrijeme kada virusi vladaju, dobro će doći.

Biće vam potrebno:
1 kg meda
  • 300 gr svježih listova bokvice
  • Priprema: 
  • U jedan kilogram domaćeg meda stavite 300 grama svežih listova bokvice koje ste prethodno oprali, osušili i samleli.

Ovaj lijek uzimajte prije svakog obroka, po jednu kašičicu. Vrlo brzo ćete primjetiti da imate mnogo više energije.

Izvor: stil

Najznačajniji ratarski usjev: Pšenica ima 10 fenofaza

0

Pšenica se uzgaja na svim kontinentima, a na čak jednoj četvrtini svjetske obradive površine zasijana je ova ratarska biljka.

Pšenica je naše najznačajnije hljebno žito i jedan od najrasprostranjenijih ratarskih usjeva u svijetu. Uzgaja se na svim kontinentima, a na čak jednoj četvrtini svjetske obradive površine je zasijana. Nezamjenjiva je u ishrani ljudi i značajna je u mlinarstvu, farmaceutskoj i prerađivačko – prehrambenoj industriji te proizvodnji stočne hrane.

Razlikujemo dvije privredno značajne vrste: Triticum durum (tvrda pšenica) i Triticum vulgare (meka pšenica). Dva osnovna tipa pšenice su ozima i jara. Ozima se uzgaja na području blage i umjereno kontinentalne klime. Za sjetvu ozime pšenice najbolji izbor je mjesec oktobar. Jari tip bolje podnosi sušu i visoke temperature, kraće je vegetacije i uzgaja se u suhim kontinentalnim oblastima.

10 fenofaza pšenice

Fenofaze pšenice su klijanje, nicanje, ukorjenjivanje, busanje, vlatanje, klasanje, cvjetanje i oplodnja, formiranje zrna, nalijevanje i sazrijevanje zrna.

Klijanje

Zavisno od biljne vrste, sjemenu je potrebno upiti dovoljne količine vode kako bi se aktivirali životni procesi. Zrnu pšenice je potrebno 45 – 55% vode u odnosu na ukupnu masu. Upijanjem vode započinje bubrenje. Bubrenje može početi i na temperaturi od 0°C. U tom slučaju je vrlo sporo i intenzivira se porastom temperature. Takođe, ono može biti prekinuto zbog niske vlažnosti ili visokih temperatura. Uz odgovarajuću toplotu i količinu kisika, dolazi do aktivacije enzima i razgradnje visokomolekularnih jedinjenja. Tijekom klijanja dolazi do raznih biohemijskih procesa u zrnu popraćenih oslobađanjem toplote i upijanjem vode.

Nicanje

Sljedeća faza je nicanje. Započinje pojavom prvog lista na visini 2 – 3cm od površine tla. Prvi je list umotan u koleoptilu koja ga štiti prilikom probijanja kroz tlo. Drugi list se javlja 5 – 7 dana nakon pojave prvog. Vremenski period od sjetve do faze nicanja zavisi od temperature, vlažnosti tla i dubini sjetve. Suma srednjih dnevnih temperatura kreće se 10 – 12°C.

Ukorjenjivanje

Primarni i sekundarni korijen čine korijenov sistem pšenice. Primarni se sastoji od 3 – 5 korjenčića. Primarno korijenje raste do faze cvjetnja, ali ostaje aktivno do kraja života biljke. Sekundarni korijen počinje se stvarati u fazi tri lista iz čvora busanja. Ono prodire u dubinu 50 – 60cm. Jako se grana, a maksimalna masa korijenja postiže se u cvjetanju. U optimalnim uslovima sekundarno korijenje može rasti i do mliječne zriobe. Dubina prodiranja korijenja zavisi od strukture tla, hemijskim svojstvima, vlažnosti tla i sorti pšenice. Pri nižim temperaturama, korijen raste brže od nadzemnog dijela dok se pri višim temperaturama razvija tanko korijenje manje mase.

Busanje

Faza busanja obuhvata podzemno grananje stabljike pri čemu nastaje sekundarno korijenje. Može biti slabije ili jače izraženo, a zavisi od gustoće sjetve, krupnoće sjemena, količine svjetlosti, količine hraniva u tlu, trajanja faze busanja i sorti pšenice. Ukupno busanje obuhvata sve vlati nastale iz jednog sjemena. Izražava se koeficijentom busanja, a isti predstavlja prosječan broj vlati po jednoj biljci. Najveću produktivnost, odnosno najveći klas i najveći broj zrna na klasu ima primarna vlat dok su sekundarne i tercijarne nastale busanjem manje produktivne i kasne u razvoju. Busanje prestaje kada se temperature popnu iznad 20°C.

Vlatanje

Vlatanje obuhvaća izduživanje stabljike i reproduktivno razdoblje pšenice. Kada u rukavcu lista napipamo prvo koljence, možemo zaključiti da je počela faza vlatanja. Karakterizira ga naglo povećanje biljne mase što označava i veće potrebe biljke za vodom i hranivima. Dužina vlatanja utiče na stvaranje elemenata prinosa, stoga je ova faza preduslov za veći broj zrna u klasu. Poklapa se s etapama organogeneze u kojima nastaju začeci klasića i cvjetova, određuje se njihov konačan broj, odvija se makrosporogeneza, mikrosporogeneza i gematogeneza.

Vanjski uslovi poput temperature, količine vode i hraniva imaju značajan uticaj jer se u ovoj fazi, osim klasića, javljaju i cvjetovi te tučak i prašnici. Osim navedenog, bitna je i količina fosfora koja uveliko utiče formiranje plodnice i fertilnost cvjetova.

Klasanje, cvjetanje i oplodnja

Pojavom klasa iz rukavca gornjeg lista počinje klasanje koje traje nekoliko dana. Slijedi cvijetanje. Cvjetovi u klasu ne cvjetaju jednako. Cvjetanje jednog klasa traje 3 – 5 dana, a usjeva 6 – 7 dana. Pšenica je samooplodna biljka pa se raspršivanje prašnica i oprašivanje obavlja u zatvorenom prostoru. Visoke temperature, niska relativna vlažnost i nedostatak hraniva mogu prouzročiti manju fertilnost cvjetova i slabiju oplodnju. Fosfor je od velikog značaja u razvoju cvjetova.  Dnevne temperature 20 – 25°C, noćne oko 11°C i relativna vlažnost zraka oko 70% čine povoljne uslove za ove faze.

Formiranje, nalijevanje i sazrijevanje zrna

Faza formiranja zrna traje oko 20 dana. Na kraju ove faze, zrno je normalne dužine, ali neispunjeno i sadrži 20 – 25% konačne mase. Završetkom faze formiranja, dolazi do faze nalijevanja zrna, odnosno nakupljanja organske i mineralne materije u zrnu. Sastoji se od: mliječne zriobe, tjestastog stanja, voštane zriobe i pune zriobe. Sazrijevanjem zrna smanjuje se njegova vlažnost, a povećava udio suhe materije. Nalijevanje zrna traje 16 – 22 dana i najintenzivnije je u mliječnoj zriobi i tjestastom stanju, a završava kada se vlažnost zrna spusti na oko 40%. Voštana zrioba traje 6 – 8 dana. U sušnim i toplim uslovima se može skratiti dok se u vlažnim može produžiti. Na početku voštane zriobe vlažnost zrna iznosi 40 – 35% vode, u sredini 35 – 25%, a na kraju 25 – 20% vode. Kraj voštane zriobe obilježava vlažnost 25 – 20%, te karakteristična veličina i boja zrna, odumiranje listova i biljke žute boje. Visoke temperature i suša skraćuju trajanje nalijevanja pa pšenica u takvim uslovima ima sitnije zrno i manji ukupni prinos.

Izvor: Agroklub.ba

PROČITAJTE:

Kuvana pšenica – kalorije, ljekovitost i recept

Božićna pšenica – Savjeti kako da bude lijepa i bujna

OREZIVANJE STUBASTIH VOĆAKA

Rezidba stubastih voćaka – Kod stubastih sadnica voća nije potrebna jaka rezidba zbog nagona sadnice ka stubastoj formi, tako da je rezidba svedena na minimum.

Bitno je da ostavite vođicu ili vodilicu da ne smetano raste, znači nikako je ne prekraćivati.

Takođe, u koliko neka bočna grančica pređe dužinu od oko 20-tak cm, potrebno je prekratiti tako da dužina bude do 20-tak cm, da bi se formirala stubasta ili stablasta forma voća.

Stubaste jabuke se minimalno orezuju. Rezidba se svodi na prorjeđivanje cvjetnih pupoljaka skraćivanjem rodnih kolača. Rezidba je nešto intenzivnija kod sorti koje obilno rađaju, kao što je hibrid zeleni dragulj.

„Rezidbom se sprečava da voćke prerode i zbog toga alternativno rađaju svake druge godine. Jednogodišnji ljetorasti duži od 10 centimetara, koji se mogu pojaviti na rodnim elementima gdje su formirani i cvjetni pupoljci, uklanjaju se u osnovi. Ako se jednogodišnji ljetorasti pojave direktno na vodilici, na mjestu gdje nema formiranog rodnog kolača, prekraćuju se na dva-tri pupoljka. Tako se obnavljaju rodni kolači i formiraju novi na mjestima koja nisu bila obrasla. Svaka voćka imaće uspravan porast i vitku kordunicu, obraslu rodnim elementima od osnove do vrha“, objašnjava Aleksandar Antić, dipl. inž. voćarstva.

Izvjesne korekcije mogu se uraditi i zelenom rezidbom. Tada se odstranjuju postrane grane koje prave sjenku ili se prekraćuju na dva-tri pupoljka. To se radi krajem juna i početkom jula, u vrijeme diferencijacije cvjetnih pupoljaka.

PROČITAJTE:

Povijanje grana ili rezidba bez makaza – Mjera kojom se postiže visoka rodnost

Vinova loza – Rezidba za rod

Rezidba voćaka stradalih od zimske hladnoće

Stiže oprema za 21 poplavljeno domaćinstvo u Srpcu

Poljoprivredni proizvođači iz Srpca, njih 21, dobiće repromaterijal za plasteničku i ratarsku proizvodnju zahvaljujući Programu za oporavak od poplava – stambeno zbrinjavanje, koji finansira Evropska unija, a sprovodi Razvojni program Ujedinjenih nacija u BiH (UNDP).
Aneksima ugovora sa poljoprivrednicima koji su potpisani u zgradi Opštinske uprave u Srpcu odobrene su sadnice i sredstva za zaštitu i prihranu u plasteničkoj proizvodnji za osam korisnika, kao i sjeme, đubrivo i zaštitna sredstva za kukuruz za 13 korisnika.

“Prošle godine je, uz podršku Evropske unije, korisnicima programa odobrena pomoć u vidu plastenika sa svom pratećom opremom, repromaterijalom za ratarsku proizvodnju i poljoprivrednom mehanizacijom, a ove godine je predviđena nova donacija kako bi se dodatno poboljšala plastenička proizvodnja i omogućio nesmetan početak proljećne sjetve“, rekao je stručni saradnik za poljoprivredu opštine Srbac Ninko Gužvić.

Načelnik Srpca Mlađan Dragosavljević kazao je da je ovo nastavak dobre saradnje sa Evropskom unijom i UNDP-om BiH, uz čiju pomoć je realizovan niz značajnih projekata.

“Ovim programom obuhvaćene su porodice koje su bila na udaru poplava 2014. godine i koje su ispunile sve uslove javnog poziva. Pored ekonomske podrške, pružena im je i pomoć u stambenom zbrinjavanju kroz sanaciju oštećenih kuća ili izgradnju novih“, dodao je Dragosavljević.

Nikola Suvajac iz Lilića dobio je prošle godine plastenik površine 100 kvadratnih metara, sadnice, prateći materijal i opremu, a pomoć će mu stići i ove godine.

“Dobiću rasadu paprike i paradajza i sve ostalo što mi je potrebno za kvalitetnu proizvodnju. Veoma sam zadovoljan“, rekao je Nikola Suvajac.

Pomoć u vidu repromaterijala za ratarsku proizvodnju dobiće i Vlajko Ignjatić iz Poveliča, koji uzgaja kukuruz.

“Prošle godine sam dobio sjeme, đubrivo i zaštitna sredstva i sve je bilo kako treba. Vjerujem da će tako biti i ovaj put. Mnogo nam ovo znači jer je šteta u poplavama 2014. godine bila ogromna“, kazao je Vlajko Ignjatić.

Izvor: Glas Srpske

Evo kako koristiti prašak za pecivo u vrtu?

Prašak za pecivo, sastojak neophodan za razna peciva odličan je saveznik protiv mnogih štetočina

* GLjIVICE

Pomiješajte četiri kašičice praška za pecivo sa oko četiri litre vode i dobićete domaći preparat za ubijanje gljivica na vašim biljkama. Sigurno ima manje hemikalija nego onaj kupovni.

* KUPUSNI CRVI

Izmješajte iste količine praška za pecivo i brašna i mješavinom pospite biljke, poput kupusa, brokolija. Crvi će uginuti.

* ZA CVIJEĆE

Za cvijeće koje voli alkalno zemljište, kao što su begonije i hortenzije, napravite sljedeću mješavinu. Stavite kašičicu praška za pecivo u vodu i zalivajte ovo cvijeće. Ova mješavina pomoći će ovim biljkama da ljepše rastu i bolje cvjetaju.

* PUŽEVI

Ako imate problema sa puževima koji jedu i uništavaju vaše biljke, postoji brzo rješenje. Uzmite malo praška za pecivo i pospite po puževima, vrlo brzo će uginuti. Pazite samo da ne oštetite listove biljaka.

* KOMPOST

Ukoliko vam se kompost usmrdio, pomoći će vam prašak za pecivo. Dodajte kesicu ili dvije u kompost i poslije kraćeg vremena smrad će polako da nestane.

*ZA SAKSIJE

Prije nego što u saksije stavite zemlju, premažite je iznutra tankim slojem praška za pecivo. Ovo će doprinijeti da vaše biljke duže ostanu svježe u saksiji.

* MRAVI

Jednostavno ovaj prah prospite na mravinjak. Nakon pola sata, sipajte i malo sirćeta i mravi će uginuti.

Izvor: nezavisne novine

PROČITAJTE:

Kvasac kao đubrivo za biljke /VIDEO/

Naučnici su otkrili da ulje ove biljke uništava 97% ćelija raka pluća i dojke

Naučnici su otkrili da ulje ove biljke uništava 97% ćelija raka pluća i dojke. Napravite ga i vi, pogledajte i na koji način.

Esencijalno ulje majčine dušice (Thymus vulgaris) sadrži 20-54% timola. Timol je deo prirodno nastalih jedinjenja po imenu biocidi.

Biocidi su supstance poznate po svojoj sposobnosti da unište štetne organizme. U kombinaciji sa drugim biocidima, poput karvakola, timus ima snažan antimikrobni efekat. Istraživači su testirali njegovu antibakterijsku sposobnost putem in vitro toksikologije na tri ljudska karcinoma. Rezultati su pokazali da majčina dušica ubija ćelije raka pluća, usne duplje i jajnika.

Majčina dušica potiče sa Mediterana i Grci je i dalje koriste kako bi pripremili njihova ukusna jela uz malo maslinovog ulja.

Ulje majčine dušice može ubiti i do 97% ćelija karcinoma pluća.

Nedavna studija je pokazala da kombinacija majčine dušice i masliinovog ulja povećava moć hidroksitirozola, najmoćnijeg antikancerogenog jedinjenja u maslinovom ulju. Da li je to razlog zbog kojeg Grci imaju upola manji procenat obolelih od raka u odnosu na SAD i ostatak Evrope.

Esencijalno ulje majčine dušice se takođe koristi i u Ajurveda i u tradicionalnoj medicini zbog svog snažnog antioksidantskog, antibakterijskog i antigljivičnog (uništava gljivice poput kandide) svojstva.

Onkolozi sa Selar Bajar univerziteta u Turskoj su sproveli studiju kako bi otkrili mogući efekat divlje majčine dušice (Thymus serpyllum) na ćelije raka dojke. Oni su testirali efekat divle majčine dušice na smrt ćelija i epigenetske događaje u karcinomu dojke.

Epigenetika objašnjava promene u genetskoj ekspresiji prouzrokovane mehanizmima koji ne uključuju promene DNK sekvence. Žurnal Ishrana i Karcinom je objavio izveštaj ove studije, naglašavajući činjenicu da divlja majčina dušica uništava ćelije karcinoma dojke.

Naučnici su zaključili da divlja majčina dušica može biti „obećavajući kandidat u razvoju novih terapeutskih lekova za lečenje raka dojke.

Izvor: zdravlje.life