Naslovnica Blog Stranica 809

Za najveće gurmane – Tjestenina obogaćena proteinima insekata

Agrosavjet
-
0
Za najveće gurmane – Tjestenina obogaćena proteinima insekata

Hrana u svijetu, veliki izazov je pred čovječanstvom – kako prehraniti milijarde ljudi? Brojni su predlozi da se u ishranu uvedu INSEKTI?! U podnožju planinskog masiva Vož na istoku Francuske Alen Limon pravi tjesteninu koja je ostvarila veliki uspijeh. Sastojci tjestenine su međutim neočekivani – skakavci, cvrčci i gljive, uz dodatak spelte. Osnivačica ove radionice za proizvodnju tjestenine, koja će zbog velikog interesovanja zaposliti još jednog radnika, tvrdi da su insekti proteini za budućnost – visoko kvalitetni, ne sadrže gluten, a organizam ih dobro koristi.

Sam naziv i pominjanje cvrčaka u jelu je nešto što nas buni, ali testenine sa ukusom cvrčka ili skakavca?

Ova mala zanatska fabrika koju je 2012. pokrenula jedna profesorka francuskog planira da zaposli još radnika zahvaljujući uspehu najnovijeg proizvoda – tjestenine od insekata.

Mala fabrika proizvodi četiri tipa tjestenine, sve na bazi jedne od sorti tvrde pšenice – cvrčak, skakavac, cvrčak i skakavac ili cvrčak i gljive.

“Gljive daju naznaku ukusa lješnika, i to sa stanovišta ukusa liči na tjesteninu od integralnog brašna”, objašnjava vlasnica.

Hrana u svijetu, insekti kao slasni obrok za poneti ?

Stefani Rišar je radila na osmišljavanju tjestenine sa visokim sadržajem proteina za sportiste. Tada ju je kontaktirao jedan proizvođač insekata iz Liona i izneo svoju ideju. Učinila joj se veoma ubjedljivom, i pokrenula je proizvodnju tjestenine sa insektima za novogodišnje praznike. Za samo nekoliko nedelja prodato je oko 500 pakovanja.

Alen Limon u mašini mješa brašno organske spelte iz Tula, brašno od insekata (7%) i jaja. Pojavljuje se braonkasta tjestenina u oblicima fuzili, školjkice, spageti, pene… Potom se suši 12 časova na niskoj temperaturi, a onda ubacuje u papirne kesice. Jedan radnik za dan proizvede između 180 i 200 kilograma testenine.

Rišar je u početku proizvodila običnu tjesteninu sa svježim jajima. Nakon toga je uvela i druge proizvode, označila ih sa “100% iz Lorene”, i počela da koristi lokalne proizvode poput sremuša, koprive, šafrana i lokalnih žitarica srodnih pšenici. “Sve se proizvodi u Loreni”, insistira ona, dodajući da se uvozi samo griz tvrde (durum) pšenice, koja se ne može gajiti zbog klime u regionu.

Skoro četiri godine kasnije, Stefani Rišar, ponosna na sedmičnu proizvodnju od blizu 400 kilograma, navodi da firma funkcioniše toliko dobro da će uskoro moći da se zaposli još radnika.  Ovo nije vrhunac njenih planova. Ova preduzetnica radi na novom receptu na bazi poznatog sira sa severa Francuske, maroal (Maroilles), a nada se i da će se upustiti u proizvodnju punjene tjestenine.

Kesa od 250 grama tjestenine sa insektima košta malo više od 6 evra, što je skuplje od obične tjestenine. Međutim, Rišarova tvrdi da bi ova tjestenina mogla da zamjeni meso za osobe koje ne jedu meso, ili jednostavno više vole skakavce.

Izvor: agroinfo

Osobine voćaka dobijenih iz sjemena

Agrosavjet
-
0
Osobine voćaka dobijenih iz sjemena

Razmnožavanje voćaka iz sjemena, u cilju dobijanja finalnog proizvoda – sadnica, odnosno bujne voćke, veoma je ograničeno u voćarskoj proizvodnji.

Razlozi za slabo kroišćenje ovog načina razmnožavanja su sljedeći:

Biljke dobijene iz sjemena voćaka, koje mi nazivamo sjemenjaci (sIjancima), veoma su heterogene po morfološkim osobinama, bujnošću i kvaliteta ploda. Kulturne sorte, razmnožene sjemenom, daju, po pravilu polodove lošijeg kvaliteta od majke biljke (biljeke od koje ste uzeli sjeme). Potomstvo, dobijeno ovim načinom razmnožavanja, u sebi nosi, više ili manje, izražene osobine predaka, pa i divljih formi.

Kako PRAVILNO posaditi voćku iz KOŠTICE?

Voćke dobijene iz sjemena vrlo kasno prelaze u plodonošenje. Da bi prešle u period polodonošenja, potrebno je više godina, u nekim slučajevima preko 20.

Zato se sorte u voćarskoj proizvodnji ne razmnožavaju sjemenom, nego vegetativnim putem. Zbog toga se i kaže da je sorta vegetativno potomstvo jednog izvornog sjemenjaka.

Razmnožavanje sjemenom se, uglvnom, kroristi za proizvodnju podloga, na koje se kaleme kulturne sorte, i u selekcionarskim poslovima.

Izvor: AgroSavjet

PROČITAJTE:

Kako uspješno obaviti sadnju breskve iz koštice?

 

Koje biljke mogu da zamijene meso?

Agrosavjet
-
0
Koje biljke mogu da zamijene meso?

Koje biljke mogu da zamijene meso – U našim krajevima postoji mit kako bez mesa čovjek ne može biti snažan, niti naporno raditi. Ipak u stvarnosti stvari stoje malo drugačije.

Pogledajte spisak od 10 biljaka koje mogu da zamijene meso:

1. Soja, Tofu – Ove dve namirnice možete kombinovati bukvalno sa svim drugim povrćem i da napravite kvalitetan obrok koji će u potpunosti zamijeniti meso.

2. Sočivo – Pomješajte sočivo sa pasuljem i pirinčem i dobićete jelo koje će oporaviti tijelo. Ovo varivo se preporučuje ljudima kojima je potrebna snaga nakon oporavka od teške bolesti.

3. Kikiriki – Pola šolje kikirikija sadrži i do 20.5 grama proteina. Izuzetno kalorična biljka koju obožavaju svi.

4. Mahunarke (pasulj, grašak i td.) – Jedna šolja kuvanog pasulja sadrži i do 15 grama proteina. Pošto su mahunarke pune vlakana savršena su ishrana čovjeka u bilo kom dobu života.

5. Bademi – Pola šolje badema sadrži čak 16.5 grama proteina. Hrskavi i ukusni, bademe nije teško uvrstiti u svakodnevnu ishranu.

6. Kinoa – Jedna šolja kuvanog sjemena kinoe sadrži od 8 do 9 grama proteina. Ovo prastaro sjeme se smatra samim izvorom zdravlja i preporučljivo je da se koristi u svakodnevnoj ishrani.

7. Čia sjeme – Sjeme koje nema specijalan ukus a izuzetno je zdravo. Zbog toga ga možete dodati u bilo koje jelo i sa tim tijelo opskrbiti proteinima. Izuzetno je dobar način da se riješite suvišnih kilograma, a da vam tijelo ostane zdravo.

8. Zob ili ovas – Neki smatraju da je ovas hrana za konje, dok drugi misle da je izvor zdravlja. Jedna šolja ovsene kaše sadrži oko 6 grama proteina.

9. Speltino brašno – 1 šolja speltinog brašna sadrži od 10 do 11 grama proteina. Od ovog brašna možete da pravite kaše, palačinke ili hljeb.

10. Sejtan ili pšenično meso – hrana na bazi pšenice koja se pakuje zajedno sa proteinima. Izuzetno je popularna među vegeterijancima jer vjerodostojno mijenja ukus mesa.

(Stil.kurir.rs)

PROČITAJTE:

Na osnovu čega procijeniti je li goveđe meso kvalitetno?

“ZDRAVLJE NA PRVOM MJESTU”- Inspekcija kontroliše meso i mliječne proizvode

Azema Terzić: Banovićanka vrijedna svakog poštovanja

Agrosavjet
-
0
Azema Terzić: Banovićanka vrijedna svakog poštovanja

Terzić je, ustvari, pokazala da onaj ko hoće da radi, gladan ne može biti

Banovićanka Azema Terzić punih 26 godina bila je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje u svom gradu. Čekala je šansu za bilo kakvo zaposlenje, a kad je izgubila svaku nadu, svoju sudbinu, bez straha, uzela je u svoje vrijedne ruke i tako postala prepoznatljiva ne samo u Banovićima, već i u drugim gradovima TK.

Terzić je, ustvari, pokazala da onaj ko hoće da radi, gladan ne može biti. Počela se baviti plasteničkom proizvodnjom cvijeća i ukrasnog drveća, u sve uključila članove svoje porodice, od čega već šest godina pristojno zarađuje za život.

Azema Terzić pripada kategoriji vrijednih bosanskih žena koje vlastitim idejama i radom redovno uspijevaju prijeći svaku životnu prepreku. Neke od njih, dok čekaju posao u struci, u svojim domaćinstvima vrijedno prave kolače, čokolade, razne ukrase, nude ih na prodaju i tako zarađuju za život. Azema se, pak, odlučila na proizvodnju cvijeća. Počela je s jednim i sada ima četiri plastenika.

Da je riječ o ženi vrijednoj svakog poštovanja i hvale govori i podatak da donacijama rasada cvijeća svake godine obraduje neke od organizacija u svom gradu. Ove godine njeno cvijeće ukrasit će dvorište Dječijeg obdaništa u Banovićima.

Izvor: avaz

PČELARI MOGU NA PČELINJAKE UZ MJERE OPREZA

Agrosavjet
-
0
PČELARI MOGU NA PČELINJAKE UZ MJERE OPREZA

Pošto je sinoć uvedeno vanredno stanje povodom epidemiološke situacije koju je prouzrokovao korona virus, a Vlada Srbije pratiće stanje po pitanju poštovanja preporuka koje je dala, te ako mjere ne budu poštovane, uvešće se stroga zabrana kretanja. Stoga je predsjednik SPOS-a sinoć kontaktirao predsednicu Vlade Anu Brnabić i zamolio da se i u Srbiji dozvoli kretanje pčelarima starijim od 65 godina do pčelinjaka, kao što su učinile Italija i Austrija koje su takođe uvele vanredno stanje.

Predsednica Vlade je rekla da će i Srbija dozvoliti isto što i oni, sa posebnim naglaskom na maksimalne mjere opreza i poštovanje svih preporuka koje utiču na smanjenje vjerovatnoće zaražavanja novim virusom, koji prije svega dramatično pogađa starije stanovništvo. Zahvaljujemo joj se na razumijevanju!

Stoga, SPOS preporučuje pčelarima da na pčelinjak idu sa punim oprezom, ne zadržavajući se nigdje uz put i ne kontaktirajući ni sa kim, već da od kuće idu pravo na pčelinjak, tamo odrade sezonski posao, i takođe se vrate pravo kući. Prilikom kupovine benzina, koristite bezgotovinski način plaćanja, a nakon plaćanja obavezno dezinfikujte ruke. Ako još neko od ukućana koristi vaše vozilo, prije upotrebe ga obavezno dezinfikujte u mjeri u kojoj je to moguće.

Budimo odgovorni i prema drugima i prema sebi, spriječimo širenje virusa!

Povećajte unos pčelinjih proizvoda, jer je poznato da pomažu u borbi protiv virusnih infekcija, jer održavaju imunski sistem na zavidnom nivou, te se organizam lakše bori sa svim vrstama infekcija.

Zbog zavidne količine flavonoida u svom sastavu, propolis i med se preporučuju u borbi protiv virusnih infekcija. Tako su se našli na spisku hrane koja se preporučuje za podizanje imuniteta. 

Glavni sastojci propolisa su: flavonoidi, derivati cinaminske kiseline, terpeni, alkoholi, ketoni, fenoli, terpenoidi, kalkoni, heteroaromatski spojevi, ugljeni hidrati, minerali, aromatske kiseline, aromatski esteri, vitamini i drugo. 

O antivirusnoj aktivnosti propolisa urađeno je mnogo naučnih radova, a dokazana je i u narodnoj medicini (herpes…). Tačno je utvrđen mehanizam antivirusnog delovanja flavonoida, kojih u propolisu i medu ima u zavidnim količinama, a ima ih dosta i u jabukama, luku, belom kupusu, narandžama, grejpfrutu… Sve su to namirnice koje se preporučuju u ishrani kako kod prevencije, tako i kod lečenja virusnih oboljenja.

Mehanizam antivirusnog djelovanja flavonoida naučno je dokazan i temelji se na inhibiciji transkripcije (prepisivanja) virusa, tj. njegovog razmnožavanja. Mehanizam je zasnovan na inhibiciji virusne polimeraze, vezivanju flavonoida na nukleinske kiseline ili proteine kapside, i stimulaciji imunog sistema da stvara više sopstvenih antivirusnih „boraca“ (interferon alfa, beta i gama).

Takođe je korisno koristiti suplemente koji u sebi sadrže cink i vitamin D, koji pomažu organizmu da imunski sistem kvalitetnije funkcioniše.

Izvor: spos.info

Ovu grešku svi pravimo kada jedemo voće: A može da dovede do zdravstvenih poteškoća!

Agrosavjet
-
0
Ovu grešku svi pravimo kada jedemo voće: A može da dovede do zdravstvenih poteškoća!

Nutricionistkinja savjetuje na koji način treba da jedemo voće i šta nikako ne smijemo da radimo

Voće je prepuno minerala, vitamina, proteina i prehrambrenih vlakana koji su potrebni za pravilno funkcionisanje organizma.

Međutim, sadrži i dosta fruktoze koja može da nam škodi ako ga konzumiramo na pogrešan način.

Naime, fruktoza je vrsta jednostavnog šećera koji voću daje slatkoću. Kao i svaki drugi šećer,  može značajno da poveća nivo šećera u krvi, u zavisnosti od vrste voća koje jedemo.

Među voćem koje sadrže visok udeo fruktoze  spadaju banane, mango, smokve i grožđe. Dakle, ukoliko ih konzumiramo u većim količinama izazvaće nagli skok šećera u krvi, što može dovesti do groznice i vrtoglavice.  Osim toga, pojačava želju za slatkim.

Manje fruktoze i niže skokove šećera u krvi osiguraće voće kao što su borovnice, dinje i maline.

Ali da bi se usporila apsorpcija fruktoze, ne treba se odricati voća s dosta šećera, već ga kombinovati sa drugim namirnicama.

„Kombinacija voća s masnoćom ili proteinom usporiće rast šećera u krvi, ističe američka nutricionistkinja i auturka knjiga Frances Largeman-Roth, koja dodaje:

„Upravo zato su jabuke s maslacem od kikirikija, šumsko voće s jogurtom i grožđe sa sirom klasični i zdravi zalogajčići.“

Izvor: dnevnik.hr

Ovaj posao vam može donijeti zaradu

Agrosavjet
-
0
Ovaj posao vam može donijeti zaradu

Jedna veoma interesantna i specifična proizvodnja, čak možemo da kažemo netipična za naše podneblje. Andrija Nikolić je marljivo skupljao sjemena retkih sorti najljućih paprika, i tako započeo svoju proizvodnju.

Čime se on bavi, šta proizvodi, kakve proizvode ima, pročitaće te u tekstu koji slijedi!

„Živim u Nišu, tačnije u okolini, bavim se proizvodnjom ljutih paprika, naime, imam preko 160 sorti najljućih paprika.

Podijeljene u nekoliko rodova, a najbrojniji je Chinese. Ljute papričice spadaju u grupu najzdravijih namirnica na svijetu, zbog kapsaicina koji daje ne samo ukus, nego i posebna ljekovita svojstva.“

Koje sorte ljute paprika gajite?

„Ove sorte nisu tipične za naše podneblje, dugo sam skupljao sjemena i trudio se da ih sačuvam. Neke od sorti koje gajim su: Karolina reaper, Bhut Jolokia, Jays Schorpion Red, Jigsaw Fatali Gourmet, Pimenta Leopard, Pimenta Jaguar F2. Izuzetno su ljekovite, deluju antiupalno, sprečavaju čir na želudcu, podstiču mršavljenje i snižavaju šećer u krvi.“

Kakve uslove gajenja zahtijevaju ove sorte?

„Uslovi gajenja nisu toliko specifični, ali zahtevaju stalnu njegu i pažnju. Moram da napomenem da je u pitanju integralna proizvodnja sa što manje, ili bez upotrebe hemijske zaštite, retko koristim preparate

na bazi bakra. Ono što je posebno interesantno za čitaoce je to što prilikom tretiranja koristim ljekovite biljke.“

Možeš li da nam otkriti koje su to ljekovite biljke koje koristite?

„U početnoj fazi vršim tretiranje koprivom, koja je jako dobar izvor gvožđa, što je veoma značajno. U fazi cvjetanja vršim tretiranje biljkom gavez u kombinaciji  sa koprivom, a u toku plodonošenja tretiram gavezom u solo varijanti. Bijeli sljez dodajem po potrebi u fazi sazrevanja.“

Da li vršišite preradu paprika?

„Naravno, izdvajam ulje, pravim ljute soseve, pored toga proizvodim ljutu paprika i tinkture koje takođe samostalno pravim. Ovi proizvodi se mogu koristiti kao dodaci spremljenim jelima, a najčešće se upotrebljavaju u Italijanskoj kuhinji.“

„Proizvodnjom se bavim pretežno iz hobija. Za sada nema neke velike zarade, ali planiram u budućnosti da se više posvetim promociji, marketingu i upoznavanju ljudi sa ovim sortama i njihovim ljekovitim svojstvima.

Izvor: Domaćinska kuća

Ova 3 korova su od izuzetnog značaja za naše zdravlje

Agrosavjet
-
0
Ova 3 korova su od izuzetnog značaja za naše zdravlje

U teškim vremenima poput ratova i ekonomskih kriza, ljudi su se uvijek okretali ka prirodi tražeći i nalazeći hranu. Malo ko zna da nema ništa zdravije od samoniklih biljaka – Predstavljamo vam 3 korova koja su veoma korisna za naš organizam.

Samo ako živite u skladu sa prirodom, možete doći do pravog zdravlja. Samonikle biljke u vašem dvorištu prava su riznica vitamina i minerala neophodnih za ljudsko tijelo.

Većinu tih biljaka smatramo „korovom“, ali ako ih pripremite na odgovarajući način dobićete besplatnu i ukusnu hranu koja je u stanju da potpuno oporavi vaše tijelo.

Tušt

Zovu je još i bljušt, tušanj, tušac i portulak. Prava zvezda među samoniklim biljkama je – tušt, Portulaca oleracea. Tušt je prava riznica omega-3 masnih kiselina toliko bitnih za naše zdravlje. Postoji velika vjerovatnost da ova biljka upravo sada raste u vašem dvorištu, jer prema statistici, on je najprošireniji „korov“ na svijetu.

Tušt je minijaturna biljka, sa sočnim mesnatim listovima i crvenkastim stabljikama. Raste kao samonikla biljka u dvorištima, uz reke, potoke, kanale i rubove šume. Otporan je na visoke i niske temperature i sušu, uspijeva na lošem zemljištu.

Odličan je izvor antioksidanata, vitamina C, A, B i E te omega-3 masnih kiselina. Više o ovoj biljci pročitajte u tekstu TUŠT ljekoviti korov koji raste po našim baštama i livadama /RECEPTI/

Osim obilja omega-3 masnih kiselina, tušt sadrži: šest puta više vitamina E od spanaća, sedam puta više beta-karotena nego šargarepa, 25 mg vitamina C po šoljici (20% preporučenog dnevnog unosa) magnezijuma, kalcijuma, železa, vitamina B2, kalija, fosfora i mangana.

Tušt je vrlo koristan ukoliko imate mokraćne ili probavne probleme. Ima antigljivično i antimikrobno djelovanje. Koristan je i kod kožnih bolesti – pozitivno djeluje na akne, psorijazu i opekotine.

Njegovo mlado lišće i stabljike idealni su u salatama i sendvičima. Tušt je bogat pektinom, pa se može koristiti za zgušnjavanje supa i variva.

Salata od tušta:

Naberite dosta mladih izdanaka tušta. Operite tušt u cjedilu, kratko prokuvajte u slanoj vodi i izvadite ga u činiju. Dodajte naseckani bijeli luk i zalijte maslinovim uljem, posolite i stavite malo bibera. Dobro promješajte i jedite ga kao salatu ili prilog.

Isto tako par mladih izdanaka tušta možete dodati svježoj zelenoj salati. Provereno liječi anemiju.

Tušt možete i kratko propržiti na masti, pa preliti jajima. Dodati kajmak i domaći hljeb.

Maslačak

Vjerovatno ste već upoznati s zdravljem koje nudi maslačak. Ne postoji dvorište u kojem nije nikao maslačak ili dva, ali obično ga doživljavamo samo kao cvijeće ili korov.

Lišće maslačka možete koristiti u salatama, supama i sokovima. Možete ga pripremiti na isti način kao spanać. Lišće i cvijet maslačka možete osušiti i praviti od njih čaj. Korijen možete osušiti i ispeći, te ga koristiti kao zamjenu za kafu, a od cvijeća napraviti vino ili med.

Maslačak ima antioksidativna svojstva i sadrži spojeve taraxacin i taracerin, zajedno s inulinom i levulinom, zahvaljujući kojim ima izvanredna lekovita svojstva: djeluje kao prirodan laksativ i diuretik, pomaže kod nadutosti i edema, normalizuje nivo šećera i holesterola u krvi, poboljšava apetit i stimuliše rad želudca, čisti i regeneriše jetru, pomaže kod opekotina i uboda.

Maslačak takođe poseduje antivirusna svojstva i može biti koristan u borbi protiv herpesa i AIDS.

Naša preporuka je da mlade listove maslačka dobro operete i dodate u zelenu salatu. Osim što će vam vratiti snagu tokom proljećne malaksalosti, maslačak je u stanju da toliko popravi imunitet da vam ni jedna bolest neće moći ništa!

Kopriva

Zadnja na našoj listi ali ne i manje važna je kopriva – urtica dioica. Ispod njenih listova kriju se žalci – dlačice koje sadrže mješavinu spojeva uključujući histamin, serotonin i acetilkolin. Ako ih dotaknete, dlačice izliju ovaj sok na kožu što izaziva žarenje. Upravo zbog toga većina nas pre konzumiranja kuva koprivu.

Međutim kopriva se može koristiti i sirova – odstraniti hemijske tvari koji izazivaju žarenje možete i potapanjem u hladnoj vodi.

Kopriva ima visok udio gvožđa, kalijuma, mangana, kalcijuma i vitamina A, C, D i K. Jedna šoljica koprive vas opskrbljuje sa nevjerovatnih 1.790 IU vitamina A, što je čak 300% preporučenog dnevnog unosa.

Naša preporuka za ukusan obrok je čorbica od koprive. Dinstajte crni luk i nekoliko čena bijelog luka, pa tome dodajte koprivu i jednu šargarepu. Kuvajte kratko i pred sam kraj dodajte šaku pirinča i začine.

Ova krepka čorba učiniće pravo čudo za vaš organizam.

Djelovi koprive koji se najčešće konzumiraju su lišće i njen korijen.

Spomenuli smo samo tri samonikle biljke, koje možete koristiti kao hranu i lijek. Zapravo, postoji ih mnogo više. U literaturi opisano je nekoliko hiljada samoniklih biljaka. Preporučujemo da novu hranu u jelovnik uvodite postepeno. Naučite dobro raspoznavati samonikle biljke pre što ih počnete koristiti.

A kada ih dobro upoznate – neće biti kraja maštovitim i zdravim jelima na vašem stolu.

Izvor: stil

PROČITAJTE:

KOPRIVA je nezamijenljiva u borbi protiv svih bolesti – Iznenadiće vas njeno dejstvo na vaše zdravlje!

Osjećate se tromo i malaksalo, bez snage? Mi imamo rješenje

Recept za DOMAĆI sirup od KOPIRVE

Kako gajiti rani kupus na otvorenom polju

Agrosavjet
-
0
Kako gajiti rani kupus na otvorenom polju

Rani kupus na otvorenom – U Leskovačkom kraju sjetva za proizvodnju rasada ranog kupusa na otvorenom počinje tokom januara i februara, u toplim lejama i kontejnerima. Rasadjivanje se obavlja, zavisno od vremena sjetve, vremenskih prilika i planiranog plasmana krajem februara, tokom marta i aprila, a berba zavisno od klimatskih prilika i osobine hibrida krajem maja, tokom juna i jula. Sadnju kupusa na otvorenom treba prilagoditi vremenskim uslovima kako ne bi došlo do propadanja biljaka.

Biološke karakteristike: Kupus spada u grupu povrća sa malim zahtjevima za temperaturom, mada najbolje rezultate postižemo kada mu obezbedimo optimalne temperature u svim fazama rasta i razvića. Najpogodnije temperature za rast i razvoj kupusa su od 15-20 C. Biljka kupusa zahteva dosta svjetlosti, naročito u fazi rasada, jer u slučaju nedostatka svjetlosti dolazi do izduživanja stabla.

S’ obzirom da kupus ima veliku lisnu masu, a relativno slabo razvijen korijenov sistem, kupus ima velike zahteve za vodom. Faza nakon rasađivanja se ističe u zahtevima za vodom. Za uspešnu proizvodnju kupusa najpogodnija su srednje teška zemljišta sa dobrim vazdušnim i vodnim režimom, koja su neutralne reakcije. Sadnja rasada se obavlja ručno-sadiljkom i mašinski-sadilicom. Ako se sadnja obavlja sadilicom, predhodno je moramo podesiti. Provjeru nakon sadnje prvih biljaka možemo provjeriti pokušajem čupanja biljke. Ukoliko isčupamo biljku, podešavanje moramo ponoviti, ukoliko otkinemo samo list, a biljka ostane zasadjena, sadilica je dobro podešena. Idealno vreme za rasađivanje je u jutarnjim ili večernjim satima.

Rani kupus na otvorenom

Obrada zemljišta mora biti kvalitetna i na vreme obavljena. Osnovna obrada počinje u jesen, na dubinu od 30 cm. Pre rasađivanja kupusa zemljište treba što bolje pripremiti, kako bi dobili sitnomrvičastu strukturu. Kupus dolazi na prvom mjestu u plodoredu.

Imajući u vidu da obrazuje veliku vegetativnu masu, kupus veoma dobro usvaja hraniva iz organskih đubriva, koja je potrebno rasturiti u jesen sa osnovnom obradom. Kupus daje odlične rezultate pri đubrenju stajnjakom. U proseku kupus za 10 t prinosa iznosi 50 kg N, 15 kg P2O5 i do 50 kg K2O.

Đubrenje treba obaviti na osnovu rezultata agrohemijske analize, ali je opšta konstatacija da đubrenje prolećnog kupusa treba uvećati 2-2,5 puta od količine hraniva iznetih prinosom. Maksimalnu količinu hraniva kupus zahteva u periodu obrazovanja glavice. Neposredno nakon sadnje biljka usvaja najveću količinu N, sve do momenta obrazovanja glavice. Pri obrazovanju glavice biljci je najpotrebniji P, pa sve do kraja vegetacije, a K se najviše usvaja u fazi rasta glavice, što nam govori da đubrenje kupusa treba bazirati na osnovnom đubrenju (zajedno sa osnovnom obradom).

Prihrana kupusa najčešće se obavlja u dva navrata: Prvi put do faze formiranja rozete, sa 1/3 N đubriva a drugu prihranu treba obaviti u početku formiranja glavice sa preostalom planiranom količinom đubriva. Za ranu proizvodnju kupusa na otvorenom preporučuje se sadnja zdravog, dobro odnegovanog rasada na međuredni razmak oko 50 cm, a razmak u redu između biljaka 30-40 cm, kako bi se ostvario i sklop 50-66.000 biljaka/ha.

Izvor: agroinfo

Vratite biljkama sjaj

Agrosavjet
-
0
Vratite biljkama sjaj

Sobne biljke biće ljepše i zelenije, a i brže će napredovati, ako im sa listova uklonite prašinu

1...808809810...1.016Stranica 809 of 1.016

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia