недеља, септембар 14, 2025
spot_img
Naslovnica Blog Stranica 61

Bez šećera i konzervansa: Brzi recept za džem od jagoda

Sezona je jagoda, a osim u svježem izdanju, ovi crveni slatki plodovi neodoljivi su i u džemu.

Parče hljeba namazano džemom od jagoda vraća nas u djetinjstvo kada smo ovu slasnu kombinaciju rado konzumirali za doručak i večeru, kao i za užinu. Prednost se uvijek davala džemu napravljenom kod kuće u odnosu na onaj kupovni, a savršeno se slaže uz palačinke ili kao nadjev u kolačima.

A i danas se radujemo kada u domu nađemo teglu džema napravljenog po recepturi naših baka.

Jagode ovih dana možemo pronaći na tržnicama i u prodavnicama, a oni srećni ih imaju i u svojim baštama – te je vrijeme da se napravi džem po receptu koji ne oduzima previše vremena, a za koji nije potreban ni šećer ni konzervans.

Recept:

Sastojci:

1 kg jagoda

60 ml limunovog soka

3 kašičice izrendane korice limuna

70 g meda

Priprema:

Očišćene jagode usitnite ili ih ispasirajte, a zatim ih stavite u dublju posudu. Dodajte izrendanu koricu limuna, sok od limuna i med. Dobro promiješajte i stavite da se kuva na srednje jakoj vatri uz često miješanje.

Kada je smjesa dovoljno gusta, odnosno kada se pojave balončići, nakon otprilike 35 do 45 minuta kuvanja, džem je gotov i nakon hlađenja spreman za konzumaciju.

Džem čuvajte u frižideru i pojedite ga u naredne dvije sedmice.

S obzirom na to da ne sadrži šećer koji inače služi kao prirodni konzervans, sklon je kvarenju ako se ne drži na hladnom mjestu i ne pojede u kraćem roku.

EVO KAKO DA ZAŠTITITE BAŠTU I VOĆNJAK OD ZMIJA: Top 6 korisnih savjeta i načina

Zmije imaju važnu ulogu u ekosistemima, a samim tim i u baštama i voćnjacima.

Zašto su korisne?

One kontrolišu štetočine poput miševa, voluharica, pacova, žaba, puževa i drugih malih životinja koje mogu oštetiti usjeve ili voće i tako održavaju prirodnu ravnotežu. Na ovaj način smanjuju upotrebu pesticida, ali i učestvuju u razgradnji organskog materijala poput leševa životinja ili biljnog otpada i obogaćuju zemljište.

Ipak, malo kome je svejedno kada ih vidi u svom okruženju, posebno onima koji nisu upoznati sa njihovim vrstama. Tako ima onih koji od obične bjelouške (naslovna fotografija, op.ur.) vide šarku i odmah će poželeti da je se reše.

Ako ste primijetili veći broj zmija u svojoj bašti ili voćnjaku i ako ih se bojite, evo nekoliko saveta kako da ih držite podalje.

Šest preporuka za odvraćanje zmija

1. Dolaze na hranu

Uklonite izvore hrane koje će privući miševe, voluharice, pacove i gore navedene životinje. Jer, tamo gde ima njih, moguće je da će doći i zmije. Očistite sve ono što ih može privući, pa čak i ambalažu od hrane, hranu za ljubimce, hranilice za ptice. Obratite pažnju i na komposter.

2. Vole vodu

One vole vodu pa će se pojaviti u jezercu, fontani ili čak u dubini u zemlji gde se skuplja kišnica. Prekrijte posude u kojima držite vodu za zalivanje.

3. Uklonite skloništa

Skrivaju se na vlažnim i tamnim mjestima, uz veliko kamenje, ispod gomile lišća, balvana, starih grana, praznih posuda za cvijeće. Neće se dugo zadržavati ako nemaju gde da se sakriju.

4. Visoka trava

Redovno kosite visoku travu, jer se tamo sklanjaju od grabljivica kao što su sove i jastrebovi.

5. Predatori kao pomoćnici

Privucite njihove prirodne neprijatelje tako što ćete postaviti T motku na strateškim mjestima oko vrta i voćnjaka. Sove ili jastrebovi rado će sjesti na njih, kao na osmatračnicu, u potrazi za plijenom.

6. Biljke pomoćnici

Navodno ih odbijaju određene biljke zbog svog mirisa, iako za to nema naučnih dokaza.

Prčitajte: Koje biljke odbijaju zmije?

A šta ako je sretnem?

U slučaju da sretnete zmiju, nemojte je tjerati, udarati i slično, ona se boji isto kao i vi, možda i više. U samoobrani vas može napasti i ugristi. Ostanite smireni i lagano se udaljite.

Espreso/Agroklub.rs/Maja Celing Celić/

Iskoristite maj za sadnju ove tri omiljene povrtne vrste

Već u jednoj gredici ili pak većoj saksiji na balkonu moći ćete uzgojiti povrće od kojeg ćete imati koristi

U maju nema odmora kada je povrtnjak u pitanju. Posla je zaista mnogo, naročito ako želite održavati (zalijevanje, okopavanje, uklanjanje korova, zaštita od nametnika…) sve ono što ste dosad zasadili tokom zime i proljeća te se ‘baciti’ na nove kulture. Idealno je vrijeme za sadnju povrtnica poput mahuna, krastavaca, mrkve, cvekle, peršuna… ali i vrsta koje ćete brati tek u jesen ili zimi: kelj pupčar, brokula, karfiol, praziluk…

Već u jednoj gredici ili pak većoj saksiji na balkonu moći ćete uzgojiti povrće od kojeg ćete imati koristi. Naravno, u izboru ćete se ravnati prema svojim afinitetima i prehrambenim navikama, ali i prema tome šta možete uzgojiti u većoj količini pa konzervisati ili zamrznuti. Tako ćete se zdravije hraniti tokom zime, ali i uštedjeti jer su zamrznuti proizvodi prilično skupi.

MRKVA

Biljka slatkastog ukusa može se saditi već od početka marta pa sve do kraja maja– ako je ranije zasadite, to će uticati na količinu šećera te karotina u plodu. Sadite ih u gredicama između kojih ostavite razmak oko 35 cm i na dubini oko 1,5 cm. Stavite 1 sjeme na svakih 2 cm. Obvezno je zalijevajte u slučaju sušnih razdoblja te rasađujte ako gusto narastu. Moći ćete ih brati 80 dana nakon sadnje.

MAHUNA

Stavljajte po dvije sjemenke u dubinu na gredici i to u razmacima po 10 cm. Niske sorte mahuna sade se u redove od 40 cm, a visoke od 1 m razmaka. Kako bi brže rasle, sjeme mahuna 24 sata prije sadnje potrebno je namočiti u vodu.

KRASTAVCI

Možete iz saditi iz sjemena ili presadnica. Krastavci vole sunce, ali i vlagu. Ako želite da budu manje gorki i da brže rastu, onda im svakako osigurajte dosta vlage. U jamicama na gredici stavljajte odjednom 3 do 4 sjemena, s razmakom od 20 cm.

Zalijte paradajz ili krastavac ovim rastvorom kako bi biljke bile bujne i sa mnogo plodova

Ako ste novi u uzgoju paradajza i krastavaca, sadnja može da bude teška. Ove mlade biljčice imaju specifične potrebe za svjetlom, đubrivom, presađivanjem kako bi dobro rasle i dale mnogo plodova. Kako bi biljke bile bujne, lijepih listova, a kasnije sa mnogo cvjetova i plodova, morate lijepo da ih njegujete.

Za to možete koristiti i prihranu koju ćete sami napraviti od samo tri namirnice koje imate već u svojoj kuhinji. Od sastojaka će vam biti potrebno:
  • kašika suvog kvasca
  • kašika sode bikarbone
  • litar tople vode

Postupak: Sve sastojke pomiješati. Ostaviti da stoje dva sata. Razblažite sa 10 litara vode i zalijte vaše biljke.

Kvasac sadrži vitamin B, minerale i druge sastojke. Dodavanjem kvasca u zemlju povećava se koncentracija azota i fosfora, te biljke bolje rastu. Soda bikarbona uništava štetne materije i sprečava pojavu gljivica na biljkama, prenosi n1.

Pročitajte šest najvažnijih savjeta za pravilno zalijevanje biljaka tokom ljetnih vrućina

Šest najvažnijih savjeta za pravilno zalijevanje biljaka – Posebnu pažnju zalijevanju biljaka posvetite tokom velikih vrućina i sušnih razdoblja, mnoge biljke takav period ne mogu preživjeti bez veće količine vode, no ima i onih kojima vrućina i suša zapravo – gode!

Zalijevanje biljaka čini se jednostavnim, ali s time se mnogi od nas muče. I to zato što postoje mnoga pravila zbog kojih treba znati tačno kada i koliko često zalijevati koju biljku. Pomoći ćemo vam da bolje osjetite kako pravilno zalijevati biljke. Osim toga, imamo savjete o tome koju vrstu vode najbolje koristiti za biljke i kako prepoznati znakove prekomjernog zalijevanja. Jednom kada počnete slijediti naše smjernice, više nikad vam biljka neće propasti.

Pročitajte: Kako brzo odrediti da li je vrijeme za zalivanje u plasteniku?

Šest najvažnijih savjeta za pravilno zalijevanje biljaka

Idealna temperatura

Voda mlake temperature bolja je od tople ili hladne. Naime, i topla i hladna voda mogu oštetiti biljke i zato je najbolje napuniti kantu za zalijevanje i uvijek je imati spremnu.

Znakovi iz prirode

Ne trebaju sve biljke jednaku količinu vode, pa ako niste sigurni koliko vašoj biljci treba, koristite znakove iz prirode. Važno je znati i iz kojeg podneblja koja biljka potiče, to je dobar indikator i za zalijevanje.

Pravo vrijeme

Zalijevanje ujutru je poželjnije nego ono večernje. Tako biljke imaju priliku sušiti se i brže isparavati tokom dana kada su temperature više.

Nije uvijek sve samo u vodi

Ako je tlo stalno suvo, a listovi počinju žutiti, možda biljci treba dati više vode. Ako voda ne poboljša stvari, treba prilagoditi temperaturu ili razinu svjetlosti koju biljka dobija. Za balkonsko cvijeće to znači premještanje u polusjenu.

Pročitajte: Za bolje cvjetanje i rast dodajte ASPIRIN u vodu za zalivanje biljaka

Veliki zahtjevi

Proljetno-ljetna suša nije uvijek vidljiva oku, a može prouzročiti velike štete na biljnom materijalu. To je vrijeme kad biljke najviše rastu, razvijaju se korijenje i listovi, otvaraju se cvjetovi. I tada biljke trebaju najviše vode.

Najbolja metoda

U cvjetnjacima je, nemate li sistem navodnjavanja, najbolje pustiti vodu da teče u tlo i da ga dobro namoči. Zalijevanje crijevom dobro je samo ako cvijeće zalijevate tik uz korijen. Nikad ne 
zalijevajte po lišću. Cvijeće uglavnom nije dobro zalijevati po lišću. Za ruže zalijevanje po lišću može biti i pogubno jer se lako razvije pepelnica, a nakon nje dolaze i druga oboljenja, prenosi living.vecernji.hr

Svježi KRASTAVCI bez trunčice GORČINE: Ključ je u pravilnom zalijevanju

Tokom proizvodnje krastavaca, često se susrećemo s gorčinom, neprijatnim ukusom koji se može javiti zbog nepravilnog zalivanja. Da biste izbjegli ovu neprijatnost i uživali u svježim i sočnim krastavcima, ključ je u pravilnoj vlažnosti zemljišta.

Neredovno ili nedovoljno zalijevanje, kao i upotreba hladne vode, najčešći su krivci za stvaranje kukurbitacina, materije odgovornih za gorčinu u krastavcima. Kako biste osigurali da vaša berba bude oslobađena ovog neželjenog ukusa, važno je držati tlo umjereno vlažnim.

Prema nekim stručnim istraživanjima, optimalna temperatura vode za zalijevanje krastavaca kreće se između 25 i 28°C. Preporučuje se da uvijek imate pri ruci posudu s toplom vodom kako biste spremno mogli zaliti svoje biljke. Idealno je zalijevati krastavce 1-2 puta sedmično, prilagođavajući se vremenskim uslovima i tipu tla u vašem vrtu.

Pročitajte: Zalijevanje povrća u plastenicima i na otvorenom: faktori i preporuke

Pri zalijevanju, bitno je tlo natopiti do dubine od oko 20 cm, ali pripazite da voda ne dospije ispod korijena kako biste izbjegli truljenje. Važno je da tlo ostane umjereno vlažno, izbjegavajući pretjerano sušenje, ali i stvaranje močvarnih uslova.

Što se tiče prskanja lišća krastavaca vodom ili rastvorom gnojiva, preporučuje se obaviti to nakon 18:00 sati, kada se zrak hladi i direktno sunčevo svjetlo više nije prisutno. Ovo će omogućiti biljkama da apsorbuju vlagu i hranljive tvari bez rizika od oštećenja od jakog sunca.

Uz pažljivo prilagođavanje zalijevanja i brigu o optimalnim uslovima, možete očekivati bogatu berbu ukusnih, svježih krastavaca, bez trunčice gorčine. Slijedeći ove smjernice, vaš vrt će biti raj za ljubitelje ovog osvježavajućeg povrća.

Biljke koje ni pod kojim uslovima ne smijete posjedovati u Njemačkoj

​Nisu sve biljke u Njemačkoj prikladne za kućni vrt. Uzgoj nekih čak je nezakonit i može rezultirati zatvorskom kaznom.

Proljeće je vrijeme radova u vrtu. Svako ko ima vrt vjerovatno je trenutno zauzet sadnjom svježeg cvijeća i grmlja. Ipak, savjetuje se oprez. Jer neke se biljke ni pod kojim uslovima ne smiju naći u kućnom vrtu u Njemačkoj.

Na primjer, visoke su kazne za uzgoj invazivnih vrsta. Još je gora kazna za drugu biljku: opijumski mak (Papaver somniferum). Budući da to potpada pod Zakon o drogama, postoji čak i opasnost od zatvorske kazne.

Uzgoj opijumskog maka je ilegalan – ali postoje sorte maka koje su dopuštene.

„U Njemačkoj biljke i dijelovi biljke Papaver somniferum podliježu propisima o narkoticima“, upozorava Savezni institut za lijekove i medicinske proizvode u saopštenju. Razlog tome je morfijum sadržan u biljnim sokovima. „Za uzgoj je stoga potrebna dozvola, bez obzira na broj biljaka, kako za komercijalnu tako i za privatnu upotrebu“, kaže savezni zavod. Od 1. aprila vrtlari smiju legalno i bez dozvole uzgajati do tri biljke kanabisa.

Svako ko uzgaja opijumski mak u svom vrtu bez dopuštenja krši odjeljak 29 Zakona o drogama (BtMG), prema Saveznom ministarstvu pravosuđa, svako ko ga proizvodi, distribuira ili posjeduje u velikim količinama mora očekivati zatvorsku kaznu od najmanje jedne godine. U lakšim slučajevima propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina.

No, dopušteno je uzgajati sorte maka s niskim sadržajem morfijuma. To uključuje dvije ljetne sorte maka „Mieszko“ i „Viola“ kao i zimsku sortu maka „Zeno Morphex“, koje, prema Saveznom zavodu za lijekove i medicinske proizvode, svaka imaju sadržaj morfijuma manji od 0.02 odsto.

Za sorte maka koje sadrže morfijum potrebno je odobrenje Savezne kancelarije za opijum. Uzgoj opijumskog maka u Njemačkoj regulisan je članom 3 Zakona o drogama (BtMG). Prema tome, odobrenje Saveznog zavoda za lijekove i medicinska sredstva potrebno je u određenim slučajevima:

Uzgoj narkotika

Uvoz i izvoz narkotika

Kupovina ili na drugi način nabavka narkotika

Trgovina narkoticima

Ostala prodaja, distribucija ili stavljanje u promet opojnih droga

Proizvodnja pripravaka izuzetih u skladu s odjeljkom 2. stavom 1. br. 3

Uzgoj opijumskog maka u Njemačkoj ima tradiciju i u porastu je.

Prema Saveznom institutu, 166 hektara opijumskog maka uzgajano je uz dozvolu u Njemačkoj 2016. godine. U 2021. već ih je bilo 1.077 hektara, ali u 2022. opet nešto manje s ukupno 788 hektara.

Savezni institut izvještava: „Uzgoj opijumskog maka slijedi dugu tradiciju u Njemačkoj i uživa sve veću popularnost, posebno od 2019. godine.“ Razlog tome je, s jedne strane, povećana potražnja za regionalnim proizvodima, a s druge strane činjenica da se opijumski mak može vrlo dobro uzgajati konvencionalno i organski, prenosi „Fenix-Magazin„.

U saopštenju takođe stoji: „Sam uzgoj obično se koristi za dobijanje sjemenki opijumskog maka. Koriste se kao hrana, primjera radi u pekarskim proizvodima, ili se dalje prerađuju u hladno prešana ulja. Opijumski mak takođe se uzgaja u ukrasne svrhe u mnogim vrtovima.“

Propašće prije nego što počne da rađa: Ove 4 biljke paprika ne podnosi

Ukoliko u bašti želite zdravu papriku koja će obilno rađati, pored ovih biljaka je ne smijete posaditi.

Ove četiri biljke u stanju su da paprici prenesu bolesti, izvuku iz zemlje sve što je dobro pa ova biljka neće imati minerale potrebne za rast i razvoj.

Ako želite da paprika rađa obilno, da je plod mesnat i zdrav, uz nju obavezno posadite neku od ovih biljaka:

Bašta u MAJU: Šta se radi, a šta sadi?

U maju se vrijeme polako stabilizuje, obaveze u bašti se gomilaju, pa se često dešava da ne znamo odakle da počnemo. Takođe, nameće se pitanje šta još možemo posaditi ili posijati tokom ovog mjeseca.

Možda mislite da je prekasno za uzgoj omiljenog povrća iz sjemena, ali tople majske temperature čine zemlju savršenom za sjetvu. Toplo i vlažno tlo će da omogući brzo klijanje i rast biljaka. Onih koje želimo, ali i onih koje ne želimo.

Zato je u maju potrebno da se intezivira suzbijanje nastalih korova u povrću koje smo ranije posadili. Takođe, potrebno je da se obavi tretman zaštite povrća od plamenjače i drugih bolesti i da se uradi prihrana.

Visokim biljkama je potrebno obezbijediti potporu. Mogu se koristiti drvene pritke ili razni metalni okrivi. Razne vrste penjačica tokom maja bujaju, te ih treba vezivati baštenskom žicom ili kanapom kako bi se ukrotile  i uputile u željeni pravac.

U maju može da se sije kukuruz šećerac, krastavac, pasulj, lubenica, dinja, tikvice i tikve, pasulj i mahunarke. Šargarepa, peršun, celer i paškanat, takođe, mogu da se siju. Ovde treba voditi računa da zemlja bude stalno vlažna, odnosno da se ne isuši površinski sloj zemlje. Biljke neće da niknu, jer će se sa zemljom isušiti i aktivirane klice.

Može da se sadi rasad paradajza, paprike, plavog patlidžana, celera, lubenice i dinje. Najbolje je sadnju obaviti neposredno pred kišu, kada je vrijeme tmurno i oblačno.

U maju nam dolazi na berbu salata, spanać i kelj, a počinje da se vadi šargarepa i mladi krompir.

6 stvari koje možete staviti u zemlju tokom SADNJE PARADAJZA: Za bolji PRINOS i SOČNIJI PLOD

Zadovoljstvo uzgoja paradajza neupitno je, a istinski zaljubljenici u baštovanstvo već marljivo pripremaju svoje parcele za sadnju prvih sadnica ovog popularnog povrća. Paradajz, koji pruža jedinstvenu radost pri prvom ubiranju zrelih plodova, zahtijeva posebnu pažnju i brigu kako bi postigao pun potencijal svoje arome i slatkoće.

Ova biljka je poznata po svojoj visokoj potrošnji minerala i vitamina iz zemlje u kojoj raste. Stoga je neophodno osigurati da zemljište bude bogato hranljivim supstancama kako bi se postigao optimalan rast i razvoj paradajza. Baštovani, svjesni ove činjenice, posvećeno rade na pripremi svojih parcela, maksimalno ih obogaćujući đubrivima i nutrijentima kako bi osigurali uspešan rast ovog voljenog povrća.

Postoji čak 6 stvari koje možete staviti u rupu u koju ćete posaditi paradajz, a to su:

Pravilna priprema i primjene BORDOVSKE ČORBE u zasadima vinove loze

Iako se bordovska čorba u vinogradarstvu upotrebljava više od sto godina, često se u praksi događa da se nepažljivo priprema i ne primjenjuje u pravo vrijeme pa tako dolazi do neželjenih posljedica.

Budući se bordovska čorba još uvijek koristi u zaštiti vinove loze protiv peronospore, podsjetit ćemo Vas kako se ona priprema i pravilno upotrebljava.

bordovska čorba dobije se miješanjem modre galice i vapna u određenom omjeru. Za pripremu 100 litara 1 postotne bordoške juhe potrebno je 1 kg modre galice i 1,2 – 1,3 kg gašenog vapna, odnosno 0,40 kg živog vapna ili 0,55 kg hidratiziranog vapna. Premalo vapna uzrokuje kiselost bordoške juhe, što izaziva palež listova, a višak vapna smanjuje učinkovitost na spore gljiva.

Najčešća pogreška vinogradara jest dodavanje vapna bez vaganja, “od oka”, i to obično previše, čime bordovska čorba gubi na fungicidnom djelovanju.

bordovska čorba priprema se tako da se u drvenu ili plastičnu posudu stavi 50 l vode, odvaže 1 kg modre galice koju se stavi u platnenu ili jutenu vrećicu dan prije nego želimo obaviti zaštitu. Platnena/jutena vrećica objesi se preko nekog štapa u bačvu s pripremljenom vodom. Do jutra se modra galica otopi, a u vrećici ostaju nečistoće. Zatim se druga bačva od 100 l napuni s 50 l vode i u nju otopi odvagana količina vapna preko gustog sita da bi se dobilo vapneno mlijeko. U tako pripremljeno vapneno mlijeko stavlja se otopljena modra galica uz stalno miješanje. Provjera da li je bordoška juha neutralne reakcije može se provesti crvenim lakmusovim papirom, koji kod pravilnog načina rada poplavi.

Stajanjem bordovska čorba gubi na kvaliteti pa se preporučuje napraviti samo onu količinu koja će se u istom danu potrošiti. Ako zbog kiše, kvara na prskalici ili bilo kojeg drugog razloga moramo prekinuti prskanje, juha neće izgubiti na kvaliteti i do 14 dana, ako joj dodamo 1 l prokuhanog mlijeka ili 10 dkg šećera na 100 l otopine.

bordovska čorba preventivni je fungicid i preporučuje se upotrebljavati u kasnijim tretiranjima, nakon cvatnje, odnosno u zadnjim tretiranjima, jer se teže ispire te ostaje dugo na organima vinove loze. Nanesena na bobice očvrščuje pokožicu bobica i smanjuje oštećenja od sive plijesni (Botrytis cinarea).

Najveći nedostatak bordovske čorbe jest što se ne preporučuje njezino miješanje s insekticidima i akaricidima pa se jednim tretiranjem ne može zaštiti vinova loza od peronospore i grožđanog moljca, nego su potrebna dva zasebna tretiranja. Napominjemo da se bordovska čorba može miješati s močivim sumporom, čime se štiti loza od uzročnika pepelnice (Uncinula necator).