Iako se bordovska čorba u vinogradarstvu upotrebljava više od sto godina, često se u praksi događa da se nepažljivo priprema i ne primjenjuje u pravo vrijeme pa tako dolazi do neželjenih posljedica.
Budući se bordovska čorba još uvijek koristi u zaštiti vinove loze protiv peronospore, podsjetit ćemo Vas kako se ona priprema i pravilno upotrebljava.
bordovska čorba dobije se miješanjem modre galice i vapna u određenom omjeru. Za pripremu 100 litara 1 postotne bordoške juhe potrebno je 1 kg modre galice i 1,2 – 1,3 kg gašenog vapna, odnosno 0,40 kg živog vapna ili 0,55 kg hidratiziranog vapna. Premalo vapna uzrokuje kiselost bordoške juhe, što izaziva palež listova, a višak vapna smanjuje učinkovitost na spore gljiva.
Najčešća pogreška vinogradara jest dodavanje vapna bez vaganja, “od oka”, i to obično previše, čime bordovska čorba gubi na fungicidnom djelovanju.
bordovska čorba priprema se tako da se u drvenu ili plastičnu posudu stavi 50 l vode, odvaže 1 kg modre galice koju se stavi u platnenu ili jutenu vrećicu dan prije nego želimo obaviti zaštitu. Platnena/jutena vrećica objesi se preko nekog štapa u bačvu s pripremljenom vodom. Do jutra se modra galica otopi, a u vrećici ostaju nečistoće. Zatim se druga bačva od 100 l napuni s 50 l vode i u nju otopi odvagana količina vapna preko gustog sita da bi se dobilo vapneno mlijeko. U tako pripremljeno vapneno mlijeko stavlja se otopljena modra galica uz stalno miješanje. Provjera da li je bordoška juha neutralne reakcije može se provesti crvenim lakmusovim papirom, koji kod pravilnog načina rada poplavi.
Stajanjem bordovska čorba gubi na kvaliteti pa se preporučuje napraviti samo onu količinu koja će se u istom danu potrošiti. Ako zbog kiše, kvara na prskalici ili bilo kojeg drugog razloga moramo prekinuti prskanje, juha neće izgubiti na kvaliteti i do 14 dana, ako joj dodamo 1 l prokuhanog mlijeka ili 10 dkg šećera na 100 l otopine.
bordovska čorba preventivni je fungicid i preporučuje se upotrebljavati u kasnijim tretiranjima, nakon cvatnje, odnosno u zadnjim tretiranjima, jer se teže ispire te ostaje dugo na organima vinove loze. Nanesena na bobice očvrščuje pokožicu bobica i smanjuje oštećenja od sive plijesni (Botrytis cinarea).
Najveći nedostatak bordovske čorbe jest što se ne preporučuje njezino miješanje s insekticidima i akaricidima pa se jednim tretiranjem ne može zaštiti vinova loza od peronospore i grožđanog moljca, nego su potrebna dva zasebna tretiranja. Napominjemo da se bordovska čorba može miješati s močivim sumporom, čime se štiti loza od uzročnika pepelnice (Uncinula necator).