Naslovnica Blog Stranica 444

Zijevalica – Cvijet koji mnogi obožavaju i njeguju, a ne znaju koje je njegovo tajno značenje i šta privlači

Zijevalica je biljka koja osim zanimljivog imena, posjeduje i cvijet predivne ljepote i gracioznosti. Mnogi je imaju u svojim baštama i domovima, a naziva se zijevalica jer kada otvorite cvijet, on izgleda kao da zijeva.

U engleskom jeziku naziva se „snapdragon“, jer cvijet izgleda kao glava zmaja koji je sklopio čeljusti, a u grčkom jeziku „kynokephelon,“ što znači pseća glava. Stručan naziv za zjevalicu je Antirrhinum majus, što znači cvijet koji liči na nos.

Osim što su vrlo dekorativne, zijevalice imaju i posebno značenje i simboliku. Prvenstveno predstavljaju snagu jer mogu da rastuu na kamenitim, nenaseljenim područjima, ali su često povezana i sa erotskom energijom i gracioznošću. Nekada su ljubavnici poklanjali jedno drugom ovaj cvijet kako bi drugoj strani dali do znanja da im je još stalo.

Pročitajte: Tajni govor cvijeća – Koja je simbolika božura

U nekim kulturama vjeruje se da ovaj cvijet ima nevjerovatan šarm i posebnu moć da spriječi i otkrije laž, ali i da vlasnicima bašte u kojoj raste donosi unutrašnju snagu koja im je neophodna za prevazilaženje izazova.

Postoje zijevalice različitih boja, a svaka od njih daje cvijetu specifično značenje. Navedena značenja uzmite u obzir kada poklanjate nekome cvijet ili prije nego što ga posadite u svoje dvorište:

Ljubičasta zijevalica je povezana sa duhovnošću i duhovnim razvojem.
Crvena zijevalica simbolizuje ljubav, strast i pozitivnu energiju.
Bijela zijevalica ukazuje na gracioznost, čistotu i nevinost.
Žuta privlači sreću i optimizam.

Pročitajte: Bonton darivanja cvijeća – Kome i u kojim prilikama se poklanja cvijeće?

Ovaj cvijet se najčešće, prema vjerovanju, poklanja ljudima koji su prevazišli neki životni izazov ili se trenutno suočavaju sa prekretnicom u životu.

CALADIUM – Biljka koja izgleda kao pravo umjetničko djelo

S raznobojnim listovima veličine dlana, Caladium odmah dolazi u prvi plan kada se pojavi uz ostale zelene biljke. Nisu totalno jednostavne za održavanje, ali uz par dobrih trikova vrlo lako ćete ih održavati. Caladiumi su biljke koje očaravaju i savršeno pristaju u svaki interijer.

Listovi im izgledaju kao prava mala umjetnička djela, a možete birati između različitih boja. Kod nas u rasadnicima ih se doista može pronaći u raznim varijantama i veličinama, a na vama je samo da odaberete.

Pročitajte: Kalateja – Kako se gaji jedna od omiljenih sobnih biljaka?

CALADIUM NJEGA

Caladium je tropska biljka, pomalo otrovnih listova tako da bi je definitivno trebalo držati podalje od djece i kućnih ljubimaca, te dobro prati ruke nakon diranja listova ili stabljika.

Vole slabo osvijetljena mjesta ili čak ona u sjeni, a važno je da je zaštitite od promaje ili jakog vjetra. Zasadite je u bogato organsko tlo koje ćete uvijek održavati vlažnim. Ako se tlo potpuno osuši listovi bi mogli požutjeti i otpasti, a to nikako ne želite.

Previše đubriva može spaliti lišće pa svakako nemojte pretjerivati. Caladiumi će dobro rasti i u vlažnim prostorijama pa su zato recimo idealne i za kupatila.

„Biljka budućnosti“ dolazi i iz Srbije, a u Evropi je takođe tražena

Širom Srbije u jeku je berba borovnica. Posljednjih godina, pored malina, i ovo voće je postalo svojevrstan brend naše zemlje.

U Evropi se prepoznaje po dobrom kvalitetu i specifičnom ukusu. Koliko je ova voćna vrsta profitabilna i da li su neophodna velika ulaganja?

Borovnica je prethodnih godina čak prozvana i „biljkom budućnosti“. Da li je to zapravo tako – za TV Prva otkrio je Mladen Šljivić koji se bavi uzgojem ovog voća.

Pročitajte: Bolesti borovnice tokom cijele sezone gajenja

„Pod borovnicom imamo četiri hektara, berbu smo završili prije dva dana i zadovoljni smo. Cijena je varirajuća od sedmice do sedmice. Počela je sa šest evra, završila sa nekih 3,5 evra, tako da u prosjeku bude oko 5,2“, kaže Mladen.

Kaže da oni imaju ugovorenu prodaju borovnice kao i cijenu koja njima odgovara, te da nema problema sa tim.

Potvrđuje da je srpska borovnica izuzetno tražena u Evropi.

Opširnije u video-prilogu:

Pazite prilikom đubrenja voćaka – Hlor smanjuje prinos i kvalitet

Kako je hlor čest pratilac mineralnih đubriva koja se najčešće mogu kod nas kupiti, treba napomenuti da su pojedine voćne vrste nejednako osjetljive na njegovo prisustvo. Otud imamo grupe voćaka koje su:

  • jako osjetljive: jagoda, malina, kupina, borovnica i trešnja;
  • srednje osetljive: jabuka, šljiva, breskva, višnja i ribizla;
  • jedino je kruška označena kao tolerantna na prisustvo hlora u zemljištu.

Kod kupovine mineralnog đubriva treba obratiti pažnju na sve hemijske elemete i jedinjenja koja ulaze u njegov sastav. Na pakovanju obično stoji samo procentualni sadržaj osnovnih NPK elemenata, ali često ne i njihov oblik, i ako se ti elementi ne nalaze u elementarnom stanju već kao jedinjenja, a kako se kalijum najčešće nalazi u obliku kalijum-hlorida, otuda i hlor. Drugi oblici kalijuma u mineralnim đubrivima obično su kalijum-sulfat, jedinjenje koje umesto hlora sadrži sumpor i kalijum nitrat, jedinjenje sa azotom.

Pomenuti izvori kalijuma su prihvatljiviji za osjetljive vrste, ali su đubriva koja sadrže ovakve oblike kalijuma često skuplja od „hlornih“.

Pričitajte: Evo kako koristiti pepeo za đubrenje voćaka

Ukoliko je poljoprivredni proizvođač u mogućnosti, poželjno je da gajenim vrstama prilagodi đubrivo i odabere ono koje će manje štetiti usjevu. Ukoliko nemamo mogućnost izbora i pri tom gajimo osjetljive vrste, primenu hlornih đubriva treba ograničiti na jesenji termin jer će tokom jeseni i zime doći do djelimičnog ispiranja hlora iz zone korenovog sistema.

Povećane koncetracije hlora u zemljištu mogu se izazvati i sa navodnjavanjem. Voda za navodnjavanje koja ima sadržaj hlora od 50-100 mg/l ne uzrokuje poremećaje u uzgoju i pogodna je za navodnjavanje voća i vinograda. Problemi sa navodnjavanjem su sa vodama koje sadrže nivo hlora iznad 170-180 mg/l i ne preporučuju se za upotrebu u voćnjacima. Zato mnogi voćari koriste kišnicu za zalivanje biljaka.

Simptomi suviška hlora u zemljištu su:

  • prerano kretanje vegetacije,
  • nepotpuno razvijanje listova,
  • uvijanje listova po ivicama,
  • deformacije lišća
  • hloroza koja dovodi do sušenja biljaka

Najčešći simptomi kod voća se obično prvo javljaju na  vrhovima i rubu listova, rubovi listova se uvijaju i nastale promene su slične onima koje nastaju usled nedostatka kalijuma ili suviška azota.

Prevelike koncentracije hlora mogu negativno da utiču na visinu prinosa, ali i kvalitet poljoprivrednih proizvoda.

Šljiva sa Majevice na evropskom tržištu

Šljiva sa Majevice i ove godine krenula je na evropsko tržište.

Berba rane sorte je završena i oko 200 tona prve klase, isporučeno je u Evropsku uniju. Ovih dana počela je berba čačanke ljepotice koja je dobrog kvaliteta, ali zbog suše je sitnija nego ranijih godina.

Ipak, voćari su zadovoljni, očekuju dobru zaradu, cijena je kao i prošle godine 80 feniga po kilogramu, a plasman u Evropskoj uniji obezbijeđen.

Šljivu na Majevici nije uništio kasni proljećni mraz, ali je suša umanjila rod za 20 do 30 odsto. U povoljnim godinama majevički voćari su imali više od 90 odsto roda prve klase.

Ove godine, zbog nedostatka padavina, prve klase čačanke ljepotice koja ide u izvoz, biće znatno manje, jer punih 50 dana ni kap kiše nije palo na ovo područje. Na 2.000 stabala Mirko Јovanović iz Tutnjevca očekuje 50 tona roda.

„S obzirom na vremenske uslove, zadovoljni smo rodom. U odnosu na druge predjele, mi smo zadovoljni. Stenlej je najviše podbacio, a čačanska ljepotica se pokazala kao najbolja. Rod je podbacio 20 odsto ali smo dobili na kvalitetu i krupnoći ploda“, rekao je Јovanović.

Iako je u svom voćnjaku primjenio punu agrotehniku, zbog suše Duško Sekulić nije dobio očekivani kvalitet.

„Što se tiče nas sve agrotehničke mjere smo primijenili , ali to je bilo nedovoljno da bi rod dobio na krupnoći jer je bila potrebna voda. Kiiše nije bilo više od mjesec i po dana i prilično sitan rod je ostao“, naveo je Sekulić.

Ipak, voćari neće ostati bez zarade. Na dva hektara Rade Gavrić očekuje dva-tri vagona prve klase, a sitnu šljivu će ostaviti za rakiju.

„Cijena je 80 feninga po kilogramu kao i prošle godine plus podsticaj ministarstva. Cijena je odbra“,  istakao je Gavrić.

Siguran otkup je pola urađenog posla, kažu voćari. Pet otkupljivača sa Majevice šljivu izvoze u EU, jedini problem proteklih dana imali su zbog dugih čekanja na hrvatskoj granici.

„Stvara nama probleme, s obzirom da nam kupci naruče robu za ponedjeljak , utorak, a mi robu moramo da šaljemo dva tri dana ranije , jer nismo sigurni da li će ta roba da pređe granicu, a čim je roba starija lošijeg je kvaliteta“,  naglasio je Milo Stojić otkupljivač.

Dogovorom ministra Košarca i glavnog inspektora Hrvatske, problem je riješen. Izvoznici svoje transporte treba da najave 24 časa ranije i na granici neće imati problema.

Procjene su da će majevički voćari, u narednih mjesec dana, koliko će trajati berba ove sorte, izvesti 2.500 tona čačanke ljepotice.

Primjena bioregulatora za produženo čuvanje plodova jabuke

Primjena bioregulatora može poboljšati trajašnost i skladišne sposobnosti jabuke. Savremena nauka pomaže u dužem čuvanju plodova.

Jabuka kao svježe voće ima najveću potrošnju među kontinentalnim voćem tokom cijele godine. Senzoričke osobine kao što su čvrstoća ploda, ukus i izgled su veoma značajni parametri kvaliteta, ali osim njih od velikog značaja je i sadržaj hranljivih komponenti.

Jedan od načina za produženje sezone čuvanja i prodaje plodova klimakteričnog voća, a najviše jabuke je primjena odgovarajućih tehnologija čuvanja, ističe Goran Đorđević, savjetodavac PSSS Smederevo.

Danas se za ove namjene koriste savremene hladnjače:

  • sa niskim sadržajem kiseonika (LO),
  • veoma niskim sadržajem kiseonika (ULO) i
  • najnoviji tip hladnjače je sa dinamički kontrolisanom atmosferom preko praćenje fluoroscencije hlorofila (DCA-CF). Sadrži ekstremno niski sadržaj kiseonika da bi se redukovalo disanje i odložilo dozrijevanje plodova.

Direktan efekat DCA-CF hladnjače je limitiran na period čuvanja unutar komore, dok efekat 1-MCP tretmana se može nastaviti i nakon vađenja plodova iz hladnjače.

1-MCP tretman može inhibirati sintezu isparljivih organskih komponenti redukujući aromu voća, dok je negativni sporedni efekat manje izražen na plodovima koji su izloženi čuvanju u DCA-CF.

Primjena bioregulatora za produženo čuvanje plodova jabuke

Drugi način koji se koristi za produžetak čuvanja i trajašnosti klimakteričnih plodova jeste primjena bioregulatora koji inhibiraju aktivnost etilena.

Methylcyclopropene (1-MCP) je osnova nove tehnologije čija primjena se povećava da bi se popravio stepen čuvanja plodova poslije berbe i održao njihov kvalitet.

MCP djeluje preko preferencijalne interakcije sa receptorima etilena, tako da inhibira efekat kako endogenog tako i egzogenog etilena i tako uslovljava usporavanje procesa dozrijevanja plodova i produkcije etilena u njima.

Korisni efekti 1-MCP preko usporavanje disanja i produkcije etilena ogledaju se u usporavaju dozrijevanje plodova i ublažavanju nekih fizioloških bolesti koje se javljaju tokom dozrijevanja, a izazvane su etilenom.

Pročitajte: Jabukin smotavac najznačajnija štetočina jabuke

Kako spriječiti skald?

Ozbiljni fiziološki poremećaji na plodovima se mogu ispoljiti tokom čuvanja jabuka u hladnjačama, a površinski skald je jedan od glavnih oštećenja na plodovima sorte Greni smit. Skald ne zahvata meso ploda, a prepoznaje se kao prisustvo braon fleka nepravilne veličine na pokožici ploda.

Plodovi sorti jabuke imaju veliku osjetljivost na ovu pojavu, posebno kada su ubrani u nedozrelom stanju.

Primjena MCP u koncentarciji od 625-900 μl l-1 sprečava pojavu skalda (Mogia et al., 2009; Tomic, et al., 2016), navodi Đorđević.

On djeluje tako to što smanjuje sadržaj svih komponenti koje utiču na pojavu skalda: farnesene (AF), konjugovanih triena (CT) i ukupnih antioksidanata (AO), i povećava stabilnost ćelijske membrane (Mogia et al., 2010).

Osim kod sorte Greni Smit MCP može smanjiti pojavu skalda i kod sorte Crveni delišes.

Plodovi sorte Greni Smit tretirani sa 1-MCP se uspješno mogu čuvati i u hladnjačama sa normalnom atmosferom pri čemu zadržavaju dobre senzorne karakteristike u odnosu na plodove tretirane sa DPA ili netretirane plodove, zaključuje Đorđević, savjetodavac Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije.

Uz ovu mjeru do visokih i stablinih prinosa jagode

Zašto je uklanjanje stolona važno za samu biljku jagode, kada se vrši i na koje sve načine pročitajte u nastavku teksta.

Biljka umjesto u plod hranu usmjerava u stolon

Stoloni su dijelovi jagode koji služe za vegetativno razmnožavanje. Međutim, kako kaže naš sagovornik oni su u proizvodnim zasadima onaj negativan dio biljke.

„Kada pričamo o njihovom razvoju najintenzivniji je od maja pa skroz do septembra mjeseca i u tom periodu se vrši ta pomotehnička mjera koja se smatra kao obavezna. Ovom mjerom u proizvodnim zasadima jagode nećemo dobiti samo na kvalitetu plodova, već i na kvantitetu. Razlog leži u tome što biljka kada je u plodonošenju treba da svu svoju hranu usmjerava u plod, a ne u organ za razmnožavanje odnosno stolon iz koga nastaje budući živić”, rekao je Markovič.

U normalnim uslovima vrši se četiri zakidanja stolona godišnje

Potrebno je redovno obavljati taj vid ljetnje rezidbe kod jagode.

„Ova pomotehnička mjera kojom se postižu redovni prinosi se vrši u četiri navrata. Prvi put se radi pred cvjetanje jagode, oni koji se prvi pojave se uklone kako ne bi oduzimali hranu i omogućilo se dobro cvjetanje i precvjetavanje. Drugi put bi trebalo da radimo njihovo uklanjanje neposredno pred berbu, treće po završetku berbe, a četvrto uklanjanje sredinom ili krajem avgusta u normalnim uslovima. Ova četiri navrata su sasvim dovoljna da zasad ostane u dobroj rodnoj kondiciji”, izjavio je naš sagovornik.

Dodaje da međutim njihov razvoj može biti malo drugačiji jer su broj stolona i sam njihov razvoj u direktnoj vezi sa ishranom, navodnjavanjem ili sa klimatskim činiocima kao što ovih dana imamo ekstremno visoke temperature sa deficitom vodenog taloga i manjkom vazdušne vlage koji negativno utiču na samu biljku.

Pročitajte: Kalendar radova u jagodnjaku

„Još jednu stvar je bitno napomenuti, mi u praksi imamo slučajeve da je došlo do oštećenja na nekom mjestu i da na primjer nemamo bokor. U toj situaciji je poželjno da taj stolon koji se razvio od matičnog bokora i koji je došao na mjesto gde fali bokor jagode, ostavimo kako bismo sa njim popunili prazno mjesto”, rekao je za AGROmedia portal ovaj stručnjak.

Ne koristiti živiće od stolona za dalju sadnju jagoda

On ističe još jednu stvar: pojedini voćari koriste te nove živiće koji su nastali od stolona za dalju sadnju. Kako kaže, on nije pristalica toga i smatra da to nije preporučljivo, te kaže da je u ozbiljnoj proizvodnji jagoda potrebno koristiti deklarisani sadni materijal.

Stoloni negativno utiču i na dugotrajnost jednog zasada jagoda.

„Oni faktički iznuruju matični bokor, on im šalje konstantnu hranu dok se ne “uhvate” i umjesto da ta hrana bude isključivo za sam bokor, odnosno za plod koji je na njemu kada imamo završeno precvjetavanje, zametanje plodova i intenzivan porast plodova do berbe”, zaključuje Boban Marković.

Stoloni se mogu ukloniti ručno, mašinski i hemijskim putem

Kada je riječ o njihovom uklanjanju, on ističe da ono može biti ručno, mašinski i hemijski. Mašinskom uklanjanju se pribjegava kada su se oni proširili previše van bankova ili van matične biljke, te je u tom slučaju potrebno proći frezom.

Pročitajte: Regulisanje rodnosti jagode uklanjanjem lišća i rezidbom bokora

Kada je u pitanju hemijski način koriste se herbicidi ali samo oni koji nemaju translokaciono dejstvo kako ih biljka ne bi uvukla u sebe i kroz sprovodne sudove poslala do korijena. U tom slučaju, tvrdi on, dolazi do sušenja bokora.

Kada se radi o uklanjanju stolona ručno, naš sagovornik ističe da se to čini sa stolonima koji se pojavljajuju na bankovima, a u najvećem broju slučajeva u intenzivnim zasadima jagode se rade na foliji te se pribegava njihovom ručnom uklanjanju, to jest makazama, kako ne bi oštetili foliju.

Zašto ne smijemo da pojedemo više od jedne kriške lubenice dnevno?

Sve je zdravo, ali u umjerenim količinama – „Oni misle da su lubenica, jabuka i bobičasto voće samo voda sa „vitaminima“. U međuvremenu oni na takvoj „vodi“ dobiju popriličan broj kilograma.

Imam pacijente koji su kilograme dobijali dok su jeli samo lubenicu.

Morate znati jednu stvar: voće je puno fruktoze. Višak fruktoze, posebno na prazan stomak, dovešće do masne degenaracije jetre. Takođe, fruktoza doprinosi razvoju gojaznosti, izaziva imunitet na hormon masnog tkiva leptina i na hormon insulin pankreasa. To zauzvrat dovodi do stalnog povećanja apetita.

To je začarani krug,“ tvrdi Zuhra Pavlova, endokrinolog na Univerzitetskoj bolnici u Moskvi.

Jedno parče lubenice pruža čak 25% dnevnih potreba za vitaminom C. Vitamin C je važan za zdrave zube i desni, pomaže u apsorpciji gvožđa, u održavanju zdravlja vezivnog tkiva kože, imunološkim funkcijama i zacelivanju rana.

Pročitajte: Sladoled od lubenice – Idealan za vrele ljetne dane

Ovaj vitamin sadrži i antioksidante pa sprečava oštećenje ćelija neutralizacijom slobodnih radikala – molekula za koje se vjeruje da su povezane sa starenjem i pojavom određenih bolesti.

Sve je više dokaza da ljudi koji jedu dovoljno voća i povrća, kako bi zadovoljili dnevne potrebe za vitaminom C, imaju stabilniji krvni pritisak od onih koji ne jedu dovoljno tih važnih namirnica.

Izgradite imuni sistem

Lubenica ima puno vitamina A, koji igra važnu ulogu za zdravlje očiju, rast kostiju, reprodukciju i deobu ćelija.

Vitamin A je od vitalnog značaja za mnoge druge funkcije, uključujući regulaciju imunog sistema i proizvodnju limfocita. Jedno parče pruža 30% dnevnih potreba.

Možete da smršate na zdrav način

Budući da u mnogim zemljama i više od 60% odraslih ima prekomjernu težinu, ili je gojazno, povećava se rizik od hroničnih bolesti. Ako želite da smanjite svoje faktore rizika, imajte na umu da jedno parče lubenice ima samo četrdeset kalorija.

Ukusno povrće niske je kalorijske vrijednosti, ali je bogato hranljivim materijama.

Pročitajte: Koje su zdravstvene prednosti lubenice?

Čuva zdravlje srca

Istraživanja su pokazala da ljudi koji jedu najmanje tri obroka voća i povrća dnevno, manje podliježu riziku od smrti od moždanog udara, bolesti srca i drugih srčanih uzroka nego ljudi koji pojedu samo jednu porciju dnevno.

S obzirom da je lubenica veoma hranljiva, a organizam ne opterećuje mastima, grickajte je umesto čokoladnih i slanih grickalica.

Milica je rekorderka u branju malina – Nabrala nevjerovatnih 136,5 kilograma malina

Čačak – Berba malina je u punom jeku, a vrijedni radnici još od ranih jutarnjih sati su među vrstama i na svojim pozicijama.

Poznato je da maliniri svake godine muče veliku muku kako bi pronašli dobre berače kojih je sve manje, ali jednom vlasniku u dragačevskom selu Milatovići baš se posrećilo.

Milica Radulović iz Čačka u malinjacima zapadne Srbije definitivno je beračica rekorderka, jer je za jedan dan uspjela da nabere čak 136,5 kilograma malina.

„Prije sam držala rekord od 130 kilograma za dan, a sada je on oboren i nabrala sam oko šest kilograma više. Nije lako to ostvariti, ali branje počinjem ujutru u pet, a završavam oko osam sati uveče. Nisam pušač i rijetko pravim pauze, tako da kad se sve to uzme u obzir, rezultat ne izostaje. Jako je važno i kakav je malinjak i koliko je krupna malina, da bi se ovoliko nabralo. Ne može to svaki dan“, rekla je Milica Radulović za Rinu.

Ova sezonska radnica kanticu drži oko pasa kako bi joj obe ruke bile slobodne za branje, a crvenih plodova unutra što više.

Pročitajte: Crveno zlato dostiglo cijenu koju niko nije očekivao

Motivacija za ovako vrijedan i požrtvovovan rad u otežanim uslovima svakako je dobra dnevnica, a ona zaradi upravo onoliko koliko ubere, a imajući u vidu njenu umješnost, dnevnica je više nego odlična.

„Kad sam oborila ovaj najnoviji rekord, zaradila sam za dan 15.000 dinara. Računica je jasna jer sam se prije početka dogovorila sa gazdom da se bere po kilogramu i to košta 90 dinara. Koliko muzike, toliko i para u mom slučaju. Ove godine cijena malina je dobra, pa je dobra i naša dnevnica. Ono što mi daje dodatni vjetar u leđa jeste pošten gazda koji zna da cijeni moj trud, pa uvijek kad naberem mnogo, da mi još i lijep bonus na tu cifru. Poštuje moj rad i cijeni mene kao osobu i to je najvažnije. Tako smo zadovoljni i mi berači, ali i vlasnici“, kaže kroz osmjeh Milica.

Kako ističe, visoke temperature teško padaju, ali su neizostavni rekviziti u malinjacima peškiri, bijeli šeširići i hladna voda i tako se prilagođavaju vrelini.

Njen tempo je jako teško postići, jer prosječan berač može da ubere skoro tri puta manje.

Ako na kraju dana završe na oko 80 kilograma, pun je pogodak.

Tikvice brzo rastu – Možete ih saditi nekoliko puta u sezoni

Tikvice su tipično ljetno povrće. Osigurate li im mjesto na suncu i mnogo vode, nagradiće vas brojnim plodovima tokom cijeloga ljeta.

Toliko su jednostavne za uzgoj da ih mogu uzgojiti čak i djeca. Dovoljno je utisnuti pokoju sjemenku u uzgojnu čašicu početkom aprila pa da već dvije sedmice poslije u rukama držimo mladu presadnicu s nekoliko razvijenih listova. Tikvica, poznato je, raste brzo, tako da nije uopše kasno posaditi je i u junu ili julu.

Pročitajte: Savjeti za uzgoj tikvica

Nije loša ideja saditi tikvice dva do tri puta u sezoni jer one se nakon obilnog stvaranja plodova obično iscrpe. To se najprije primjećuje na listovima koji dobijaju pepeljastu presvlaku (zbog gljivične bolesti pepelnice) ili im listovi žute i suše se. Da biste to spriječili, djelujete preventivno i listove prskajte 3-postotnom otopinom sode bikarbone. Krenete li za zaštitom na vrijeme i prskate li otprilike svakih 7 dana, vaše će tikvice ostati zdrave i neoštećene, a urod bogat.

Pročitajte: Sorte tikvica koje su veoma plodne i otporne na bolesti

Ako volite tikvice, postupno uzgojite vlastite presadnice više puta u sezoni. Tikvice sadite u razmaku od oko 130 cm među redovima i 60–70 cm od biljke do biljke zavisno od bujnosti. Valja ih zalivati svakih nekoliko dana. Veoma su osjetljive na pepelnicu i plemenjaču. Tikvice traže dobro razrahljeno humusno tlo s mnogo hranjivih materija.