Naslovnica Blog Stranica 363

Zadnji radovi koje ne smijete preskočiti u bašti ove jeseni

Ako sad planirate vrt za iduću sezonu vodite računa o bojama – kontrastno lišće i cvijeće stvara zanimljiviju sliku u bašti.

Prije nego podvučemo crtu i kažemo da je sezona u bašti, barem što se tiče cvjetnica, gotova, potrebno je odraditi završne radove. Ako sad planirate baštu za iduću sezonu vodite računa o bojama – kontrastno lišće i cvijeće stvara zanimljiviju sliku u bašti. Tu je i razlika u visini – korištenjem uspravnih biljaka s nižom travom stvaraju se različiti nivoi u bašti što čini krajolik dinamičnijim.

Takođe, razmislite o vrstama koje sadite, da bi vam bašta tokom cijele sezone prštala bojama sadite biljke čija sezona cvatnje se izmijenjuje. Na taj način ćete, kad jedna biljka posusatne imati drugu u punom cvatu – od proljeća do kasne jeseni.

Želite li pak imati baštu punu boja i ove jeseni prionite poslu te nabavite jesensko cvijeće koje voli hladnije temperature i još nije kasno za njegovu sadnju. Maćuhica (viola) je definitivno najbolji izbor. Otporna je na zimu. Naraste oko 15 cm. Možete je nabaviti na pijacama, vrtnim centrima ili cvjećarnicama po vrlo povoljnim cijenama i to u mnogobrojnim bojama.

Pročitajte: Šta raditi u bašti kada je zemlja mokra?

Erika (Erica) je biljka koja voli zimu, a optimalna temperature za prezimljavanje je 5 stepeni. Volite li imati cvijeće na balkonu početak oktobra je pravo vrijeme da ljetne vrste zamijenite zimskima. Erika je dobar izbor. Pernetia (Pernetia mucronata) je grm s bobicama koji podnosi mraz I lijepo ga je vidjeti u vrtu.

Od ostalih radova u vrtu svakako se pobrinite oko travnjaka, osjetljivije biljke malčirajte kako biste ih zaštitili od hladnoće. Uklonite opalo lišće i grane s tla, prije svega s travnjaka. Ako imate povrtnjak možete posaditi kulture koje prve plodove daju zimi, poput raznih salata, a možete i pripremiti tlo za zimski period kako biste na proljeće imali spremni gredice za sadnju.

Ako ste zasadili mlade voćke ovih dana, pazite na zalijevanje, a ako temperature padnu osigurajte im adekvatnu zaštitu. Tu je i vrtni alat – da bi vam trajao dobro ga očistite i pohranite na suvo mjesto.

Ako planirate posaditi voće, pravi je trenutak za to – Ove vrste voćaka možete saditi u jesen

Obilje plodova slika je vrta koja će se zadržati sve do prvih jesenskih dana kada započinje priprema za sljedeću sezonu.

U planiranju sezone uvelike će pomoći vrtlarski dnevnik ispunjen vrijednim zapažanjima vezanih uz sjetvu, sadnju, pojavu eventualnih bolesti ili rotaciju plodoreda. U njemu se zapravo nalaze savjeti koji se odnose na najbolje vrijeme sjetve, sadnje te izbor vrste povrća prilagođenih vlastitim mikroklimatskim uvjetima područja u kojem se nalazi vrt ili balkon. No, bez obzira na specifičnosti svakog vrta jesen je godišnje doba kada se povrtnjaci pripremaju za novu sezonu, a voćke i bobičasto voće za zimu, kao i za sadnju i sijanje kasnih sorti povrća.

JESEN JE VRIJEME ZA PRESAĐIVANJE

Biljke koje su posađene na jesen imaju dovoljno vremena da razviju korijenov sistem, zbog čega mogu odmah na proljeće krenuti s intenzivnim rastom. Voće i bobičasto voće zato se po pravilu sade u jesen kada je tlo dovoljno vlažno i još toplo od ljeta. Da se mlada biljka ne bi smrznula važno je prilikom presađivanja duboko i široko prekopati mjesto sadnje te ako je potrebno dodati pijesak ili drenažne cijevi.

Pročitajte: Za podizanje voćnjaka birajte sortu i gledajte korijen

BOGATA JESENSKA SJETVA

Kod sijanja je važno dobro pripremiti zemlju kako bi osigurali povoljne usove za klijanje. Budući da je zemlja topla, a sunce još jako, dobro je par dana prije sijanja zasjeniti gredicu, a zemlju dobro navlažiti.

Jesen na balkonu

Biljke u teglama treba unijeti u zatvoren prostor što je kasnije moguće jer boravak u zatvorenom nije uobičajen za njih, zbog čega su pod stresom. Sobni javor, citrus ili čajevac otporni su na temperature oko i malo ispod nule. Blagi mraz (otprilike -5 °C) pak podnose otporne biljke, kao što su japanski lovor, sobna jela, lovor i maslina.

KOMPOST – SRCE VRTA

Izrada kompostne hrpe još je jedan od jesenskih poslova u vrtu koji se obavlja svake sezone. Otpalo lišće, organski otpad, grančice, pokošena trava, kao i kuhinjski ostaci, sve su to sastojci jedne kompostne hrpe koja će, ako se pravilno izradi, postati idealno đubrivo na proljeće.

10 VRSTA BOBIČASTIH VOĆAKA KOJE MOŽETE SADITI U JESEN

• ARONIJA – Aronia melanocarpa

• GOJI – Lycium chinense

• MALINA – Rubus idaeus

• KUPINA – Rubus fruticosus

• OGROZD – Ribes uva- crispa

• RIBIZ (bijeli, crveni, crni) – Ribes sp.

• JOSTA – Ribes × nidigrolaria (križanac crnog ribiza i ogrozda)

• BOROVNICA – Vaccinium myrtillus

• SIBIRSKA BOROVNICA – Lonicera caerulea var. Kamtschatica

• BRUSNICA – Vaccinium vitis-idaea

Pročitajte: Voćnjak bez plodova – Zašto?

SADNJA BOBIČASTOG VOĆA

Ako ste planirali posaditi bobičasto voće, pravi je trenutak za to. Vegetacija je pri kraju, a još je dovoljno toplo i zemlja je rahla. Prije nego što uopće krenete u tu avanturu, treba odabrati pravo mjesto. Savjetujemo da birate osunčano mjesto, kako bi plodovi mogli sazreti. Imate li više sadnica koje želite posaditi jednu pokraj druge, izračunajte koliko mjesta trebate, imajući na umu da razmak između posađenih grmova mora biti otprilike 1 m.

1. Ubodite dva štapa na ukupnom razmaku sadnje i povežite ih špagom.

2. Tako ćete dobiti ravninu u koju ćete pravilno posaditi sadnice.

3. Nakon toga iskopajte jame otprilike 30×30 cm, tako da je razmak između dvije jame 70 cm. 30 + 70 cm =100 cm (potreban razmak).

Na dno svake jame stavite malo odstajalog stajskog đubriva. Važno je da je đubrivo dovoljno odstajao tokom nekoliko godina kako procesi raspadanja ne bi bili aktivni, jer bi aktivni gnoj u protivnom mogao prouzročiti propadanje korijenova sustava. Zatim stavite sloj iskopane zemlje i izmiješajte s gnojem koji ste stavili prethodno.

4. Na to položite korijen biljke koji trebate zatrpati ostatkom zemlje. Važno je da biljku zatrpate zemljom do korijenovog vrata (mjesto između korijena i stabljike). Nakon toga dobro ugazite zemlju oko biljke da hladnoća ne bi prouzročila podizanje zemlje i izbacivanje biljke. Potom zaštitite mlade biljke tako da obložite svježu zemlju oko njih slamom. To će pomoći pri zadržavanju vlage, ali i u zaštiti od hladnoće.

5. Obilno zalijte.

Prirodni ovlaživač prostora – Uz ovu sobnu biljku se lakše diše

Vodena palma nije zahtjevna biljka, a jedna od glavnih njenih prednosti jeste oslobađanje vlage.

Koje osobe ne bi smjele da konzumiraju limun

Nutricionisti smatraju da limun nije namirnica koju bi svako mogao da koristi.

Limun ima brojne zdravstvene benefite – bogat je vitaminom C, suprostavlja se slobodnim radikalima u ćelijama i pomaže rad srca. Pored toga, on utiče na smanjenje nivoa šećera u krvi i odličan je saveznik u borbi protiv virusa.

Citrusna kiselina iz limuna pomaže u prevenciji nastanka bolnog kamena u bubregu, a takođe olakšava bol kod upaljenih sinusa.

Pročitajte: Trikovi uz koje ćete iscijediti najveću količinu soka iz limuna

Limun je dragocijen i za očuvanje vitke linije jer ubrzava metabolizam, ali i za ljepotu jer može da posvetli fleke na koži, smanji masnoću kose i ukloni bradavice.

Iako se stiče utisak da je limun svemoguć, nutricionisti ipak upozoravaju da postoje određene kategorije ljudi kojima limun neće prijati.

Prema riječima stručnjaka, agrumi su najopasniji za osobe sa gastritisom i drugim bolestima digestivnog trakta.

Pročitajte: Četiri trika sa limunom koje možete koristiti svaki dan

„Limun stimuliše proizvodnju hlorovodonične kiseline u tijelu. Kada dospije u stomak pacijenta sa problemima sa varenjem, kiselost se još više povećava, što izaziva ne samo nelagodnost, već i pogoršanje zdravstvenih problema“, tvrdi nutricionistkinja Natalija Kruglova.

Trikovi za njegu biljaka koje su koristile naše bake

Kada je riječ o njezi biljaka, složićete se da su naše bake uvijek znale najbolje. Dijelimo najbolje trikove i savjete za njegu biljaka, pa nastavite da čitate da biste ukrali njihove genijalne savjete.

Pospite ljuske jaja oko svojih biljaka

Pitate se kako ‘nahraniti’ svoje lisnate bebe i obezbijediti im dodatne hranljive materije i minerale? Zeleni palčevi će znati ovaj trik. Pospite biljku napuknutom ljuskom jaja kako biste zemljištu obezbijedili bogat izvor kalcijuma. Biljkama treba kalcijum za pravilan razvoj i rast ćelijskog zida. Osim toga, ljuske jaja pomažu u odvraćanju puževa, insekata i drugih insekata koji žvaću biljke.

Pročitajte: RASKOŠNO ĆE CVJETATI DO ZIME Dodajte samo 1 stvar u saksiju i preporodićete MUŠKATLE

Za stvaranje vlažnosti koristite tanjir

Ovo je za sve vaše tropske biljke koje vole vlažnost. Znate one koje izgledaju zavodljivo lijepe, ali vam ne govore koliko će im biti teško da prežive. Da, one. Mnoge biljke zahtjevaju dobar nivo vlažnosti da bi preživile (vlažnost koju većina nas prirodno nema u svojim domovima). Ako nemate ovlaživač vazduha pri ruci, postavite tanjir sa vodom blizu ili pored biljke. Kako voda isparava, nivo vlažnosti oko biljke će se povećati. Nema više tankog, suvog lišća.

Svjetlo za „dugonoge“

Jeste li ikada čuli izraz „dugonogi“? To se dešava kada uspostavljene biljke postanu previsoke ili teške i na kraju se prevrnu. Jedan od razloga zašto biljke postaju dugonoge je nedostatak odgovarajućeg osvjetljenja. Biljke kojima su potrebni umjereni do jaki svjetlosni uslovi savijaće se prema najbližem izvoru svjetlosti i izrašće znatno duže stabljike, pa će po prirodi postati vretenaste i neugledne.

Koristite samozalivajuće biljne šiljke

Zaboravili ste da zalivate svoje biljke? Šiljci za zalivanje biljaka pomažu u održavanju tla vaše biljke čak i kada ne možete da ih zalijete. Šiljke možete napraviti i sami pomoću prazne flaše ili kanapa.

Pročitajte: Koje cvijeće saditi u jesen

Okupite svoje lisnate prijatelje zajedno

Biljke, poput ljudi, bolje funkcionišu sa prijateljima. Biljke često zahtjevaju viši nivo vlažnosti nego što većina unutrašnjih prostorija može da obezbijedi. Biljke prirodno ispuštaju vodenu paru kroz svoje lišće tokom procesa transpiracije. Njihovo spajanje stvara džep visoke vlažnosti u inače suvom zatvorenom okruženju.

Ostaci hrane kriju tajnu

Želite da dodate još biljaka u svoju kolekciju? Vrijeme je da oslobodite svoj unutrašnji kreativni genije. Većina ostataka hrane iz voća, oraha i začinskog bilja može se koristiti kao sjeme za uzgoj više lisnatih prijatelja.

Koja su zemljišta pogodna za gajenje borovnice?

Gajena borovnica ima širok areal uspijevanja i svojevrsne zahtjeve u pogledu klimatskih i zemljišnih uslova.

Optimalan sadržaj humusa u zemljištu za gajenje borovnice je od 7 do 10%. Laka, strukturna, dobro drenirana i dobro aerirana kisela zemljišta bogata humusom odgovaraju borovnici. To su prije svega šumska zemljišta bogata ostacima nastalih raspadanjem šumskih sastojina, gajnjače, deluvijalna zemljišta sa puno humusa u podnožju planinskih visova, višegodišnji pašnjaci i slično.

Organske materije (humus) pomaže u zaštiti osjetljivih korijenova borovnice tako što spriječava iznenadne promene pH vrijednosti, vlažnosti i temperature zemljišta. Kiselost zemljišta (pH) trebalo bi da bude između 4,2 i 4,8 sa vrlo malim odstupanjima. Ona mora da se redovno kontroliše mada je svako odstupanje veoma brzo i vizuelno uočljivo na žbunu borovnice.

Pročitajte: Sorte borovnice ranog zrenja – Prednosti i mane

Dubina zemljišta trebalo bi da je 30 do 50 cm, a što je deblji sloj bogat sa humusom, to je uspjeh u gajenju borovnice bolji.

Zemljište mora da bude stalne umjerene vlažnosti, a nedostatak vlage nadoknađuje se instaliranjem sistema za navodnjavanje (“kap po kap”). Posebnu pažnju trebalo bi obratiti na prisustvo truležnica korijenova višegodišnjih kultura koje mogu štetno da djeluju na simbiotsku mikorizu korijena borovnice.

Pročitajte: Kako i kada se sprovodi rezidba borovnice?

Prisustvo obične (šumske) borovnice je siguran pokazatelj povoljnosti nekog zemljišta za gajenje visokožbunaste borovnice. S obzirom da se najčešće ova proizvodnja obavlja na manjim površinama, potrebno je svaku parcelu brižljivo odabrati i izvršiti neophodnu agrohemijsku analizu zemljišta.

Mr Nebojša Mladenović, PSSS Vranje

Travnjak zimi “spava” – Februar je početak za njegu

Travnjak zimi “spava” ali je ipak potrebno tokom februara početi njegu travnjaka. Suša tokom ljetnjih mjeseci može stvoriti “suva ostrva” u travnjaku bez trave.

U februaru možete vršiti sjetvu smjena na mjestima koja su tako oštećena. Ako ste u novembru nađubrili travnjak u februaru primijenite NPK 15:15:15 u količini od 3,5 kilograma na 100 kvadratnih metara. Ovo đubrivo dobro podstiče rast korijena, bokora i lista tokom dužeg vremenskog perioda. Dosijavate 1 kilogram sjemena na 100 kvadratnih metara.

Travnjak zimi

Kada dosijavate oštećena mjesta vodite računa o kvalitetu sjemena koje koristite. Obratite naročito pažnju da li je taj dio travnjaka na osunčanom ili sjenovitom dijelu bašte. Dijelovi koji su u sijenci treba da dosijavate dva puta godišnje.

Važno je da obavljate i aeraciju travnjaka nekim od alata – vilama ili sličnim alatom. To će stvoriti uslove da se obezbijedi akumulacija vode u tim “džepovima” i dotok vazduha koji će omogućiti bolji razvoj korijena i bokora trave koju ste posijali.

Pročitajte: ZIMSKA BUĐ – Ova pojava uništava vaš travnjak, evo kako da je spriječite!

Jesenas ste trebali ostaviti travu visine od najmanje 7 centimetara jer će tako biti zaštićena od mraza. Tokom proljeća dovoljno je da kosite travu na 3 -4 centimetara i time ćete travu držati u dobroj kondiciji (niže od toga je nepoželjno jer nanosi štetu travi).

Tokom prvog mjeseca proljeća – marta đubrenje se nastavlja sa KAN 27% (2 – 4 kilograma na 100 kvadratnih metara). To učinite poslije košenja uz obilno zalivanje poslije đubrenja. Tako ćete podstaći rast zelene mase uz intenzivno zelenu boju.

Tečna prihrana se vrši malo skupljim preparatima – gvožđe u helatnom obliku koji donosi brz oporavak travnjaka i tako željenu intenzivno zelenu boju. Vrijedi ako želite da uživate u svom travnjaku tokom vrelog ljeta.

Recept za rakiju od šipka koja jača imunitet

Zbog visokog sadržaja vitamina C preparati od šipka služe kao sredstvo za jačanje imuniteta. Zato se prepisuju kao dodatno sredstvo kod liječenja i oporavka, a jačaju i otpornost na infekcije poput prehlade i gripe.

Šipak sadrži i tanine koje imaju sposobnost stezanja, što olakšava probleme s prolivom, posebno onim koji je izazvan groznicom.

Čaj od šipka koristi se i kod upalnih procesa bubrega, posebno za sprečavanje novih oboljenja. Ljudi kod kojih lako dolazi do skupljanja pijeska i kamenaca u bubrezima ili mokraćnom mjehuru trebali bi duže piti čaj od šipka.

Zbog kiselkastog okusa okusa šipkov čaj je ugodno osvježenje kod bolesti s temperaturom. Sjemenke se u narodnoj medicini koriste kod kamenca, bolesti bubrega i mjehura, kod reume i uloga. Marmelada od šipka zimi je dobar dodatni izvor vitamina C.

Čaj od šipka nema nikakvih štetnih efekata pa ga možemo konzumirati i tokom dužeg vremena.

Ovaj put vam predlažemo recept za rakiju od šipka koja je odlična za jačanje imuniteta.

Recept za rakiju od šipka

Potrebni sastojci:

250 g šipka,

250 g šećera

litrar lozovače

Šipak usitnite i stavite u staklenku od 1,5 litra. Prelijte lozovačom, dodajte šećer pa ostavite da odstoji deset dana na toplom mjestu. Povremeno promućkajte. Procijedite i ulijte u flaše. Uzimajte oko 0,4 dl na dan, za jačanje imuniteta.

Bundeva, dunja, trnjina, iđirot – Jesenje poslastice i prirodni lijekovi

​I u jesenjim danima dostupne su nam neke veoma ljekovite i korisne biljke.

Bundeva, ukusno jesenje povrće porijeklom iz Centralne Amerike, veoma je korisna za naše zdravlje.

Ljekovita svojstva posjeduje bundevina pulpa, ali i sjemenke iz kojih se cijedi dragocjeno ulje.

„Iako je kod nas stekla reputaciju stočne hrane, bundeva bi mnogo češće trebalo da se nađe na našim trpezama. Njena pulpa je veoma lekovita i sadrži veliku količinu beta karotena (provitamina A). Ljudi sa kožnim oboljenjima, poput psorijaze, bi svakodnevno trebalo da konzumiraju bundevu, bilo pečene, kuvane ili sveže“, navodi narodni travar i novinar Momčilo Antonijević.

Pročitajte: Bundeva, kraljica jeseni u službi zdravlja

Bundeva (cucurbita pepo) sadrži veliku količinu vlakana, karotenoide, vitamine C i E. Ovi vitamini su veoma efikasni antioksidanti. Zahvaljuući njima bundeva je moćna hrana za prevenciju tumora.

„Iz semenki bundeve se cedi masno ulje, koje kada je hladno ceđeno se preporučuje ljudima sa benignom hiperplazijom prostate. Ulje sadrži veliku količinu cinka i odlično je za imunitet“, navodi Antonijević.

Egipatski naučnici dokazali su djelotvornost ulja od bundeve u liječenju artritisa i upale zglobova. Bundevine sjemenke su veoma efikasan i potpuno bezbjedan lijek protiv crevnih parazita. Ulje se koristi i u kozmetici posebno za tretman suve ili problematične kože sklone aknama.

Dunja je prvenstveno poznata kao omiljeno voće za slatko, ali sjemenke ove biljke, koje se obično bacaju su veoma ljekovite.

„Semenke ove biljke sadrže 20 odsto biljne sluzi, koja je izuzetno lekovita i deluje blagotvorno na organe za varenje“, kaže Antonijević.

Čaj od sjemenki dunje ublažava suvi, nadražajni kašalj. Supena kašika cijelih sjemenki dunje se prelije sa pola litra hladne vode, ostavi da stoji dva sata, a onda se stavi na šporet da provri i kuva 1 minut. Poslije toga, procijedite i pijete tokom dana.

Svježe cijeđeni bistri sok od dunje je blag narodni lijek za zaustavljanje dijareje.

Iđirot, trnjine, čičoka i korjen zečjeg trna

Jednoj drugoj ljekovitoj biljki – iđirotu, takođe je sada sezona.

Trnjine su divlji plodovi koji se sakupljaju čim počnu prvi mrazevi. Narodni travari preporučuju čaj od trnjine za snižavanje povišenog šećera u krvi i za čišćenje krvnih sudova.

„Za tinkturu je potrebno 100 grama trnjina, pola litra 70 procentnog alkohola ili jake rakije, to pomešate i stavite u dobro zatvorenu teglu i ostavite na tamnom mestu. Sa vremena na vreme promućkajte sadržaj u teglo i posle dve nedelje procedite i pijete jednu kafenu kašičicu pomešanu sa pola decilitra vode ili čaja tri puta na dan“, objasnio je Antonijević.

Pročitajte: BUNDEVA i njene prednosti za vaše zdravlje

Čičoka je slična suncokretu, ima lijep žut cvijet, a stabljika može da naraste i preko dva metra. Obično raste uz rijeke i potoke, a nerijetko je ukras u baštama.

U kineskoj tradicionalnoj medicini i korjen i lišće koriste se kao lijek. Može koristiti kuvana, pečena, ali i u svježem stanju.

Korjen zečjeg trna je jedan od najboljih biljnih lijekova za izbacivanje viška vode iz organizma, protiv reumatizma i gihta.

Med od lavande ljekovitiji od bagremovog

Med se od davnina smatra jednim od najzdravijih prirodnih proizvoda za organizam, a pored bagremovog i livadskog koji su najzastupljeniji, postoji još puno vrsta meda, i svaki se razlikuje po boji, ali i zdravstvnenim benefitima.

Jedna od zdravijih vrsta je med od lavande – koji se preporučuje čak i trudnicama.

Lavandin med je intenzivnog ukusa i mirisa, a može biti i tamnije i svjetlije boje. Među najljekovitijim je vrstama sa snažnim djelovanjem jer omogućava apsorciju kalcijuma i gvožđa iz hrane.

Pročitajte: Crna rotkva i med – Ljekovita kombinacija smanjuje kašalj i jača imunitet

Lavandin med pomaže i kod problema sa zubima i kostima, osteoporozom, povišenim krvnim pritiskom, a prija i organima za varenje, čisti pluća i umiruje kašalj.

Kao i biljka od koje se pravi, med od lavande ima umirujuće dejstvo i snažan je borac protiv nervoze, a poboljšava i kvalitet sna. Pomaže i u borbi sa blažim oblicima depresije.

Lavandin med ublažava simptome izazvane predmenstrualnim sindromom. Osobama sklonim polenskim alergijama savjetuje se svakodnevno uzimanje meda od lavande.