уторак, септембар 9, 2025
spot_img
Naslovnica Blog Stranica 323

Proizvodnja krastavaca u zaštićenim prostorima

Krastavac je poslije paradajza i paprike najznačajnija povrtlarska kultura u stakleničkoj proizvodnji. U našim uslovima uzgaja se u zimskom razdoblju, jer dosta dobro podnosi nedostatak svjetlosti. Uzgoj ove kulture trebao bi dati dobre proizvodno – financijske učinke.

Podešavanje rokova sjetve, odnosno prispijeća uroda je vrlo bitna činjenica, kako sa stajališta proizvodno – tehnoloških uvjeta, tako i sa stajališta finansijske koristi. Prema vremenu prispjevanja većeg dijela proizvodnje, razlikuje se jesenska, zimska i proljetna proizvodnja krastavaca.

Pročitajte: Sjetva i sadnja krastavaca prema mjesečevom kalendaru 2022.

S obzirom na potražnju, proljetna proizvodnja je najpogodnija i ekonomski najprihvatljivija. Ona se prilagođuje tako da masovno prispijeće uroda nastaje u razdoblju od februara do kraja majja. U tom razdoblju potražnja zelenih krastavaca najveća je pa je i cijena najpovoljnija. Za proizvodnju u ovom razdoblju sjetva se obavlja krajem 11. mjeseca a sadnja 4 – 5 sedmice poslije. Što se tiče sorti, najčešće se koriste uvozne hibridne sorte porijeklom iz Nizozemske, koja je poznata kao proizvođač kvalitetnih hibrida.

U novije vrijeme sve češće se upotrebljava tzv. ženski hibrid čija je odlika da se na biljkama stvaraju isključivo ženski cvjetovi. Uzgojem takvih sorti postiže se značajna ušteda ručnog rada oko svakodnevnog uklanjanja muških i kastriranja ženskih cvjetova.

Postoji nekoliko načina uzgoja presadnica, ali se svi zasnivaju na načelu da se prilikom presađivanja na stalno mjesto što bolje očuva korijenov sistem mlade biljke. U savremenoj stakleničkoj i plasteničkoj proizvodnji krastavaca, presadnice se proizvode u kockama od treseta i celuloznih tvari izrađene specijalnom mašinom, poznatom i po nazivu JIFFI (đifi).

Dimenzije jiffi lonaca najčešće su 10 x 10 ili 10 x 12. Uobičajeni način proizvodnje presadnica je taj da sa mehaničkim prešanjem treseta istodobno se obavlja i sjetva (1 sjemenka u jednu kocku). Savremeni način je uzgoj presadnica u kamenoj vuni, gdje se hrana dozira putem kompjutera i tu se presadnica odgaja do faze berbe.

Pročitajte: Kvalitet rasada zavisi od posuda u kojima se uzgaja – Koje izabrati?

Temperature za nicanje krastavca trebaju biti od 22-24°C. Krastavac je toploljubiva kultura što znači da za njegov rast i razvoj su potrebne temperature iznad 18-20°C dnevne, a noćne ne bi trebale biti ispod 13°C. Zalivanje se obavlja prema potrebi i uvijek pravovremeno, ali se mora paziti da se prilikom zalivanja ne kvase biljke. Relativnu vlažnost zraka treba po mogućnosti održavati na razini 85 – 90%. Tokom cijelog razdoblja vegetacije, presadnice treba štititi od raznih bolesti i štetnika prskanjem fungicidima i insekticidima.

Berba počinje kad plodovi dostignu određenu dužinu, promjer, boju te kad im je površina glatka i sjajna, što sve zavisi od kultivara koji uzgajamo. Ako plodovi prerastu i počnu žutiti, znak je da su prezreli. Takvi plodovi na tržištu nemaju vrijednost. Iz tog razloga se berba krastavaca odvija 2 – 3 puta sedmično, pa i češće. Beru se uz pomoć nožica ili makazica kojima se odreže i dio stapke. Plodovi se iznose u (po mogućnosti) hladniju prostoriju na sortiranje, pakiranje i otpremu. Prinos krastavaca u zaštićenom prostoru može jako varirati, a iznosi od 10 pa do 75 kg/m2.

Gastroenterolog Vojislav Perišić izdvaja jednu biljku u borbi protiv anemije!

Usljed anemije možemo da osjećamo umor, pospanost, slabost, brzo zamaranje, vrtoglavicu i nesigurnost, pa čak i depresiju, zatim može da dođe do smanjenje seksualnih funkcija, poremećaja sna i smanjenje apetita.

Gastroenterolog Vojislav Perišić je u jutarnjem programu TV Prva istakao da idealna biljka koja može da vam pomogne u borbi sa anemijom jeste kopriva.

„Monasi u jednom udaljenom manastiru kada idu na zimski boravak tamo ponesu samo kukuruzno brašno, koprivu i divlju jabuku. I to je potpuno dovoljno. Monasi u principu pate od anemije, jer ne jedu meso. A zašto nemaju anemiju? Zbog koprive“, započeo je svoje izlaganje Perišić.

Pročitajte: Kopriva, čudotvorni korov – Od lijeka do tkanine

„Kopriva je jedina biljka koja ima vrlo visoki procenat gvožđa u sebi, ali je apsorpcija veoma velika“, rekao je i doda da se iz špinata, blitve ili zelja apsorbuje samo šest odsto gvožđa, a iz koprive 30 odsto, pogotovo ako se konzumira zajedno s mesom.

Kopriva je bogata vitaminom C, beta-karotenom, kao i manganom, pa pomaže i u prevenciji demencije.

Kako spremati i konzumirati?

Perišić kaže da koprivu treba jesti dva puta, a najbolje je da je pripremate tako što ćete prvo propržiti luk, a posebno blanširati koprivu. Potom treba sjediniti luk i koprivu, dodati vodu i kuvati još pola sata, a potom i dodati ostale željene sastojke.

Prije nego što se servira, staviti malo i kisele pavlake.

Profesor je istakao da se može piti i sok od koprive, koji iako sadrži manje gvožđa, dobar je saveznik u protiv peruti.

Prirodni lijekovi na našem portalu su preporuke preventivnog karaktera za vođenje zdravog načina života. Ukoliko imate neki zdravstveni problem prvo što trebate uraditi jeste da se konsultujete sa ljekarom. Ni u kakvom slučaju se nemojte oslanjati na alternativnu medicinu bez stručnog mišljenja.

SVINJSKA MAST U 9 VODA: Ovako se pravi neprevaziđen narodni lijek za bolesna pluća! (RECEPT)

Starinska kućna apoteka obavezno je sadržavala brojne prirodne lijekove protiv kašlja, a među njima je uvijek bila i svinjska mast, “preprana” u devet voda, piše Lijepa&srećna.

Naime, domaćice su posebno pripremale mast za liječenje, tako što bi odvojile jednu količinu nakon topljenja i temeljno je prale. Na kašiku masti, sipa se pola čaše hladne vode, muti se sve drvenom varjačom desetak sekundi, ostavi kratko da odstoji, pa se voda sa površine odlije. Postupak se ponavlja devet puta i tako dobija izrazito bijela mast.

Za bolesna pluća, ona se koristi na više načina. Kod djece se može samo blago ugrejati pa namazati na grudni koš, prekriti gazom pa folijom, a onda obući djetetu majicu i pidžamu. Treba da tako prespava, a sutradan uveče se cijeli postupak može ponoviti.

Kod starijih, može se prvo namazati koža prepranom mašću, pa zatim priviti obloga od komovice. Takođe valja utopliti osobu i ostaviti je da tako prespava. Prema trećem starinskom receptu, preprana mast se može pomiješati sa malo rakije, pa ovom mješavinom natopiti oblogu.

Smatra se da mast umiruje upalne procese i “izvlači” temperaturu, a pobornici narodne medicine preporučuju je i kod upale sinusa, hemoroida i bubuljica na koži.

Đubrivo skraćuje brazdu i umanjuje prinos pšenice

Poljoprivredni proizvođači kažu da će biti prinuđeni da ove godine u proljećnoj sjetvi smanje brazde zbog previsoke cijene mineralnog đubriva u Srpskoj, ali i da neće moći ni da urade prihranu pšenice, što će se na kraju odraziti na sam prinos ove poljoprivredne kulture.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza poljoprivrednih proizvođača RS, ističe da su ratari svjesni činjenice šta se dešava na globalnom tržištu, ali i da nema naznaka da će biti niže cijene đubriva, te da je pred poljoprivrednicima jako teška godina.

„Ukoliko ne dobijemo neke subvencije po pitanju nabavke mineralnog đubriva od nadležnih, može se očekivati da nećemo moći izvršiti blagovremenu prihranu najvećeg dijela površina pod pšenicom“, kazao je Marinković za „Nezavisne novine“ i istakao da će šteta u poljoprivrednoj proizvodnji biti nemjerljiva.

Kako je rekao, cijena đubriva u posljednjih  šest mjeseci je u porastu i do 300 odsto.

„Sada se kan kreće od 160 KM za 100 kilograma, dok urea košta i do 230 KM za 100 kilograma“, kaže Marinković i dodaje da očekuju da će nadležni da reaguju po pitanju nabavke mineralnog đubriva po prihvatljivijim cijenama za seljaka.

„Sigurno je da će poljoprivrednici tražiti način kako da prođu jeftinije i jasno je da ćemo imati strategiju svako u svom domaćinstvu“, kazao je Marinković i dodao da je sve to loš signal za dalji opstanak sela i bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom.

Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, ističe da situacija za poljoprivednike nikada nije bila lošija.

„S obzirom na to da smo u jesenjoj sjetvi koristili jako malo đubriva upravo zbog visoke cijene i sada kada je na red došla prihrana, mi nismo u mogućnosti da kupujemo đubrivo po tako visokoj cijeni, tako da nas očekuju jako loši prinosi“, kazao je Bakajlić.

Istakao je da će ratari s ovog područja sigurno u proljećnoj sjetvi smanjiti površine pod zasijanim žitaricama jer,  kako kaže, nemaju nikakvu ekonomsku računicu.

„Mučimo veliku muku. Ne isplati nam se zasijati velike površine ako ne možemo da ih tretiramo mineralnim đubrivom, a vjerovatno to nećemo ni uraditi jer su cijene previsoke. Nema naznaka da će divljanje cijena stati“, kazao je Bakajlić za „Nezavisne novine“.

Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrata RS, kaže da poslije 15. januara kreće proizvodnja rasada u plastenicima.

„Pitanje je koliko ćemo posaditi, jer su cijene repromaterijala i sjemena otišle u nebo, a posebno đubriva, koje je skuplje i do 300 odsto“,  kazao je Mastalo.

Dodao je da je kilogram uree prošle godine koštao 0,70 KM, a sada preko dvije marke.

„Smatramo da će ove godine  biti manje posijano i zasađeno povrća, jer povrtari to ne mogu postići“, ističe Mastalo za „Nezavisne novine“.

Iz jedne poljoprivredne apoteke iz Banjaluke ističu da cijene đubriva  stalno rastu, te da od prije nekoliko dana imaju novi cjenovnik sa uvećanom cijenom od 60 KM za tonu.

Lažna banana: Biljka koja može da nahrani 100 miliona ljudi i spase čovječanstvo gladi

Ova biljka, koja podsjeća na bananu i zbog toga se naziva lažnom bananom i raste u jednom delu Etiopije, ima potencijal da nahrani više od 100 miliona ljudi širom svijeta, prema istraživanju objavljenom u Environmental Research Letters.

Enset ima potencijal da postane superhrana, piše Bi-Bi-Si.

Prema istraživanju objavljenom u Environmental Research Letters, biljka slična banani koja raste u Etiopiji ima potencijal da nahrani više od 100 miliona ljudi u svijetu koji se suočava sa globalnim zagrijavanjem.

Biljka je skoro nepoznata van Etiopije gde se od nje prave kaša i hljeb, a naziva se i lažnom bananom i mogla bi da dobije status superhrane, piše Bi-Bi-Si.

„Ovo je biljka koja može da igra važnu ulogu u rešjavanju problema bezbijednosti hrane i održivog razvoja“, kaže dr Vendavek Abebe sa Univerziteta Havasa u Avasi, Etiopija.

Ipak, plod biljke nalik banani je nejestiv, ali skrobne stabljike i korenje mogu se fermentisati i koristiti za pravljenje kaše i hljeba, pomažući u borbi protiv gladi i biti ključni igrač u borbi protiv klimatskih promjena.

Dr Džejms Borel, koji je učestvovao u studiji, spomenuo je da bi sadnja ensete kao zaštićenog usjeva mogla pomoći u povećanju bezbijednosti hrane.

„Enset ima neke zaista neobične karakteristike koje ga čine apsolutno jedinstvenim kao biljku. Možete je posaditi u bilo koje vrijeme, brati je bilo kada i to je višegodišnja biljka. Zato ga zovu drvo protiv gladi“, rekao je Borel.

OVE ZIME BEZ KAŠLJA – Isprobajte banane kuvane na ovaj način

Ako i vas muče hronični kašalj i bronhitis, onda isprobajte ovu ukusnu mješavinu.

Zahvaljujući moćnim svojstvima meda i banane, riješićete se bolnog i upaljenog grla, kašlja, a čak i stomačnih problema.

Pročitajte: Banana i med pomažu kod ove tri tegobe

Trebaće vam samo 3 sastojka:

  • 400 ml ključale vode
  • 2 srednje banane sa crnim pjegama
  • 2 kašičice meda

Evo i kako se pravi:

Prvo oljuštite banane i izgnječite ih viljuškom ili kašikom.

Bilo bi dobro da to uradite drvenim escajgom, jer će zbog metalnog potamniti.

Potom banane stavite u lonac i dodajte im ključalu vodu. Ostavite da se natapa nekih pola sata. Kada se smjesa ohladila, dodajte med. Važno je da njega dodate posljednjeg, jer će, ukoliko ga pomiješate sa ključalom vodom, izgubiti svoja ljekovita svojstva.

Pročitajte: Malo poznate činjenice o bananama koje bi vas mogle iznenaditi

Koristi se na sljedeći način

100 ml ovog napitka pijte četiri puta dnevno. Količina sastojaka iz recepta je dovoljna za jedan dan, a ujutru napravite novu turu. Prve rezultate vidjećete već za samo par dana.

 

Primjena LJUDSKIH FEKALIJA u svrhe đubrenja biljaka

Primjena ljudskih fekalija u svrhe đubrenja javlja se kao posljedica postojanja velikih gradova. 

Mala naselja, a pogotovu raštrkana sela namjau nikakvu potrebu za primjenom ljudskih fekalija. Prenaseljenost u gradovima naročito u Aziji i nemogućnost držanja stoke zbog nedostatka prostora, dovela je do šire upotrebe ovih đubriva čija je svrha odžavanje zemljišne plodnosti.

Fekalije (ljudski izmet) su veoma značajno đubrivo jer sadrže znatne količine hraniva za biljke. Ne smo najveći nego i kvalitativno najbolji dio poljoprivrednih proizvoda služi za ishranu čovjeka.

Čovjek se svakodnevno hrani hranom koja sadži mnogo azota, fosdora i kalijuma, tako da se ovi elementi dobrim dijeliom nalaze u čvrstim i tečnim ekskrementima čovjeka. Hemijski sastav ljudskih fekalija je veoma različit zavisno od pola, starosne dobi, načina ishrane, zdravstvenog stanja itd.

Pročitajte: Kako koristiti ASPIRIN u bašti za bolji rast biljaka?

Po hemijskom sastavu fekalija, može se reći da predstavljaju uglavnom azotno-fosforno đubrivo organskog projekla, dok su u kalijumu nešto siromašnije. Mora se istaći, da ljudske fekalije sadrže dosta hlora u obliku kuhinjske soli, a zatim i masti. Ova okolnost govri, da ovo đubrivo loše utiče na strukturu zemljišta. Naročito je izražena negativna pojava na težim, glinovitim zemljištima koja gube neophodnu čvrstinu i pretvaraju se u glib. Ova pojava vezuje se za djelovanje hlora iz kuhinjske soli koji dejstvuje Na jonom istiskujući kalcijum iz adsorptivnog kopleksa.

Kada je u pitanju godišnja količina fekalija koja se može dobiti po jednom odraslom čovjeku smatra se da je to negdje približno 50-70 kg čvrstih ekskremenata (feces) i 350-550 l tečnih tj. urina. Po mogućstvu treba ih pomiješati sa isjeckanom slamom i ostaviti 5-6 mjeseci da sazriju. Na taj način dobija se vrlo dobro organsko đubrivo koje se lakše upotrebljava za đubrenje.

Treba pomenuti da postoje i neki drugi postupci kada se iz fekalija odstrani voda, a ostatak suši i posebnim postupkom preparira. Taj proizvod u vidu praha poznat je pod imenom pudret. Sadrži 3-5 % azota, 0,7 % fosforne kiseline i 0,1 – 0,2 % kalijuma takoda predstavlja dobro organsko đubrivo.

Ljudske fekalije mogu se upotrijebiti za đubrenje skoro svih usjeva, ali su najpodesnije za stočnu repu, kukuruz, vinograde i voćnjake. Ne treba ih koristiti kod usjeva osjetljivih na holor kao što su duvan, vinova loza i krompir. Takođe, nisu za preporuku kao đubriva ni na travnjacima, zbog prisutne opasnosti od uzročnika crijevnih oboljenja kod domaćih životinja.

Izvoženje fekalija obavlja se po hladnom i vlažnom vremenu. Treba ih ravnomjerno rasturiti i odmah zaorati. Obično se to obavlja u jesen, tokom zime ili u rano proljeće. Po jednom hektaru upotrebljava se 20-25 t što zavisi od vrste usjeva za đubrenje. Dejstvo fekalija na usjeve je brzo i snažno.

Na kraju treba istaći da upotreba fekalija kao đubriva uvijek predstavlja latentnu opasnost od širenja bolesti i parazita na čovjeka i životinje. Da ovu činjenicu ne treba ispuštati iz vida pokazuje velika raširenost zaraza koje izaziva bakterija E. colli  i pojava različitih crijevnih zaraza kod stanovništva u zemljama gdje je takav vid primjene ovog đubriva prisutan (Kina, Indija, Pakistan).

Upotreba SVJEŽEG stajnjaka – Kada i kako se koristi?

Upotreba svježeg stajnjaka se kod nas rijetko praktikuje. Međutim, ima zemalja (SAD), gdje je prisutan i ovaj vid primjene. 

stajsko đubrivo
Foto: Manfred Antranias Zimmer/Pixabay

Na ovaj način praktično izostaju sve one radnje koje su vezane za njegovu njegu i utoliko je racionalniji. Treba naglasiti da se kod unošenja stajnjaka na ovaj način, proces njegovog razlaganja odvija cjelokupnim dijelom u zemljištu, čime se smanjuju gubici azota. Ali kod ovakvog načina primjene burna razgradnja u samom zemljištu može imati negativne implikacije ako bi se on kao takav unosio blizu rokova sjetve (sadnje).

Pročitajte: Stajnjak – Njegove vrste i prednosti pojedinih đubriva

Slično važi i za stajnjak manjeg stepena zgrojelosti koji ima veći sadržaj slame. U njemu je prisutna mnogobrojna mikroflora koja troši azot i tako može dovesti u pitanje ishranu biljaka. Ovaj negativni efekat može se otkloniti dodavanjem azotnih mineralnih đubriva. U tom smislu, ovakav vid đubrenja može se praktikovati samo u onim uslovima kada je od momenta primjene svježeg stajnjaka obezbijeđeno dovoljno dugo vrijeme do sjetve (sadnje) narednog usjeva u plodordu.

Krušina – Čaj od kore ove biljke pomaže protiv hroničnog zatvora!

Krušina ili krkovina (Frangula alnus Miller) grm ili nisko drvo visoko do 5 m. Izbojci su šiboliki, tamnosmeđi, lanticele brojne, svijetle i duguljaste. Lišće eliptično ili obrnuto jajoliko, cijelog ruba, golo, po nervima pokriveno rđastim dlakama. Cvjetovi su pojedinačni ili sa štitastim cvastima u pazuhu lista, sitne, iznutra žućkasti, spolja bjeličasti. Cvjeta od maja do avgusta. Plod je sočna bobica, nezreli plodovi crvenkasti, zreli ljubičasto crni sa 2-3 sočivasta sjemena.

Krušina je rasprostranjena u evropi, Maloj Aziji, Kavkazu i srednjoj Aziji. Raste najčešće u nižim položajima u zajednici sa vrbama i crnom johom, te u brdskim mezofilnim šumama.

Od krušine skida se kora sa starijih grana, oguljena kora se brzo suši na suncu, a zatim u hladu. Dozvoljeno je da se max. oguli 30% kore sa biljke. Do sljedećeg sakupljanja treba proći najmanje tri godine. Prije upotrebe kora mora odstojati godunu dana.

Osnovni sastojci kore su antrahinonski i flavonoidni heterozidi, tanin, sluz i šećer. Djeluje protiv hroničnog zatvora.

RECEPT ZA DOMAĆI ČAJ OD KRUŠINE

Sastojci:

  • pola kafene kašičice usitnjene kore krušine;
  • 2,5 dl vode.

Primena i korišćenje:

  1. Biljku preliti vrelom vodom i poklopiti posudu.
  2. Nakon 15 min procijediti čaj.
  3. Pošto deluju posle 8-12 sati, najbolje je da se pije pred spavanje.
  4. Po potrebi uzeti jednu šolju ujutru posle doručka.

Čaj od krušine protiv zatvora

Sastojci:

  • 100 g krušine;
  • 100 g komorača;
  • 100 g neoljuštenog ovasa;
  • 50 g kamilice;
  • 4 dl vode.

Primena i korišćenje:

  1. Biljke pomiješati pa dve supene kašike smješe popariti kipućom vodom.
  2. Čaj ostaviti 20 min da odstoji pa procijediti.
  3. Piti nezaslađen i u manjim gutljajima.

Tatula ili kužnjak – GDJE RASTE I KAKO SE KORISTI

Tatula, kužnjak ili bivolčić (Datura stramonium L.) je jednogodišnja biljka visoka 180 cm. Stabljika pri vrhu račvasto granata, gola. Listovi na drškama, jajasti, različite veličine, pri dnu stabljike krupniji, na vrhu sitniji i  zašiljeni. Na licu tamnozeleni, dlakavi, na naličju svjetliji, bez dlaka. Cvjetovi su pojedinačni, bijeli, krupni, uspravni, na peteljkama, neprijatnog mirisa. Plod je krupna, čaura sa čvrstim bodljama, otvara se po dužini sa 4 kapka. Sjemena brojna, bubrežasta, braoncrna.

tatula
Foto:Datura stramonium L./ wikipedia

Tatula je rasprostranjena po Evropi, Aziji, Africi, Sjevernoj Americi. Naseljeva ruderalna područja, smetljišta, može se naći pored puta, ograda, po baštama, vinogradima, na zapuštenim mjestima oko naselja.

Sakupljanje ljekovitih dijelova tatule se vrši u fazi cvjetanja i formiranja prvih plodova. Kosi se n a 15 cm iznad zemlje. Lišće se može brati više puta u toku vegetacije, prije i za vrijeme cvjetanja biljke. Sjeme se skuplja iz zrelih čaura od septembra do novembra.

OPREZ: Cijela biljka je otrovna i zbog toga se tatula upotrebljava pod nadzorom ljekara.

Svi dijelovi tatule sadrže alkaloide. Najčešće se koristi list i sjeme tatule. Glavni alkaloid je hioscijamin, zatim skopolamin i atropin. Sjeme sadžei do 30% masnog ulja, bjelančevine, sluz.

Upotrebljava se u medicini za umirenje grčeva, u terapiji bronhijalne astme, u vidu tinkture i antiasmatičnih cigareta. Djeluje kao spazmolitik i antiasmatik. OPREZ: Cijela biljka je otrovna i zbog toga se tatula upotrebljava pod nadzorom ljekara.