Naslovnica Blog Stranica 189

Kako se pravilno čuva bundeva

Agrosavjet
-
0
Kako se pravilno čuva bundeva

Bundeva je mnogim ljudima jedna od omiljenih jesenjih namirnica.

Međutim, da biste sačuvali njene prednosti i svježinu, bitno je da je čuvate na adekvatan način.

Zdrava je, puna vitamina, ima malo kalorija i specifičan ukus.

Može se pripremati na brojne načine, a mnoge domaćice najviše vole da je ispeku u rerni, pa zaslade šećerom.

Od bundeve se mogu spremati ukusne pite i kolači, kao i potaž, a najpopularnija je namirnica tokom jeseni i zime.

Međutim, da biste sačuvali sve njene prednosti, pogotovo ako želite da vam traje više mjeseci, bitno je da je pravilno čuvate i shodno tome pridržavate se nekih pravila.

Kako se pravilno čuva bundeva?

Najbolje mjesto za skladištenje bundeve jeste podrum ili ostava, budući da su tamne i suve prostorije i u njima se najlakše stvore odgovarajući uslovi.

Uglavnom imaju ventilaciju, a temperatura se obično kreće između 5-10 stepeni. Ako pak ne ispoštujete neke od ovih uslova, prilikom čuvanja bundeve, rok trajanja će joj znatno biti smanjen.

Na primjer, ukoliko je prostorija u kojoj čuvate bundevu dosta vlažna, rok trajanja se smanjuje za čak 2-3 mjeseca. Takođe, bitno je znati da bundevu nikada ne treba da postavite direktno na pod ili zemlju, već isključivo na policu ili neke daske.

Kako se čuva isječena bundeva?

  • Najprije, isjecite je na kriške, a zatim odstranite koru, pa unutrašnjost isjecite na kockice.
  • Nakon toga, stavite ih u kesu za zamrzivač, pa u pregradu frižidera koja je namijenjena za povrće.
  • Bundevu, u ovom obliku, možete čuvati do 10 dana.
  • Ukoliko je, umjesto u kesu, zamotate u foliju, produžićete joj rok trajanja na mjesec dana.

Jednogodišnje ili dvogodišnje voćne sadnice? ŠTA IZABRATI PRILIKOM SADNJE?

Agrosavjet
-
0
Jednogodišnje ili dvogodišnje voćne sadnice? ŠTA IZABRATI PRILIKOM SADNJE?

Voćne sadnice se mogu saditi od jeseni i opadanja lišća u rastilu, tokom zime kada su temperature iznad 0⁰C i do početka kretanja vegetacije u proljeće.

Pri izboru sadnog materijala mora se obratiti pažnja na: autentičnost sorte i podloge, starost sadnica i njihovo zdravstveno stanje, razvijenost korena, mehaničke povrede, način vađenja pakovanja i transporta…

Kada je riječ o starosti sadnica uvijek je bolje izabrati jednogodišnje sadnice voća, iz razloga boljeg prijema i veće otpornosti na nepovoljne klimatske činioce, od dvogodišnjih sadnica koje imaju manju otpornost pogotovo na sušu. Preporuka je da se instalira sistem za navodnjavanje „kap po kap“ ako se voćnjak podiže sa dvogodišnjim sadnicama, ali ovo ne znači da se u povoljnim godinama dvogodišnji sadni materijal neće dobro primiti i razviti u toku godine.

Pročitajte još: Šta posaditi u voćnjaku za bolji prinos

Proizvođači se često odlučuju na sadnice većeg obima i visine stabla, kako uglavnom izgledaju dvogodišnje sadnice, ali to ne znači da će se one kasnije bolje razvijati u voćnjaku koji se podiže.

Koja riba ima najmanje kostiju?

Agrosavjet
-
0
Koja riba ima najmanje kostiju?

Čak i najveći ljubitelji ribe imaju probleme s kostima. Koja riba ima najmanje kostiju?

Ako vas nerviraju kosti u ribi i u potrazi ste za ribom koja ima najmanje kostiju,

tada je jesetra savršeno rješenje za vas.

Jesetra je specifična vrsta ribe, jedna je od najstarijih živućih riba na svijetu, a kosti ima samo u hrskavičnom dijelu, pa je pogodna za jedenje bez previše mučenja oko kostiju, piše net.hr

Recept za RIŽU VENERE SA FILETIMA JESETRE

  • Rižu Venere skuvati u blago posoljenoj vodi. Piše da je vrijeme kuvanja 18 minuta, ali se ako vam se učini da je još uvijek tvrda, možete je kovatiu oko 25 minuta. Zaista divno miriše dok se kuva.
  • Filete jesetre isjeći na uske trake, dužine 3-4 cm, posoliti, začiniti omiljenim začinima, zaliti sa malo maslinovog ulja i ostaviti da odstoje najmanje jedan sat. Prižiti na teflonskom tiganju. Po želji dodati nekoliko komada sušenog paradajza iz ulja. Pred kraj prženja ubaciti sitno isjeckan bijeli luk.
  • Rižu procijediti i oprati pod mlazom hladne vode, pa ocijeđenu sastaviti sa prženom ribom. Zaliti sa malo maslinovog ulja, dodati malo limunovog soka, promiješati, po želji posuti parmezanom, i poslužiti, piše coolinarika.com
Pročitajte još: Nije svaka riba zdrava: Četiri vrste koje bi bilo bolje da izbjegavate

 

DŽANARIKA: Ne zahtijeva prskanje! Evo zašto baš nju da posadite ove jeseni!

Agrosavjet
-
0
DŽANARIKA: Ne zahtijeva prskanje! Evo zašto baš nju da posadite ove jeseni!

Džanarika ili ringlov je vrsta šljive koja je porijeklom sa Balkana. Ona se koristi uglavnom kao podloga za kalemljenje raznih sorti šljiva i kajsije.

Ova voćna vrsta se već milionima godina razmnožava iz sjemena i svaka jedinka je posebna. Zato iz prirode mogu da se selekcionišu genotipovi za stvaranje budućih sorti koje će se koristiti kao voćke u ishrani ljudi, za pravljenje sokova, džemova, rakije i drugih prerađevina.

Džanarike u prirodi možemo razlikovati po boji, krupnoći, ukusu i vremenu zrenja. Zato sa ovom biljnom vrstom možemo da stvorimo sorte koje će sazrijevati od polovine juna do sredine oktobra, što omogućava 4 mjeseca berbe i prerade.

Prema nekim istraživanjima, džanarika sadrži selen, a postoje i neke sorte koje su ljekovitije od mnogih vrsta šljiva. Ono što je samonikla kopriva kod povrća, to je džanarika kod voća. Zato bi što prije trebalo da počnemo da je koristimo na pravi način i dodijelimo joj ravnopravno mjesto sa drugim sortama šljiva, kajsija i breskvi.

Najčešće se ne zna da džanarika sadrži za organizam izuzetno povoljan odnos organskih kiselina jabučne, limunske, vinske, oksalne, taninske obiluje voćnim šećerima, vitaminima A, B grupe i C…

Kod nas je zovu šljiva ranka, džanarika (ponegde dženerika), ringlov… dok su joj botaničari nadenuli ime Prunus cerasifera. Najčešće je smatraju nižerazrednim voćem jer ne zahtijeva posebne ni klimatske ni zemljišne uslove, kao ni đubrenje ni prskanje. Od njenih žutih, narandžastih ili crvenih plodova najčešće se peče rakija „brlja”, koja i nazivom ne asocira na kvalitet.

Pročitajte: Džanarika pomaže kod ovih zdravstvenih problema /RECEPTI/

Pri tom se najčešće ne zna da ova, inače jedna od najstarijih vrsta šljive (poznata od pre hiljadu godina kada je bila najprostranjenija) obiluje voćnim šećerima, vitaminima A, B grupe i C, mineralima kalijumom, fosforom i magnezijumom, pektinom, celulozom, etarskim uljima, kao i da sadrži za organizam izuzetno povoljan odnos organskih kiselina (jabučne, limunske, vinske, oksalne i taninske).

U narodnoj medicini džanarika se koristi kao sredstvo protiv zatvora, u slučaju upale žučne kese, bolesti jetre, srca, bubrega i povišenog krvnog pritiska… Zeleni plodovi se u nekim zemljama kisele i dobija se proizvod sličan mariniranoj maslini.

Sok od džanarike

Izgnječite 5 kg zrelih plodova (možete, ali ne morate da izvadite koštice!), pomiješajte sa 2 l vode i kuvajte na tihoj vatri. Kad masa postane homogena dodajte 50 g limuntusa dobro promešajte, poklopite i ostavite preko noći. Sutradan procijedite kroz gazu, dobijeni sok zagrevajte do ključanja i sipajte u vrele staklene flaše, zatvorite plastičnim zatvaračem i obložite celofanom, pokrijte ćebetom i sačekajte da se ohladi do sobne temperature.

Slatko od džanarike

Izvadite koštice iz 1,5 kg zrelih džanarika i isijecite ih na pola. Pomiješajte sa kilogramom šećera, pokrije i sačekajte 24 sata. Posle toga dodajte sok 2 limuna, stavite da se kuva nekoliko minuta, sipajte 2 kašike konjaka, dobro promješajte i punite tople tegle.

Čorba

Pola kilograma džanarika stavite u malo vode i kuvajte dok se potpuno ne raskuvaju. Propasirajte, odvojite koštice i ljuspice, a ostatak sipajte u čistu posudu, umiješajte 3 kašike kukuruznog brašna umućenog sa malo hladne vode i kuvajte dok ne provri. Malo posolite i nastavite da kuvate do željene gustine. Ohladite, zasladite sa vrlo malo meda i pospite sitno sjeckanim peršunom, piše dijetazdravlje.com

Kokoške ne trebaju mužjaka da nose jaja. Čemu onda služi pijetao?

Agrosavjet
-
0
Kokoške ne trebaju mužjaka da nose jaja. Čemu onda služi pijetao?

Uzgajanje kokoški i proizvodnja jaja za potrebe vlastitog domaćinstva postaje sve interesantnije. Međutim, brojna su pitanja koja mogu mučiti neiskusne uzgajivače: Kada nesilice počinju nositi jaja? Zašto je potreban pijetao? Koliki je broj ženki optimalan na jednog pijetla?

Ne trebaju kokama za jaja

Nosivost je direktno zavisna od rase, ali i od uslova držanja, pravilne ishrane i drugih faktora. Obično mlade ženke pronesu kad su starosti od šest do osam mjeseci. Lake rase pronesu ranije od teških, mesnatih. Normalno je da snesu jedno jaje dnevno ili jedno u dva dana. Ono se kroz reproduktivni sistem kreće 12 h i oko njega se formiraju proteini i omotači. Kad jedno snese, u organizmu se već poslije 40 minuta počinje formirati drugo.

Kokoške ne trebaju mužjaka da nose jaja. Jedini problem je što neće biti oplođena i iz njih se ne mogu razviti mladi pilići. Držanje pijetla ima svoje prednosti i mane. Ukoliko želite da imate piliće iz svog kokošinjca biće neophodan, jer bez njega nema oplodnje. Osim toga, on nadzire sve kokoške, a samim tim otkriva prisustvo grabežljivaca. Otkriva hranu i zove ostale da jedu, a pronalazi i mjesto za gnijezdo.

Optimalan boj pijetlova u jatu

Na jednog mužjaka dolazi između 10 do maksimalno 15 ženki. Za lake rase, kao što je leghorn, optimalno je 12, dok je za teže bolje da ih je manje. Uobičajeno da ratuju i da se bore za prevlast u dvorištu i kokošinjcu. Dva pijetla se neće svađati pod uslovom da su odrasli zajedno. Ako se svađaju, potrebno je jato podijeliti na dva dijela i držati ih odvojeno.

Pročitajte: Odlike dobrog pijetla za priplod – Odabiranje prema spoljašnjem izgledu

Njegov zadatak je da zaštiti jato i zbog toga pojedini mogu ispoljiti izuzetnu agresivnost. Napadaju vlasnike, nemoguće je obaviti hranjenje, dolijevanje vode u posude za piće, sakupljanje jaja. Takve je mužjake najbolje ukloniti. Pojedini mogu biti agresivni prema kokoškama, juriti ih. Tada je najbolje da se odvoji na dva do tri dana u zaseban prostor kako bi se odmorile i bile mirne. Ženkama može da čupa perje, nanosi rane oštrim kandžama što dovodi do infekcija. Ovo je češća pojava kod mladih pijetlova.

Kako bi razumjeli ponašanje jata, treba znati da je vođa najsnažniji, najmudriji i najsnalažljiviji mužjak, za njim slijede kokoške, na začelju su stare i stidljive, dok su sekundarni mužjaci na dnu društvene hijerarhije.

Zaštita mladih voćnjaka u zimu

Agrosavjet
-
0
Zaštita mladih voćnjaka u zimu

Zaštita mladih voćnjaka – Svake godine u zimskom periodu, a posebno kada su jače zime, zbog dubokog snijega i nedostatka druge hrane, mlade voćke u voćnjaku, zatim sadnice voćaka i šumskog drveća u rasadnicima izložene su mogućim štetama od strane zečeva, srna i ostale divljači. 

Zečevi najčešće glodju koru mladih voćaka i drugog drveća, već rano u jesen, nakon opadanja lišća, a naročito nakon što padne snijeg i nestane druge hrane. Visoka divljač, srne i jeleni grizu mlade grančice i hrane se njima. Ukoliko su oštećena mjesta glatka, znak je da je to učinio zec, a ako su oštećenja na voćki hrapava, to je učinila srna.

Ukoliko je kora djelimično uništena voćka će preboljeti ali će slabije napredovati. Ako je kora uništena oko cijele voćke, ista će se sasušiti. Ako je šteta na stablu djelimična, preporuka je premazivanje kalemarskim voskom ili kravljom balegom na mjestu gdje je kora uništena.

Pročitajte: Koliko dugo žive pojedine voćke i koliko dugo rađaju? Evo svih odgovora

Mlade voćke i sadnice voćaka i šumskog drveća mogu se zaštititi od divljači mehanički:

1. postavljanjem ograde od žičanog pletiva oko voćnjaka (ova mjera je dosta skupa pa se rjedje primjenjuje) ili ·

2. omotavanjem pojedinih stabala (slamom, kukuruzovinom, plastičnom folijom, natron papirom i drugim otpadnim materijalom za uvijanje. Međutim, omotavanje stabla slamom, kukuruzovinom i sličnim materijalom privlači voluharice, tako da se mora vršiti pregled na prisustvo miševa koji tada mogu pričiniti štetu na voćkama) i

3. hemijskim sredstvima koja odbijaju divljač. Zaštita hemijskim sredstvima vrši se prskanjem ili premazivanjem mladih voćaka i šumskog drveća.

Pročitajte: Voćke se sade i zimi ali ne baš uvijek

Zaštita mladih voćnjaka u zimu

Premazivanje stabala ili prskanje odredjenim hemijskih sredstvima ima zadatak da djeluje repelentno – odbijajuće. Danas se koriste materije na bazi karbolineuma u koncentraciji 10 %, zatim na bazi sumpora – mast i sumporno uljna emulzija. Sumporna mast predstavlja smješu 900 grama lanenog ulja i 100 grama sumpora. Sumporno ulja emulzija se sastoji iz 2 dijela sumpora u prahu i 1 dijela lanenog ulja.

U nekim zemljama preporučuje se primjena katrana, kreozita, asfaltna emulzija, karbonat bakra. Preporučuju se različite smješe za premazivanje voćki: smješa krvi, balege i zemlje, zatim zagrijana svinjska mast ili loj sa dodatkom 2 kg ribljeg brašna i dr.

mr Gordana Jovanović

Štrudla sa makom – Stari banatski recept od kiselog tijesta

Agrosavjet
-
0
Štrudla sa makom – Stari banatski recept od kiselog tijesta

U Banatu, kažu bake, štrudla sa makom se obavezno pravi od kiselog tijesta. Kakvo suvo i tanko tijesto koje se u današnje vrijeme sprema na brzinu. Međutim, danas niti se ima vremena za čekanje da tijesto nadođe niti volje da se mijesi. Ali, posvećivanje vremena tradicionalnom receptu svakako se na kraju isplati i u samom procesu budi sjećanja na stare dane kada je štrudla sa makom bila obavezan dio trpeze.

U vrijeme vršenja žita kada je u radovima učestvovalo i nekoliko desetina ljudi, domaćice su u kući spremale večeru i naravno štrudlu. Miris maka se širio kućom, a više od pola tuceta plehova sa jufkama bilo je poređano duž hodnika i čekalo red na stari zidani šporet koji se ložio ujutru i gasio uveče prije odlaska na spavanje.

Na kraju napornog dana išla je večera koja je započinjala čorbom od piletine ili ćuretine, a završavala se upravo jednom od omiljenih banatskih poslastica, štrudlom sa makom.

Pročitajte: Posna štrudla sa rogačem meka kao duša – Recept koji ćete obožavati!

Štrudla sa makom i kiselo tijesto

Kada domaćica napravi dobro tijesto kažu da ima ruku za to. U stvari, potrebno je samo dobro slijediti recept i ono će postati onakvo kakvim ga pamtimo, pod prstima mekano i u ustima da se topi.

Potrebno je sa jednim kvascem staviti kašiku šećera, kašiku brašna i malo mlijeka te sačekati da nadođe. Zatim se određena količina brašna, koja zavisi od željene količine štrudle stavi u činiju, razgrne u sredini i tu se sipa smjesa sa kvascem. Tijesto se mijesi polako dok se sve lijepo ne izjednači, a onda ostavlja petnaest minuta do pola sata da nadođe.

Nakon toga, tijesto se ponovo mijesi i dijeli na lopte, čiji broj opet zavisi od pripremljene količine. Svaka lopta se razvlači na pravougaonik veličine 25×40 centimetara.

Pripremanje maka

U međuvremenu, dok je tijesto stajalo i raslo, mak se mljeo u starom ručnom mlinu. Zatim se u šerpu stavljalo mlijeko sa šećerom da provri. Potom se tako kuvano prelivalo preko maka i miješalo dok se ne napravi smjesa gusta kao puding. Neke domaćice preporučuju da se doda suvo grožđe, a neke smjesu prave bez njega.

Pročitajte: Sve o gajenju i isplativosti MAKA

Završnica

Mješavina od maka se stavlja na početak razvučenog tijesta i urola u prvu jufku. Tako sve dok se materijal ne potroši i dok jufke ne ispune cijeli pleh. One se premazuju žumancetom i peku u šporetu.

Naposlijetku, dok se ukusi miješaju u ustima i mak krcka pod zubima, a sve zaliva domaćim sokom od višanja koji je još jedna stara poslastica, sjećanja na bake i stari zidani šporet odlaze u svoje fioke da čekaju sljedeću priliku.

 

Zašto ne treba guliti voće i povrće?

Agrosavjet
-
0
Zašto ne treba guliti voće i povrće?

Stručnjaci za hranu kažu da treba izbjegavati guljenje voća i povrća. Mnogi ljudi gule voće i povrće jer su zabrinuti zbog pesticida na površini. Međutim, kora voća i povrća sadrži veoma važne hranljive materije, a i sa određenim tehnikama kuvanja mogu smanjiti ostatke pesticida na korama voća i povrća. Saznajte zašto stručnjaci kažu da ne treba guliti voće i povrće?

Mnogi ljudi skidaju koru prilikom pripreme voća i povrća. Ali često to nije neophodno. U kori se nalaze važne hranljive materije. Štaviše, odbačena kora voća i povrća doprinosi klimatskim promjenama.

Voće i povrće predstavlja bogat izvor vitamina, minerala, vlakana i mnogih fitokemikalija (biljnih hemikalija), kao što su antioksidansi (supstance koje štite ćelije od oštećenja).

Nedovoljno konzumiranje ove hrane bogate hranljivim materijama povezano je sa povećanim rizikom od hroničnih bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti i dijabetes tipa 2.

Svjetska zdravstvena organizacija je 2017. objavila da se oko 3,9 miliona smrtnih slučajeva godišnje širom svijeta može pripisati ljudima koji nisu jeli dovoljno voća i povrća. Jesti 400 g voća i povrća dnevno, kako preporučuje SZO, mnogim ljudima je teško dostižno, jer nemaju naviku da jedu ove namirnice.

Pročitajte: Sibirski limun: Dekorativan i najveći izvor vitamina C

Dakle, da li konzumiranje kore voća i povrća može pomoći u rješavanju ovog problema dodavanjem važnih hranljivih materija u ishranu ljudi?

Svakako da može doprinijeti. Na primjer, nutritivno važne količine vitamina, kao što su vitamin C i riboflavin, i minerali kao što su gvožđe i cink, nalaze se u kori sedam korjenastih povrća: cvekle, poljskog senfa, divlje šargarepe, slatkog krompira, rotkvice, đumbira i bijelog krompira.

Ministarstvo poljoprivrede SAD-a pokazuje da neoljuštene jabuke sadrže 15% više vitamina C, 267% više vitamina K, 20% više kalcijuma, 19% više kalijuma i 85% više vlakana od njihovih oljuštenih ekvivalenata.

Drugi razlog da ne odbacujete koru je njihov uticaj na životnu sredinu. Prema Organizaciji UN-a za hranu i poljoprivredu, nepojedena hrana, uključujući koru, stvara 8-10% svjetske emisije gasova staklene bašte. (Hrana koja trune na deponijama oslobađa metan, najsnažniji gas staklene bašte).

Samo Novi Zeland izvještava o godišnjem gubitku od 13.658 tona kora povrća i 986 tona kora voća – zemlja sa populacijom od samo 5,1 milion ljudi.

S obzirom na sadržaj hranljivih sastojaka kore i njen doprinos bacanju hrane, zašto ljudi uopšte gule voće i povrće? Neke namirnice moraju biti oguljene jer su spoljni dijelovi nejestivi, nemaju lijep ukus, teško se čiste ili nanose štetu, kao što su banana, narandža, dinja, ananas, mango, avokado, luk i bijeli luk.

Takođe, ljuštenje može biti neophodan dio recepta, na primjer, kada se pravi pire krompir. Ali mnoge kore, kao što su krompir, cvekla, šargarepa, kivi i krastavac, su jestive, a ljudi ih ipak gule.

Šta je sa ostacima pesticida na voću i povrću?

Neki ljudi gule voće i povrće jer su zabrinuti zbog pesticida na površini. Ostaci pesticida se sigurno zadržavaju na površini ili neposredno ispod, iako to varira u zavisnosti od biljne vrste.

Ali većina ovih ostataka se može ukloniti pranjem. Američka administracija za hranu i lijekove preporučuje da ljudi temeljno operu proizvode pod hladnom vodom i istrljaju ih tvrdom četkom kako bi uklonili pesticide, prljavštinu i hemikalije.

Tehnike kuvanja, kao što su kuvanje i kuhanje na pari, takođe mogu smanjiti ostatke pesticida. Ali ne uklanjaju se svi ostaci pesticida pranjem i kuvanjem.

Pročitajte: Kora od vrbe – Da li ste znali koja ljekovita svojstva posjeduje?

Spiskovi sadržaja pesticida za voće i povrće su dostupni u nekim zemljama, na primjer, Mreža pesticida proizvodi jedan za UK. Ovo vam može pomoći da odlučite koje voće i povrće ćete oguliti i koje kore možete jesti.

Ako želite da saznate više o kori od voća i povrća i šta da radite sa njom, postoji mnogo savjeta na mreži, uključujući pomoć o tome kako da koristite kore za kompostiranje ili uključivanje u recepte.

Uz malo istraživanja i kreativnosti, možete pomoći u smanjenju otpada i povećanju unosa voća i povrća. Sigurno vredi pokušati? I pomoći ćete da se ispuni jedan od ciljeva održivog razvoja UN: prepoloviti otpad od hrane do 2030. godine .

DIVLJA KRUŠKA – Pomaže u regulisanju nivoa šećera u krvi, štiti srce i krvne sudove

Agrosavjet
-
0
DIVLJA KRUŠKA – Pomaže u regulisanju nivoa šećera u krvi, štiti srce i krvne sudove

DIVLJA KRUŠKA – Zapostavljena divlja verzija omiljenog jesenjeg voća čuva srce i krvne sudove.

Divlja kruška je lijek za mnoge bolesti i tegobe, ali je njen značaj malo poznat u narodu. Pomaže u regulisanju nivoa šećera u krvi, pruža osjeća sitosti, štiti srce i krvne sudove. Odlična je i za eliminisanje štetnog holesterola kao i absorpciju žučne kiseline. Prija kod bolesti prostate, bešike i bubrega.

Čaj od lista

Mladi listovi pomažu izlučivanju urina, a mogu i pomoći u rastvaranju kamena u buburegu i u bešici. Preporučuje se konzumacija ovog čaja i za liječenje šećerne bolesti kod osoba koje još nisu počele da koriste insulin, a pomaže i kod helikobakterije i reume. Čaj pripremljen na ovaj način sadrži vitamin C, kalaj, magnezijum, kalcijum i fosfor. Pomaže i u regulisanju kašlja, upala i promuklosti.

U posudu sipajte 3 kašike suvih, sitnih listova divlje kruške i prelijte ih sa 750 ml vode koja je prethodno proključala. Poklopite sud i procijedite nakon pola sata. Preporučuje se da pijete po 250ml, 3 puta na dan između obroka.

Pročitajte: Kompot od krušaka – Samo pet sastojaka je potrebno za savršenu zimnicu

Čaj od kore stabla divlje kruške

Rješenje za dijabetičare koji nisu na insulinu je čaj od kore stabla. Uzmite grančicu divlje kruške, oljuštite koru, stavite nekoliko komadića kore u litru vode, pustite da proviri i kuvajte 10 minuta. Pijte ga ujutro i uveče.

Čaj od kore ploda divlje kruške

Krušku isjeckajte na listiće i osušite. Dvije supene kašike kore prelijte sa 6 decilitra hladne vode i zagrijte dok ne proključa. Ostavite pet minuta da se natopi i procijedite. Pijte ujutru na prazan stomak, prije doručka, zatim pola sata prije ručka i pola sata prije večere.

Miloradu rodile jagode usred novembra – Plod sladak kao šećer

Agrosavjet
-
0
Miloradu rodile jagode usred novembra – Plod sladak kao šećer

Miloradu rodile jagode usred novembra – Kako pojašnjava domaćin i ranije se dešavalo da uberu po koji plod do oktobra, ali ovako kasno nikada.

U vrijeme kad je krenula sezona mandarina, kiselog kupusa i pečenog kestena, Radosavljevići iz sela Gornja Trnava kod Topole počastili su se sočnim, crvenim jagodama iz njihove bašte koje su rodile i na kraju novembra, pred samu zimu. Nisu vjerovali kad su se plodovi zacrveneli na njihovim imanju.

– Dešavalo se ranije da do oktobra uberemo još po neki plod, ali ovako kasno nikad nisu rodile. Bili smo poprilično iznenađeni kad smo ih ugledali. Nije ih bilo puno, ali ono što smo nabrali smo pojeli i slatke su kao šećer. Čini mi se dosta slađe i ukusnije nego one što rađaju kad je toplo vrijeme – rekao je domaćin Milorad koji se već godinama bavi proizvodnjom jagoda.

Pročitajte: Koje sorte jagode daju veće prinose i kvalitetnije plodove

Ovo nije ni prvi, ni jedini put da se priroda poigra sa voćem u Srbiji. Cvjetale su jabuke kad im vrijeme nije, ali i rađale maline na zapadu zemlje.

Kao uzrok ove pojave mahom se navode klimatske promjene, a ova jesen bila je izuzetno topla i sa visokim temperaturama.
– Ponovnu vegetaciju imaju najčešće koštičave vrste voćaka, ali u ovom slučaju imamo primjere i na jagodastim sortama, savjetovala bih proizvođačima da uklone te nove priraste, nove listove, kao i cvjetove, ili, ako dođe do zametanja ploda, kako bi svoje zasade zaštitili i za sljedeću godinu – rekla je dr Jelena Tomić, naučni saradnik Instituta za voćarstvo u Čačku.
1...188189190...1.011Stranica 189 of 1.011

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia