Rasad u plasteniku i stakleniku se može proizvoditi na zemljištu koje pokriva takav objekat ili se na površinu u plasteniku unosi zemljišna masa.
U objektima bez grijanja može se na zemljište unijeti sloj svježeg stajnjaka (30-40 cm). Stajnjak se unosi ravnomjerno i u slojevima, raširi i sabije. Kada počne razlaganje i zagrijavanje stajnjaka (puši se) unosi se sloj od 10-15 cm zemljišne smješe. Zemljišna smješa treba da je predhodno sterilisana, najbolje toplom parom (ili se tretiranje insekticidima i fungicidima obavlja unutar objekta). Hemijska dezinfekcija supstrata ili zemlje obavlja se basamid granulatom (60 g/m²).
Pročitajte: Proizvodnja rasada paradajza – Savjeti za uspješnu proizvodnju!
Pri proizvodnji rasada na zemljištu prekrivenom plastikom unosi se 10-20 kg zgorelog stajnjaka i 30-100 g NPK đubriva (15:15:15) na m² u količini 50-100 g/m², zatim se zemljište obradi na 20-25 cm (da se stajnjak i hranivo izmiješaju) i površinski pripremi za sjetvu. Prije sjetve veoma je važno formiranje leja za sjetvu čija širina treba da je 120-150 cm, odnosno takva da omogućuje radove sa staza. Leje se prave u pravcu duže strane objekta.
Pri gajenju rasada u saksijama, hranljivim kockama, džifi saksijama, i kontejnerima oni se pune kvalitetnom zemljišnom masom.
Za zemljišnu smješu se koriste plodna baštenska zemlja bez korova. To može biti i zemlja ledine, koja se tokom ljeta slaže u gomile i tako do proljeća dobije dobru strukturu. Zemlji se dodaje zgoreli stajnjak i kompost, zatim treset i riječni pijesak. Stajnjak poboljšava hranljivu vrijednost, a pijesak i treset daju rastresitost smješi. Najčešći odnos je 2-3 dijela stajnjaka, 2-3 dijela zemlje i dio treseta ili pijeska. Ne treba koristiti zemlju na kojoj su se upotrebljavali herbicidi.
Za proizvodnju rasada mogu se koristiti i drugi odnosi smješa:
| prvi način | drugi način | treći način |
|---|---|---|
| zgoreli stajnjak (50%) | treset (90%) | treset (80%) |
| zemlja (40%) | goveđi stajnjak (10%) | strugotina (20%), ali uz dodatak 300-400 g NPK/m³ |
| strugotina (20%) |
Za proizvodnju rasada paprike, paradajza, krastavca i salate pogodna smješa je sastavljena od:
| 70% slabo razloženog smeđeg treseta i 30% jače razloženog treseta, kao što je treset iz Gaja kod Kovina ili iz Velikog Gradišta. |
|---|
Pročitajte: Sve o uzgoju rasada paprike za dobre rezultate u polju
Izuzetno je dobra mješavina navedenih treseta i oplemenjenog zeolita “Zeoplanta” u odnosu na 80% treseta i 20% “Zeoplanta”.
Čist treset ne treba koristiti jer se zbog njegovih fizičkih svojstava veoma teško reguliše pravilna vlažnost, a česo oskudeva u fosforu, što se odražava na rast rasada, a posebno kod paradajza (dobija plavu boju). Kao supstrat se može koristiti smješa glistenjaka i zemlje u odnosu 1:6-10.
Za griajanje rasada zemljišni sloj treba da bude 10-15 cm. Površina mora da bude ravna, jer u svakom ulegnuću će se nakupiti voda i biljke će slabije rasti. Poslije unošenja zemljišne smješe objekti se zatvaraju (ostaju zatvoreni 3-4 dana) da bi se zemljište zagrijalo.