Nedjelja, 14 Jula, 2024
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne granePovrtarstvoSve o uzgoju rasada paprike za dobre rezultate u polju

Sve o uzgoju rasada paprike za dobre rezultate u polju

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

U našem podneblju paprika se gaji pomoću rasada. Industrijska paprika i feferoni mogu se gajiti i direktnom sjetvom u polju. Za ranu proizvodnju rasad se proizvodi u toplim lejama, a za kasnu u otvorenim lejama. Potrebno je 1-1,2 kg/ha sjemena normalne klijavosti. Veoma je važno da se sjetva obavi pravovremeno. 

Najraniju sjetvu treba obaviti tako da rasad ne preraste do početka rasadjivanja u polju. U klimatskim uslovima kontinentalnog područja sjetvu sjemena za rani rasad treba obaviti u prvoj polovini februara, a u toplim krajevima sredinom januara. Pristigli rasad pikirati na razmaku 8 x 8 cm.

Najbolji rani rasad dobija se pikiranjem u presovane kocke, glinene, plastične ili neke druge saksije. Mladi sijanci pikiraju se 20-30 dana poslije sjetve, kada se na njima pojave prva dva stalna listića. Za srednje rane sorte proizvodi se nepikirani rasad u polutoplim lejama. Sjetva se obavlja od sredine do kraja marta, odnosno 6-8 nedjelja prije nego što će biljke biti rasadjene na stalno mjesto. Po m2 treba posijati 5-6 gr. normalno klijavo sjemena.

Pročitajte: Savjeti za prihranjivanje paprike vodotopivim đubrivima

RASAĐIVANJE

Rani rasad iznosi se u polje kad je vrijeme dovoljno toplo i prestane opasnost od pojave kasnih proljećnih mrazeva.

U kontinentalnom području rani rasad se rasadjuje početkom maja, a u južnim krajevima 2 do 3 nedjelje ranije. Najbolje je da se paprika rasadjuje po tihom i po mogućstvu oblačnom vremenu. Pikirani rasad ne treba čupati već ga lopaticom ili rukom prihvatiti tako da na korijenu ostane što više zemlje. Zbog toga se jedan dan prije rasadjivanja leja sa rasadom dobro zalije.

Nepikirani rasad se čupa i tom prilikom odbacuju se sve slabo razvijene biljčice. Dobro je da se žile podrežu jer to izaziva izrastanje mnogobrojnih novih žilica. Pikirani rasad sadi se ručno u prethodno iskopane jamice ili duž plitko otvorene brazde, a nepikiran pod sadiljku ili mašinama sadilicama. U svim slučajevima važno je da su biljke pravilno postavljene i da je zemljište oko korijena dobro sabijeno. Mašinama se sadnja obavlja znatno brže i utroši se manje ručnog rada, 5-7 puta. Za mašinsku sadnju NE može se upotrijebiti izduženi i prerasli rasad.

U zavisnosti od načina navodnjavanja i priprema različitih načina njege paprika se sadi u tzv. brazde ili na ravnu površinu. Biljke se sade na razmaku 40 x 30 cm ili 30 x 30 cm. Pri takvoj gustini sadnje moguća je samo ručna njega usjeva. Sadnja u brazde je znatno pogodnija kada se paprika gaji na većoj površini.

Sadnja na ravnu površinu primjenjuje se na većim površinama kada se usjev navodnjavanja vještačkom kišom. Sadnja se obavlja mašinama sadilicama ili ručno na razmaku 60 x 15 cm. Uslovi za mehanizovanu negu usjeva veoma su povoljni.

Paprika rasad

NJEGA

Paprika se teže prima od paradajza i izvestan broj rasadjenih biljaka ugine ili nastrada od rovaca, žičnjaka i drugih štetočina. Zato je neophodno odmah rasaditi druge biljke umjesto uginulih. Čim se mlade biljke dobro ukorijene poslije 10-15 dana potrebno je izvršiti prvo okopavanje. U tokom vegetacije paprika se okopava 2-3 puta. Okopavanje se vrši na 3-5 cm dubine da se ne povrede žile koje su razmeštene u površinskom sloju zemljišta.

 NAVODNJAVANJE

U uslovima naše klime paprika se uspješno može odgajiti samo uz navodnjavanje. Prvi put se navodnjava prilikom rasadjivanja, a zatim prema potrebi. U početku nisu potrebna česta navodnjavnja, a kasnije kako biljke rastu i vrijeme postaje toplije i suvlje potreba za vodom je veća, a period izmedju navodnjavanja kraći. Paprika na lakim i pjeskovitim zemljištima navodnjava se češće, a na težim rjedje. Za jedno zalivanje potrebno je 300-400 m3 vode po hektaru.

Pročitajte: Korisna pravila za navodnjavanje paprike

Paprika rasad na vrijeme za dobre rezultate u polju

Sjeme paprike za sjetvu treba da bude ujednačeno po veličini i težini. Tako ujednačeno sjeme obezbijeđuje ujednačenost nicanja i ujednačenost rasta. Ujednačeno iznikao rasad u isto vrijeme prolazi kroz fenološke faze, u isto vrijeme se podudaraju potrebe biljaka prema određenim uslovima.

Preporučljivo je da se sjeme paprike prije sjetve dezinfikuje u 2% rastvoru NaOH. U rastvoru NaOH sjeme koje se stavi u platnenu vrećicu držati 10 minuta, a potom se pod jakim mlazom vode detaljno ispere. Tretmanom dezinfekcije sjemena obezbijeđuje se u velikom procentu zaštita sjemena od virusnih i bakterijskih bolesti. Za dezinfekciju se može upotrijebiti i tiram (TMTD)-8 grama na 1 kg sjemena.

 Zasijavanje

Najviše je rasprostranjena proizvodnja paprike u dvofaznom gajenju: proizvodnja rasada u zaštićenom prostoru i gajenje poslije rasađivanja na otvorenom polju. Paprika se u našim uslovima sije u drugoj dekadi marta. Proces proizvodnje rasada traje 50-60 dana. Za sjetvu 1 metra kvadratnog potrebno je 5-10 grama normalno klijavog sjemena. Za ovu proizvodnju gdje se rasad ne pikira potrebna je nešto rjeđa sjetva. Kompost za zasijavanje paprike predstavlja smješu supstrata treseta, pijeska i pregorelog stajnjaka. Sjeme se pokriva sa 1,5-2 cm komposta. Sjeme paprike niče za 12 dana.

Nicanje

Pojava biljaka je moment nicanja paprike i predstavlja kritičan moment kod proizvodnje rasada. Pojavom kotiledonih listova temperatura vazduha mora se sniziti na 15-16 C dnevna i 12-13 C noćna i smanjiti vlažnost zemljišta. Poslije nedjelju dana temperatura treba da se poveća na 18-20 C dnevna i 14-16 C noćna. U ovom momentu može doći do padanja rasada i dobro bi bilo da se takav rasad zasuši naknadno zalije rastvorom cineba ili još bolje previkurom. U toku proizvodnje rasada neophodno je intenzivno provjetravanje.

Pročitajte: Plamenjača paprike – Kod osjetljivih sorti može prouzrokovati i 100% štete

 Kontejnerska proizvodnja rasada

Za ranu proljećnu proizvodnju paprike rasad se proizvodi u kontejnerima. Koriste se kontejneri od stiropora ili plastike sa različitim prečnikom otvora. Zbog malih zapremina otvora supstrat kojim se kontejneri pune mora biti fine strukture i odgovarajuće plodnosti. Rasad se pikira kada biljka ima razvijene kotiledone listiće i začet prvi pravi list. Pikiranje se obavlja u saksije prečnika 10 cm. Na ovaj način se proizvodi rasad zaštićenog korjenovog sistema.

dipl. ing. polj. Novica Milenković

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI