Naslovnica Blog Stranica 179

Lišće žuti i opada, biljka truli – REAGUJETE NA VRIJEME, POSLUŠAJTE OVE SAVJETE I SPASITE VAŠE CVIJEĆE!

Agrosavjet
-
0
Lišće žuti i opada, biljka truli – REAGUJETE NA VRIJEME, POSLUŠAJTE OVE SAVJETE I SPASITE VAŠE CVIJEĆE!

Ako se biljke ne održavaju redovno ili se naprave određeni propusti, mogu početi da se suše i umiru. Međutim, ukoliko odreagujete na vrijeme, biljka će se brzo oporaviti i produžićete joj životni vijek.

Žuto lišće

Najčešći uzroci su suvi ili ustajali vazduh, premalo ili previše vlage i oštećeni korijen. Prstom isprobajte zemlju i provjerite da li je biljci potrebno vode ili ne. Povećajte vlažnost vazduha u prostoriji postavljanjem ovlaživača, a u najgorem slučajno se savjetuje da biljku presadite.

Lišće smeđe boje

Suv vazduh u prostorijama, premalo ili previše vlage najčešći su uzroci ove pojave. Postarajte se da biljku premjestite na mjesto koje je potpuno suprotno ovome.

Sitni listovi i meki izdanci

Biljka vjerovatno nema dovoljno svjetlosti ili je prihranjujete na pogrešan način. Promijenite položaj biljke, osiguravši joj dnevno svjetlo. U prihrani koristite đubrivo s malo azota.

Lišće opada

Biljka ili nema dovoljno svjetlosti ili je doživjela temperaturni šok. Vašem zelenom prijatelju je potrebna novo mjesto u domu i stalna temperatura.

Biljka truli

Previše vlage! Pokušajte s presađivanjem, promjenom pozicije ili pozovite nekog „doktora“ za biljke, to jest prijatelja koji je ekspert, da vam pomogne, prenosi Večernji list.hr.

Koliko bi krompir u vodi trebao da stoji prije termičke obrade

Agrosavjet
-
0
Koliko bi krompir u vodi trebao da stoji prije termičke obrade

Skoro svi stavljamo oljušten krompir u vodu prije pripreme, ali da li je ovo dobra stvar?

Pržen, pečen ili kuvan, krompir je mnogima omiljeno povrće. Neizostavan je dodatak i sastojak mnogih jela jer njegovom neodoljivom ukusu rijetko ko može da odoli.

U većini recepata koje možemo naći, preporučuje se da oljuštimo i isječemo krompir, a potom potopimo hladnu u vodu. Većina ostavi da tako krompir odstoji najmanje pet minuta. Ali, šta kažu dijetetičari i tehnolozi?

Sam postupak, mnogi stručnjaci smatraju dobrom idejom, ali postoje određene stvari koje biste morali da znate. Krompir koji je isječen na sitnije komade, u vodi ne treba držati duže od sat vremena, čak ni ako ga odložite u frižider.

Ukoliko praktikujete da krompir sječete na veće komade ili ne sječete uopšte, onda može stajati u vodi i do 8-12 sati.

Zašto potapamo krompir u hladnu vodu?

Kada potopimo oljušteni i isječeni krompir u hladnu vodu, on otpušta skrob koji, ukoliko ga je previše, može da spriječi da se ovo povrće ravnomjerno termički obradi. Osim toga, višak skroba može da učini da tekstura krompira postane ljepljiva ili gumenasta spolja.

Da li bi trebalo krompir potapati u toplu ili hladnu vodu?

Gotovo svi automatski ubacuju oljušten krompir u hladnu ili vodu na sobnoj temperaturi i to nije nimalo slučajno. Toplu vodu treba izbjegavati jer ona otežava odvajanje viška skroba.

Uzgoj žitarica u zatvorenom prostoru sve popularniji – A evo i zašto!

Agrosavjet
-
0
Uzgoj žitarica u zatvorenom prostoru sve popularniji – A evo i zašto!

Žetve pšenice i pirinča u zatvorenom prostoru daju nam uvid u to šta je sve moguće kada je u pitanju budućnost uzgoja žitarica, odnosno uzgoj žitarica u zatvorenom.

Uzgoj osnovnih useva poput žitarica u zatvorenom prostoru mogao bi biti ogroman korak napred za globalnu sigurnost snabdijevanja hranom.

Šta je do sada podrazumijevao uzgoj u zatvorenom prostoru?

Do sada, takozvane vertikalne farme su imale uspjeha u proizvodnji svežeg zelenila i začinskog bilja, paradajza i jagoda—svih onih neophodnih i ukusnih usjeva, ali koje ne nose najveće koncentracije kalorija. Ta čast pripada žitaricama i stočnoj hrani, koje uglavnom zauzimaju više prostora. Ali ova zelena prostranstva žitarica bi uskoro mogla da se usele u zatvorene prostore, sa prvom pšenicom uspješno uzgojenom u zatvorenom prostoru.

Nova era uzgoja u zatvorenom prostoru-istraživanja

Infarm, kompanija za vertikalnu poljoprivredu sa sjedištem u Nemačkoj, objavila je rezultate svoje žetve u novembru mesecu 2022. Portparol Pedrik Flad pripisuje Infarmov uspjeh svom fokusu na optimizaciju okruženja vezanog za rast, kao i vremenu ciklusa usjeva.

Eksperiment pokazuje šta je moguće i ne samo za uzgajivače koji žele da presele svoje usjeve žitarica u zatvorene prostore, već i za globalnu bezbijednost hrane uopšte.

Uzgajanje ovih osnovnih usjeva u zatvorenom prostoru, u regionima koji ranije nisu mogli da ih uzgajaju, moglo bi da bude od koristi milionima ljudi.

Međutim, postoje izazovi kod prelaska sa proizvodnje proizvoda na žitarice.

Koji su izazovi kod uzgoja u zatvorenom prostoru?

Kao prvo, pošto žitarice imaju duži ciklus rasta, teže je opravdati njihovo uzgajanje u unutrašnjim prostorima, gdje zauzimaju vrijedne nekretnine. Tradicionalni međuredni usjevi, kao što su zelena salata i paradajz, imaju brži ciklus rasta i mogu se ubirati po znatno većim stopama na vertikalnim farmama u odnosu na tradicionalne farme.

Lisnato zelenilo, na primjer, može se proizvoditi na vertikalnim farmama sa 35 puta većim kapacitetom nego na farmama klasično zasnovanim na zemljištu. Prema Agritecture, tehnološkoj firmi fokusiranoj na klimatski pametnu poljoprivredu, ovo se odnosi posebno na poljoprivredu sa kontrolisanom životnom sredinom. Prvobitno istraživanje tvrdi da tradicionalna poljoprivreda može da proizvede oko 18 kilograma zelene salate na 100 kvadratnih metara, u poređenju sa oko 680kg na istoj količini prostora na vertikalnoj farmi.

Pošto brži ciklusi rasta omogućavaju vertikalnim farmerima da proizvedu veći prinos, sporiji ciklusi—kao što su oni kod pšenice i drugih žitarica—mogli bi umanjiti sposobnost farme da ostvari pozitivan povraćaj ulaganja u određeni usjev.

Zašto izabrati uzgoj u zatvorenim uslovima?

Ipak, prema Fladu, prva ispitivanja Infarmove pšenice uzgojene u zatvorenom prostoru bila su izuzetno ohrabrujuća.

„Prva ispitivanja su pokazala izuzetne rezultate“, rekao je Flad. „U skali, ovo je ekvivalent od 117 tona po hektaru godišnje, što je 26 puta više od prosečnih prinosa na otvorenom polju.“

A ovi trenutni prosjeci uzgajanja u polju u velikoj mjeri zavise od klime, koja postaje sve nestabilnija.

Uzgajanje hrane u zatvorenom prostoru pojednostavljuje stvari, kao što su vremenske prilike i distribucija patogena.

Temasek, kompanija sa sjedištem u Singapuru, imala je uspješnu žetvu pirinča u zatvorenom prostoru. Pirinač koji je proizveden je polu-patuljast, što mu omogućava da raste brže od sorte pune veličine. Takođe koristi 70% manje vode nego što bi to zahtijevala sorta zasnovana na uzgoju na regularnom tlu.

Međutim, trenutna cijena energije čini uzgoj žitarica u zatvorenom prostoru posebno rizičnim, posebno zato što ovi usjevi imaju niže cijene od drugih tipičnih usjeva koji se uzgajaju u zatvorenom prostoru kada dođu na tržište.

To je kompromis, kaže Frederik Smit, konsultant za regenerativnu hranu. „Rizik na terenu zamenjujete rizikom zasnovanim na troškovima“, kaže on.

„Kontrola promjenljivih kao što su voda i temperatura eliminiše mnoge potencijalne rizike, a to zaista privlači investitore koji ne razumiju poljoprivredu toliko i žele da ulažu u nešto u većem obimu.“

Uzgoj žitarica u okruženju pod kontrolom klime je još uvek u ranim fazama razvoja, ali je značajna prekretnica. Mogućnost uzgoja žitarica u komercijalnim razmerama mogla bi imati velike koristi za globalnu sigurnost hrane.

Pored mobilnosti zatvorenih farmi, vertikalna poljoprivreda ima kapacitet za uzgajanje hrane uz korišćenje 95% manje vode i 97% manje zemlje, prema USDA, i bez pesticida. Takođe postoji potencijal za više obnovljivih izvora energije; Infarm trenutno koristi 70 odsto zelene sertifikovane energije, sa ciljem da do 2045. postane neto nula.

Postoji nekoliko različitih puteva kojima možemo da ojačamo ekosistem hrane, uključujući poboljšanje našeg osiromašenog tla kako bismo stvorili održiviji ekosistem i korišćenje tehnologije poljoprivrede u zatvorenom prostoru za stvaranje novih sredstava za proizvodnju hrane. Mogućnost uzgajanja ovih kritičnih usjeva u zatvorenom prostoru je ogroman korak napred ka ostvarenju cilja koji je globalna dostupnost hrane.

Šta učiniti ako VAŠA MAČKA odbija da jede?

Agrosavjet
-
0
Šta učiniti ako VAŠA MAČKA odbija da jede?

Ukoliko vaša mačka ponekad ignoriše hranu i možda ne jede danima, vrijeme je da se zapitate zašto se to dešava i kada treba da počnete da brinete?

Zimski ribolov – Dolazak hladnog vremena ne znači kraj sezone?

Agrosavjet
-
0
Zimski ribolov – Dolazak hladnog vremena ne znači kraj sezone?

Štuka se u ovo vrijeme može loviti u gotovo svim slojevima vode i na sve mamce, od živih ribica – kedera do najrazličitijih modela i vrsta vještačkih mamaca – varalica.

Od onih površinskih do teških žlica, tonućih, dubokoronećih voblera i džigova na većim i težim glavama. Grgeč i slične manje vrste love se finijim sistemima, tanjim najlonima i manjim udicama, a od tehnika na raspolaganju su također one u pokretu – blinkeraške do onih sjedilačkih na male ribice – kedere, filete – komadiće ribice ili gujavice i sl. Uglavnom na plovak.

Preporučujemo pri tom balerinu, a u ribolovu na dnu sistema s olovom na kraju najlona i udicom na predvezu svezanom tridesetak centimetara iznad. Dubinskim sistemom najbolje je čekati i manjića, jedinog slatkovodnog predstavnika bakalara kod nas. A manjića se jedino i može loviti kada snijeg zabijeli, a ledena korica obrubi obale rijeka. Bijela riba, klen, podust, nosač, jez, ali i bodorka, najbolje se zimi love udicom na plovak, također finim sustavima na crve, kuvanu pšenicu, sitne gujavice, pahulju hljeba i sl.

Pročitajte: DA LI JE ZAMRZNUTA RIBA LOŠIJA OD SVJEŽE?

Primamljivanje je pri tom neizostavan dio ribolovnog rituala. Zavisno gdje se i kako lovi (tekućice ili stajaćice) bijela riba se uspješno može loviti dužim direktašima ili bolognes tehnikom. Za najvatrenije ribolovce šaranaše, dolazak hladnog vremena, pa ni zime, ne znači i kraj sezone. Pokazalo se da je ekstremni ribolov šarana moguć čak i kada su obale pod snijegom, a temperature zraka se spuste ispod nule. Hlađenje vode, doduše, utiče na smanjenje apetita kod šarana, kao i kod većine drugih ciprinida. Zato je, da bi se ova riba navela na griz, potrebno dosta dodatnog napora, puno strpljenja uz mogućnost neizvjesnog ishoda te (kasno) jesensko- zimske igre. Uz osjetljiviji pribor za takav ribolov potrebno je mamac, s kojim se lovi, učiniti poželjnijim. Najjednostavnije je mamac kojim se lovi učiniti atraktivnijim dipanjem, odnosno umakanjem u neku od aroma prije zabacivanja. Tako mamac šalje nevidljive, mirisne, signale ribi kroz vodu. Kako voda postaje sve hladnija treba postepeno izbjegavati mamce s aromom na uljnoj bazi, a sve više koristiti one s alkoholnom osnovom.

Pročitajte: Koja riba ima najmanje kostiju?
Divljač sportskog ribolova je, ipak, glavatica (Hucho hucho), za koju je uvriježeno još i ime mladica (u Hrvatskoj, Srbiji i BiH), odnosno sulec (u Sloveniji). To je još jedan pravi predstavnik ribe za zimski ribolov. Na žalost, radi se o ribi koja je dosta ugrožena u našim vodama i koja je na rubu opstanka. Glavatica naraste i preko 30 kg težine. Svjetski rekord je ulov u Rusiji težak 52 kg. U Austriji je ulovljena glavatica teška 35,10 kg, a hrvatski rekord po mjesečniku Ribiči & ribe i njihovom natječaju za Veleulov – zlatnu udicu Hrvatske je ulov Nikice Delača težak 14,60 kg, ostvaren još 1998. u Savi.
Glavatica je zaštićena vrsta pa je ribolov dozvoljen isključivo vještačkim mamcima – velikim varalicama (vobler, žlica, copf, razne silikonske tvorevine) i vještakim muhama (velikim strimerima). Pribor je također adekvatan tome – težak i robustan štap težine bacanja 150 do 300 grama, role velikog kapaciteta kalema, jake udice (monofili većeg promjera i upredenice).

Ribolov na glavaticu je težak. Od ribolovca zahtijeva veliku energiju i dobru kondiciju. Puno prijeđenih kilometara uz vodu uz stalno zabacivanje varalice, dobro poznavanje terena i virova gdje se ova riba nalazi, a sve to u hladno doba godine i zimske uslove, često uz snijeg, hladan vjetar i vijavicu.

Jagode, kupine, maline – DIVLJE ILI GAJENE, ŠTA JE ZDRAVIJE?

Agrosavjet
-
0
Jagode, kupine, maline – DIVLJE ILI GAJENE, ŠTA JE ZDRAVIJE?

Svi uživamo u malinama, kupinama, jagodama i borovnicama iz radnji i sa pijaca. Ipak, mnogi žale za onim divljim, šumskim vrstama, naročito kad je jagoda u pitanju. U čemu su razlike?

I divlje i pitome vrste jagodastog voća koje raste u našoj zemlji imaju iste osnovne karakteristike i nutritivne vrijednosti. Ipak, potrošači se, ukoliko imaju mogućnost izbora, prije odlučuju za kupovinu divljih jagoda, kupina, borovnica u odnosu na gajene. Smatraju da je šumsko voće „zdravije”, jer nije izloženo zaštitnim tretmanima ni vještačkim hranivima. Ovo može biti opravdano samo ukoliko se gajeno voće nekontrolisano proizvodi i ne vodi se računa o primjeni hemijskih sredstava.

Pročitajte: Koje sorte jagode daju veće prinose i kvalitetnije plodove

Ipak, najvažniji razlog želje kupaca za plodovima divljeg voća je njihov specifičan miris i aroma, koje gajeno uglavnom ne posjeduje ili su ove osobine kod njega manje izražene. Miris i aroma divlje jagode i maline je ono čega se mnogi kupci sa čežnjom sjećaju i veoma često i žale za njim, jer se ovo voće sve teže može nabaviti na pijacama, dok su kupine i divlje borovnice, na sreću, dostupnije većem broju potrošača.

Bez obzira na sve, treba još jednom podvući da je svo jagodasto voće, i divlje, i gajeno, podjednako kvalitetno, pod uslovom da je divlje nabrano u područjima u kojima nema zagađivača, a gajeno proizvedeno uz poštovanje propisanih mera nege i zaštite.

Kako pravilno čuvati suvo meso?

Agrosavjet
-
0
Kako pravilno čuvati suvo meso?

Suvo meso treba pravilno skladištiti kako se ne bi pokvarilo. Kako čuvati suvo meso?

Suvo meso se ne smije izlagati visokim temperaturama kako se ne bi pokvarilo.

Najjednostavnije rješenje za čuvanje suvog mesa da je da suvo meso vakumirate. Vakumirajte komad po komad mesa i pronađite prostor za pohranu.

Pročitajte: NAŠI STARI SU SAMO NA OVOLIKO STEPENI SUŠILI MESO: Jedino na TAJ NAČIN im nije bilo PRESUVO i TVRDO

Kada je meso vakumirano, ono može podnijeti i nešto više temperature pa ih možete držati i u špajzu. Ipak, najidealnije rješenje je da pokušate naći neko tamno i hladnije mjesto na kojem ćete pohraniti meso.

Vakumirano meso nije potrebno zamrzavati. Čim meso nema dotoka zraka to znači da je kvarenje isključeno.

Ako nemate aparat za vakumiranje tada suvo meso možete zamrznuti.

Mikroklimatski uslovi u živinarnicima

Agrosavjet
-
0
Mikroklimatski uslovi u živinarnicima

Objekti za smještaj živine moraju biti građeni namjenski za vrste i kategorije životinja koje će u njima živjeti pod stalnim stručnim nadzorom.

Moraju da zadovoljavaju određene standarde u izboru materijala za izgradnju, površini prostora za svaku životinju, visini plafona, ventilacionih sistema, kanala za izđubravanje, osvjetljenja, itd…

Sa stanovišta zaštite zdravlja životinja, objekti moraju zadovoljiti sljedeće standarde: dovoljnu kvadaraturu predviđenu za pojedine kategorije i grla pojedinačno, dovoljnu količinu svježeg vazduha i pravilnu izmjenu vazduha u štali, pravilno postavljen kavez, adekvatnu temperaturu i temperaturni režim u proizvodnim objektima, zaštitu od vjetrova i od promaje.

Usljed niskih spoljašnih temperatura, koje su karakteristične za zimski period, vrlo često dolazi do kondezacije na zidovima u objektima, pri čemu dolazi do narušavanja mikroklomatskih uslova u objektu i povećanja vlažnosti vazduha. Razlog ovakvih pojava jeste loša izolacija objekata.

Ovakve pojave dovode do niza faktora koji loše utiču na živinu, a to su: povećanje vlažnosti prostirke, pojava raznih sojeva bakterija na prostirkama, opadanje perja kod živine, povećana zaprljanost živine, smanjena konzumacija hrane i vode, usljed čega dolazi do slabijih proizvodnih rezultata.

Preporuka savjetodavne i stručne službe je da treba uraditi izolaciju spoljne strane objekata, a da ukoliko dođe do neželjenih situacija, treba sprovesti dodatno provjetravanje objekata, izvršiti dezinfekciju prostirke i usljed smanjene konzumacije hrane, povećati ukupnu energiju u obroku.

Kad padne snijeg voćke su i dalje u opasnosti – Kora oko stabla najugroženija!

Agrosavjet
-
0
Kad padne snijeg voćke su i dalje u opasnosti – Kora oko stabla najugroženija!

Svake godine u zimskom periodu, a posebno kada su jače zime, zbog dubokog snijega i nedostatka druge hrane, mlade voćke u voćnjaku, zatim sadnice voćaka i šumskog drveća u rasadnicima izložene su mogućim štetama od strane zečeva, srna i ostale divljači. 

Zečevi najčešće glodju koru mladih voćaka i drugog drveća, već rano u jesen, nakon opadanja lišća, a naročito nakon što padne snijeg i nestane druge hrane. Visoka divljač, srne i jeleni grizu mlade grančice i hrane se njima. Ukoliko su oštećena mjesta glatka, znak je da je to učinio zec, a ako su oštećenja na voćki hrapava, to je učinila srna.

Pročitajte: Presađivanje mlađih i starijih voćaka – Evo kako da uspješno premjestite voćke

Ukoliko je kora djelimično uništena voćka će preboljeti ali će slabije napredovati. Ako je kora uništena oko cijele voćke, ista će se sasušiti. Ako je šteta na stablu djelimična, preporuka je premazivanje kalemarskim voskom ili kravljom balegom na mjestu gdje je kora uništena.

Mlade voćke i sadnice voćaka i šumskog drveća mogu se zaštititi od divljači mehanički:

1. postavljanjem ograde od žičanog pletiva oko voćnjaka (ova mjera je dosta skupa pa se rjedje primjenjuje) ili ·

2. omotavanjem pojedinih stabala (slamom, kukuruzovinom, plastičnom folijom, natron papirom i drugim otpadnim materijalom za uvijanje. Međutim, omotavanje stabla slamom, kukuruzovinom i sličnim materijalom privlači voluharice, tako da se mora vršiti pregled na prisustvo miševa koji tada mogu pričiniti štetu na voćkama) i

3. hemijskim sredstvima koja odbijaju divljač. Zaštita hemijskim sredstvima vrši se prskanjem ili premazivanjem mladih voćaka i šumskog drveća.

Proizvodnja rasada ranog kupusa

Agrosavjet
-
0
Proizvodnja rasada ranog kupusa

Krajem januara u našim uslovima povrtari koji proizvode rani kupus pripremaju se za proizvodnju rasada. Bitno je proizvesti zdrav kvalitetan rasad kupusa koji će kasnije odgovarajućom njegom dati stabilan prinos i dobru zaradu.

Kupusnjače su otporne na niske temperature, a rasad kupusa se ne pikira. Poslije sjetve sjemena, rasad pristiže za 30-50 dana. Kod rasada najbitnija je čvrstina biljke, dobra razvijenost korijenovog sistema i zdravstveno stanje biljke. U savremenoj proizvodnji povrća prednost se daje rasadu proizvedenom u kontejnerima jer se biljke brzo ukorijenjavaju i nastavljaju normalan rast. Berba je ranije za 15 dana, a prinosi su do 30% veći u odnosu na klasičnu proizvodnju.

Kontejneri su tacne od stiropora, plastike ili specijalne hartije, različitih dimenzija, sa okruglim ili kvadratnim posudama različitih veličina, od 2-7cm i oblika – cilindrične, prizmatične, kupaste, sa otvorenim donjim dijelom. Kontejneri od stiropora su lakši za rad od plastičnih jer bolje zadržavaju toplotu i vlagu supstrata.

Pročitajte: Kako gajiti rani kupus na otvorenom polju

Rasad proizveden u kontejnerima ima jednak vegetacioni prostor što omogućava ujednačenost rasada u pogledu porasta.

Kontejnerska proizvodnja može da bude ručna ili mehanizovana. U oba slučaja postupak proizvodnje rasada je isti. Kontejneri se najpre napune supstratom, a zatim se sije sjeme željenih biljaka. Pri punjenju kontejnera supstratom, sva sjetvena mjesta trebalo bi jednako popuniti (3/4 visine ćelije) i lagano pritisnuti da se supstrat slegne. Posle sjetve, ćelije se dopunjuju supstratom tako da sjeme bude pokriveno sa supstratom u sloju 1-1,5 cm i zalivaju.

Na manjim gazdinstvima sjetva u kontejnere se obavlja ručno, a na velikim pogodna je upotreba mašinskih linija za sadnju u kontejnere.

Rasad se prvi put prihranjuje u fazi dva lista, a sljedeći put u fazi razvoja 4-6 listova. U organskoj poljoprivredi koriste se tečna organska đubriva i fito-eko preparati, koji se primenjuju između redova, fertigacijom (preko vode) ili folijarno (preko lista).

Ukoliko je rasad izdužen, biljke se prihranjuju 0,5% rastvorom prirodnog kalijumovog đubriva (Patenkali, Sop Fort 0:0:50) čime se povećava čvrstina stabla, razvija bolji korijen i povećava otpornost biljke (naročito na niske temperature).

Rasađivanje na otvorenom polju obavlja se kada biljčice imaju 5-6 listova.

Na lakim zemljištima prednost se daje ranijim sortama dok teža zemljišta pogodnija su za kasnije sorte. Kupusi najbolje uspijevaju na neutralnim i slabo kiselim zemljištima pH 5,5-6,5.

Pročitajte: RANI KUPUS – Kada i kako obaviti sjetvu i sadnju?

Kupus je otporan na niske temperature, podnosi kratkotrajne mrazeve i do -10 ºC, a temperature iznad 25 ºC negativno utiču na rast i razviće (optimalne temperature za rast i razvoj kupusa su 15-20 ºC).

Kaljenje rasada je faza u proizvodnji koja se praktikuje desetak dana pred rasađivanje na stalno mjesto. U tom periodu trebalo bi početi sa postepenim provjetravanjem leja ili rasadnika, a zatim sve intenzivnije, i sa snižavanjem temperature.

Pri kaljenju rasada minimalna dnevna temperatura treba da je 8-12ºC, a noćna 2-3ºC. Kaljenje je obavezna mjera koja omogućava prilagođavanje biljaka na uslove spoljašnje sredine.

Ukoliko se rasad iznosi napolje bez prethodnog kaljenja, dolazi do negativnih posljedica u vidu propadanja biljaka.

Za proizvodnju ranog kupusa prednost se daje plodnim, umjereno vlažnim i dobro pripremljenim zemljištima, sitnomrvičaste strukture.

Rani kupus ima manju lisnu rozetu pa se sadi na rastojanju 50×50, 60×40, ili 50×60 cm. Idealno vrijeme za rasđivanje je jutro ili veče i umjereno oblačno vrijeme. Sadnja rasada obavlja se ručno sadiljkom i u novije vrijeme na većim površinama mašinski.

Prilikom rasađivanja obavezno odbaciti biljčice koje su bez tjemenog pupoljka, a sadnja se obavlja do prvih listova (kotiledona).

Dan prije rasađivanja obaviti zalivanje parcele na kojoj ćemo saditi kupus.

Pri sadnji po toplom vremenu ili kod sadnje prerastlog rasada, poželjno je odrezati dio lisne mase kako bi se smanjilo isparavanje vode preko lista i poboljšao prijem biljaka.

Nekoliko dana poslije rasađivanja vrši se kontrola usjeva, ukoliko je prijem biljaka veći od 10 % obavlja se popunjavanje praznih mjesta gdje nije uspjeo prijem rasada.

1...178179180...1.016Stranica 179 of 1.016

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia