Naslovnica Blog Stranica 176

Priprema zemlje za dobar rasad

Agrosavjet
-
0
Priprema zemlje za dobar rasad

Za zagrijavanje toplih leja najčešće se koristi svjež stajnjak, koji se doprema i slaže u neposrednoj blizini leja. Period početka punjenja zavisi prvenstveno od vremena proizvodnje i vrste povrća. Za ranu proizvodnju povrća iz pikiranog rasada, to počinje od kraja decembra, pa do početka februara. Za srednjeranu proizvodnju leje se pune od kraja februara do kraja marta. Trap se puni u tri sloja. Prvi je izolaciono-drenažni, drugi biotermički, a treći je hranljivi supstrat.

Izolaciono-drenažni sloj spriječava gubljenje toplote u zemljištu ispod dna trapa i sakuplja suvišnu vodu u leji. Debljina ovog sloja iznosi 10–15cm, a za spravljanje koriste se slama, kukuruzovina ili stabljike konoplje i suncokreta. Na izolacioni sloj se stavlja 30–60 cm biotermičkog materijala. Zavisno da li je stajnjak topao ili hladan, puni se na dva načina.

Topli stajnjak se raspoznaje po isparavanju iznad gomile u vidu magle, što znači da je fermentacija u toku. Trap s ovakvim stajnjakom puni se sloj po sloj do određene visine, i ravnomjerno raspoređuje. Kada se unese sloj 20–25cm, stajnjak se sabija gaženjem. Treba paziti da sabijanje bude ravnomjerno. Kod lošeg sabijanja kasnije mogu da se pojave ulegnuća.

Postupak se ponavlja po slojevima, sve dok se u trapu ne postigne potrebna visina, a ona zavisi od vremena. U januaru i februaru obično je 70–80cm, a u martu 30–40cm. Na sabijeni stajnjak postavlja se okvir – sanduk čije se nožice učvrste utiskivanjem u masu. Na njega se postavljaju prozori, a preko njih prostiru asure.

Hladni stajnjak može se miješati s toplim i u tom slučaju sva potrebna količina u trap se unosi odjednom, bez sabijanja. Na trap se postavlja okvir i leja zatvara prozorima i asurama. Poslije četiri do šest dana stajnjak počinje da fermentiše i grije leju. Tek tada se po dasci sabija i leja se opet zatvori. Kroz dvatri dana postupak se ponavlja. Bilo kako da je trap leje punjen, nju valja držati zatvorenom tri-četiri dana.

Za to vrijeme svakodnevno valja kontrolisati proces fermentacije. Pošto se najčešće koristi goveđi stajnjak blago kisele reakcije, na njemu se veoma često javljaju gljive – pečurke, koje mogu oštetiti rasad. Zato se stajnjak poslije unošenja prska krečnim mlijekom, čime se stvara neutralna reakcija. Osim stajnjaka, može se koristiti slama u smješi sa stajnjakom, uz dodatak vode i azotnog đubriva. Ako se termički proces odvija normalno, u leju se unosi i treći sloj – hranljivi supstrat. Topla leja se može postaviti na složen i sabijen stajnjak iznad površine zemljišta i tada nema potrebe za ukopavanjem. To je naročito preporučljivo na podvodnim terenima.

Pročitajte: Kada je pravi trenutak za sjetvu rasada?

Hranljivi supstrat nije prirodno zemljište, već mješavina različitih materijala sa dodacima organskih i mineralnih đubriva. To su oranično–baštenska zemlja, ledinska zemlja, pijesak, treset, kompost, kompost iz toplih leja, zgoreli stajnjak i mineralna đubriva.

Oranično–baštenska zemlja uzima se s najplodnijih površina, čistih od korova i bez rezidua herbicida. Ledinsko zemljište se dobija ljuštenjem prirodnih i vještačkih travnih površina i priprema se dvije godine unapred. Ljušti se plugom bez daske, u sloju do osam centimetara, a ploče se slažu u prizme, naspramno trava na travu, širine dvatri, a visine 1,5–1,8 metara.

Radi ubrzavanja razlaganja, naizmjenično između slojeva, mogu se dodati nezgoreli stajnjak i krečni pijesak. Prizma se zaliva osokom. U toku godine prelopata se dva-tri puta. Radi bolje poroznosti i propustljivosti za vodu mješavini se dodaje pijesak, najčešće riječni, granulacije 0,2–0,3 mm.

Treset popravlja fizičke osobine mješavine. Kompost je značajna komponenta u spravljanju hranljive smješe jer popravlja hemijske, fizičke i mikrobiološke osobine smješe. Dobija se od biljnih otpadaka koji se prikupljaju na gazdinstvu, a za smješu može se koristiti poslije tri godine. Kompost koji se sakupi čišćenjem toplih leja od stajnjaka, služi kao komponenta za spravljanje nove hranljive smješe, a i on se upotrebaljava tek poslije tri-četiri godine.

Zgoreli stajnjak se prvenstveno koristi kao izvor biljnih hraniva i veoma dobro popravlja hranljivu smješu. Mineralna đubriva, uglavnom kompleksna NPK povećavaju sadržaj neophodnih hraniva u hranljivom supstratu, a rasadu valja obezbijediti dovoljno hraniva u pristupačnom obliku. Po kvadratnom metru se dodaje jedan do dva kilograma NPK đubriva.

Za smješu supstrata za proizvodnju rasada povrća najviše se koriste dva dijela ledinske zemlje ili dva dijela komposta i jedan dio pjeska, a proizvođačima koji tek započinju proizvodnju rasada, preporučuje se mješavina od jednog dijela zgorelog stajnjaka i dva dijela pijeska.

Pročitajte: Proizvodnja rasada ranog kupusa

Najbolje je ako se potrebna količina hranljive smješe pripremi još u jesen, mada nije kasno ni nekoliko dana pred sjetvu. Prije upotrebe smešu treba sterilisati – vodenom parom ili hemijskim preparatima, i rešetanjem izdvojiti nepoželjne primjese.

Tek tako pripremljena unosi se u toplu leju kao treći sloj, debljine do 15cm, i raširi po biotermičkom materijalu. Površina hranljivog supstrata mora biti ravna. Poslije ravnanja leja se pokrije prozorima i asurama i ostavlja pet do osam dana da se zagrije i da niknu korovi. Od početka pripreme do trenutka sjetve treba da prođe 12–15 dana. Potom se leja otkriva, grabljicama dobro podrlja, da se uklone vodena para i nakupljeni gasovi u vazduhu i hranljivom supstratu, i uništi iznikli korov.

U plasteniku i stakleniku rasad se može proizvoditi na zemljištu koje pokriva takav objekat ili se na površinu unosi zemljišna smješa. U objektima bez grijanja na zemljište se obično prostre sloj svježeg stajnjaka (30–40cm), koji se ravnomjerno i u slojevima raširi i sabije.

Kada počne razlaganje i zagrijavanje stajnjaka (puši se) unosi se sloj 10–15cm prethodno sterilisane zemljišne smješe. Prilikom proizvodnje rasada na zemljištu prekrivenom plastikom unosi se 10–20kg zgorelog stajnjaka i 30–100 g NPK đubriva (15:15:15) po kvadratnom metru, ili đubriva kao što su “Cropcare” (50–100 g po kvadratnom metru), zatim se zemlja obradi na 20 do 25 cm (da se stajnjak i hranivo izmiješaju) i površina pripremi za sjetvu. Prije sjetve veoma je važno da se formira leja širine 120–150cm, odnosno takva da omogućuje radove sa staza. Leje se prave u pravcu duže strane objekta.

Kada se rasad gaji u saksijama, hranljivim kockama i kontejnerima, oni se pune kvalitetnom zemljišnom smješom. To može biti baštenska zemlja bez korova, zemlja sa ledine, koja se tokom ljeta slaže u gomile da bi do proljeća dobila dobru strukturu. Njoj se dodaju zgoreli stajnjak, kompost, treset i riječni pijesak. Najčešći odnos je dva-tri dijela stajnjaka ili baštenske, odnosno ledinske zemlje i dio treseta ili pijeska. Ne treba koristiti zemlju na kojoj su upotrebljavani herbicidi.

Za proizvodnju rasada paprike, paradajza, krastavca i salate smješa je sastavljena od 70 procenata slabo razloženog smeđeg treseta i 30 odsto jače razloženog treseta. Čist treset nije pogodan jer se zbog njegovih fizičkih svojstava veoma teško reguliše vlažnost, a često oskudeva u fosforu, što se odražava na rast rasada, a posebno paradajza – dobija plavu boju. Kao supstrat može se koristiti smeša glistenjaka i zemlje u odnosu 1:6–10 dijelova.

U zatvorenom prostoru vrijeme sjetve određuje se prema vrsti, vremenu i mjestu gajenja, odnosno klimatskim uslovima regiona. Sjetva može biti ručna ili mašinska. Ručno se sije omaške, na cijeloj površini, ili u redove. Razmak između redova je 5–10cm (zavisno od vrste), a u redu 1–5 cm.

Pročitajte: Priprema rasadnika i proizvodnja rasada povrća

Sjetva u redove ima prednost jer se sjeme bolje raspoređuje. Poslije sjetve seme se pokriva slojem sitnog, prosijanog komposta ili zemljišne smješe, debljine od pola centimetra kod celera, do 1,5cm kod paprike, paradajza i patlidžana, a krupno sjeme kao što je kod dinje, lubenice, krastavca i tikve, prekriva se slojem 2,5–3cm. Da bi biljke brže iznikle, prekriva se folijom. Sjetva može biti i u sanduke dimenzija 50x30x5cm, koji se postavljaju najčešće na rastojanju od pet centimetara.

U saksije, hranljive kocke ili plastične vreće siju se vrste koje slabije obnavljaju korijenov sistem ili koje su osjetljive na povrede korijena. Korijen rasada gajenog u saksijama ne ozlijeđuje se prilikom sadnje. Koriste se saksije prečnika 5–10cm i većeg za bostan, krastavce i tikve. Za grejanje rasada u zemljišnim saksijama (hranljivim kockama) koristi se mješavina hranljivog supstrata, koja se sabijanjem u specijalnim mašinama ukalupi. Broj saksija po kvadratnom metru u zavisnosti od veličine saksija varira, a od kubnog metra mješavine može da se dobije od 850, pa čak do 12.000 saksija.

Osim od hranljivih smješa, hranljive kocke se mogu pripremati i od mješavina dva dijela zemlje, dva treseta i dijela pijeska uz dodatak oko 1,5 kg NPK đubriva (15:15:15) ili tri šestine glinovite zemlje, dve šestine stajnjaka i šestine treseta uz dodatak oko 1,5kg kompleksnog NPK đubriva za kubni metar. U saksiju se sije samo po jedna sjemenka, izuzetno dvije-tri, a poslije nicanja višak se ukloni.

Može li se kafa pokvariti?

Agrosavjet
-
0
Može li se kafa pokvariti?

Kesica kafe se uglavnom brzo potroši, ali da li ste se zapitali može li se kafa pokvariti ako duže stoji otvorena?

Odgovor na ovo pitanje je potvrdan. Kafa se ne može vidno pokvariti poput mlijeka ili voća, na način da se ubuđa ili istruli, ali ipak može izgubiti svoje prvobitne karakteristike.

Naime, ako otvorenu kafu držite na sobnoj temperaturi, njen rok trajanja je od tri do pet mjeseci, a na to će uticati i mjesto na kome je čuvate.

Pročitajte: Mogu li čaj i kafa da zamijene vodu?

Da se kafa pokvarila prepoznaćete po tome što je izgubila miris, a sam napitak ima ukus ustajalosti.

Ipak, za razliku od mnogih drugih namirnica, pokvarena kafa vam neće izazvati nikakve zdravstvene probleme kao što su mučnina, dijareja ili trovanje, već samo neprijatnost.

Kako sačuvati svježinu kafe?

Da bi kafa imala svoju prvobitnu svježinu, potrebno je da se čuva u posudi u koju dospijeva što manje kiseonika.

Takođe, potrebno ju je držati podalje od vlage, toplote i sunčeve svjetlosti.

Ako je ne držite u posudi već u pakovanju u kome ste je kupili, nakon korištenja “izduvajte” vazduh iz kesice, a onda je zatvorite i odložite.

Ono što može biti od pomoći pri čuvanju većih količina kafe jeste smiještanje u zamrzivač.

Prihrana ozime pšenice

Agrosavjet
-
0
Prihrana ozime pšenice

Povećanju temperature zraka slijedi period intenzivnog rasta nadzemne mase ozimih usjeva pšenice. Da bi se povećao sadržaj dostupnih hranjivih materija u zemljištu, koje će usjevi iskoristiti za oporavak i stvaranje odgovarajućeg prinosa po jedinici površine, potrebno je izvršiti adekvatnu prihranu. Vrijeme prihrane treba biti usklađeno sa stanjem, odnosno kondicijom usjeva, etapama organogeneze i agroekološkim uslovima, što se može utvrditi fenološkim zapažanjima u polju.

Adekvatna prihrana azotom treba biti izvedena prema trenutnom stanju biljaka, stepenu razvoja, raspoloživosti azota u zemljištu, mogućnostima njegovog usvajanja, ali i u zavisnosti od vremenskih uslova. Preuranjena prva azotna prihrana ozimih žita neprihvatljiva je iz ekonomskih i ekoloških razloga i to zbog gubitka nitratnog azota iz zone korijena, ispiranjem.

Prihrana NPK đubrivom, odnosno fosforom i kalijumom se ne preporučuje zbog njihovog neznatnog premještanja u dubinu pa hranjiva ostaju na površini, a ne u zoni korijenja.
Za postizanje visokih prinosa neophodna je izbalansirana ishrana svim potrebnim hranjivima.
S prvom prihranom kreće se u trenutku proljećnog kretanja vegetacije odnosno kada se dnevne temperature ustale na 10°C. Tada započinje brži porast nadzemne mase. Prva prihrana obavlja se u fazi početka bokorenja, najčešće sredinom ili krajem februara. U toj fazi rasta pšenica obično ima razvijena 3-4 lista. Važnost prve prihrane je formiranje većeg broja izboja u busu iz kojih će se razviti produktivne vlati. Za prvu prihranu preporučuje se dodati 150-220 kg/ha KAN-a.

Druga prihrana obavlja se u početku vlatanja. Pšenica tada prolazi kroz III i IV etapu organogeneze, dolazi do izduživanja konusa rasta, stvaranja klasnog vretena i začetka formiranja klasića. Taj trenutak određuje se na temelju stanja razvoja usjeva pšenice (bez obzira na kalendar radova), odnosno kad se zametak klasa primjetno odvoji od čvora busanja (~2 cm).U drugoj prihrani preporučuje se prihrana sa 30-50 kg/ha čistog azota što odgovara 110-150 kg/ha KAN-a.

Treća prihrana izvodi se početkom klasanja (prije oplodnje) i u ovoj se fazi mogu koristiti rastvori UAN-a ili UREE. Ukoliko se koristi rastvor UREE može se koristiti 20 %, a ukoliko se koristi rastvor UAN-a tada se koristi 80 litara UAN-a rastvorenog u 120 litara vode za 1 ha. Pri tome treba uzeti u obzir vremenske uslove za vrijeme tretiranja, osjetljivost sorte, položaj lista i vrijeme primjene (pred veče ili u večernjim satima) zbog moguće pojave ožegotina na gornjim listovima. Ova prihrana ima malo značenje za visinu prinosa, ali utiče na porast hektolitarske mase i veći sadržaj proteina u zrnu.

ORHIDEJE MOGU CVJETATI TOKOM CIJELE GODINE, SAMO MORATE ISPOŠTOVATI OVIH 9 PRAVILA

Agrosavjet
-
0
ORHIDEJE MOGU CVJETATI TOKOM CIJELE GODINE, SAMO MORATE ISPOŠTOVATI OVIH 9 PRAVILA

Pravilo bez izuzetka je da se orhideja neguje isto u fazi cvjetanja i u fazi mirovanja, a ostalim mjesecima primijenite ostalih 9 pravila.

Kada pričamo o orhidejama, mišljenja su podijeljenja. Iako mnogi vjeruju da su orhideje cvijeće koje je veoma zahtjevno, oni koji su primijenili ovih 9 pravila znaju da je ovaj cvijet najlakše njegovati u kući.

Osim toga, orhideje su jedino sobno cvijeće koje nema zemlju, pa samim tim ni mogućnost razvoja parazita u njima .

Da biste u svom stanu imali orhideju koja stalno cveta, morate da ispoštujte ove korake:

1. Otkrijte starost orhideje pre kupovine

Orhideje cvjetaju u dobi između 1,5 do 3 godine. Odrasla biljka, koja je spremna za cvjetanje treba da ima od 5 do 8 izdanaka. Ako je biljka mlada, a cvjetala je to nije dobro. Premlada biljka nema dovoljno snage da se oporavi od cvjetanja pa se može desiti da se osuši ili istruli.

2. Ne pomjerajte je sa mjesta

Premještanje orhideje sa mjesta na mjesto za nju je pravi stres. Ovaj cvijet ne voli čak ni manje pokrete. Orhideja reaguje na položaj u onosu na svjetlost. Ako ste je i pomjerali radi zalivanja, morate je odmah vratiti na indentično mjesto. Pomjeranje nepovoljno utiče na cvjetanje.

3. Obratite pažnju na korijenje

I korijenju orhideje je potrebna svjetolost. Umjesto keramičkih saksija, veoma je važno da koristite plastične propusne saksije koje će korijenu omogućiti da učestvuje u procesu fotosinteze.

4. Vodite računa o svjetlosti

Sunceva svjetlost je veoma važan faktor koji utiče na cvjetanje orhideje. Orhideji treba dnevna svjetlost od 10 do 12 sati dnevno, inače neće cvjetati. Ako u jesen ili zimu cvijeće nema prirodnu svjetlost, morate je osvetljavati lampama.

5. Odgovarajuća temperatura

Da bi orhideja cvjetala noćna temperatura treba da bude niža od 4 do 6 stepeni u odnosu na dnevnu. Tokom ljeta se savjetuje da se orhideja drži na otvorenom, dok se tokom zime prostorija gdje orhideja boravi, mora provjetravati.

Ali vodite računa – orhideja ne voli promaju!

6. Zalivajte orhideju pravilno

Prije i tokom cvjetanja, orhideju treba interzivno zalivati. U periodu mirovanja, orhideju zalivajte svakih 12 dana. Ako su joj listovi blijedi, ostavite je malo da miruje. Kada je zalivate, potopite je u vodu i ostavite je sat-dva. Zatim dobro ocijedite svaki višak vode i orhideju vratite na njeno mjesto.

7. Vlažnost vazduha

Drugi važan uslov za cvjetanje orhideje je vlažnost vazduha. Da biste povećali vlažnost, stavite tanjir vode pored orhideje. Tokom zime, kada je grijanje uključeno, biljku prskajte sa vodom. Orhideja voli vlažnost vazduha do 60%.

8. Izaberite pravilno đubrivo

Orhideja voli kalcijum i fosfor, jer to podstiče cvjetanje. Nikako ne zalivajte orhideju sa đubrivom na bazi azota, to će je samo uništiti.

9. Orhideja se mora uplašiti

Da bi vaša orhideja procvjetala, potrebno joj je malo stresa! Da, dobro ste čuli! To morate da učinite ako orhideja ima sve uslove, a nikako da procvjeta. To se dešava jer je orhideji previše dobro. Zbog toga morate malo da joj „zapretite“, da je šokirate: smanjite zalivanje ili premestite biljku na neko hladnije mjesto!

Napomena: Kada orhideja prestane da cvjeta, morate je negovati isto kao i u fazi cvjetanja.

Presađuje se nakon 2 do 3 godine, i kada joj korenje počne „izlaziti“ iz saksije.

Isto tako, orhideja ne voli „komotnu“ saksiju, pa vodite računa kad je presađujete da to bude manja saksija koja će korenje držati blizu jedno drugom.

Objavljen Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela za 2023.godinu

Agrosavjet
-
0
Objavljen Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela za 2023.godinu

Obavještavamo sve poljoprivrednike da je ​u Službenom glasniku Republike Srpske objavljen Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela za 2023.godinu koji možete preuzeti klikom OVDJE

Pravilnik stupa na snagu 14. februara.

Važni SAVJETI za proizvodnju RASADA POVRTARSKIH BILJAKA!

Agrosavjet
-
0
Važni SAVJETI za proizvodnju RASADA POVRTARSKIH BILJAKA!

Proizvodnja rasada povrtarskih biljaka jedan je od najvažnijih segmenata u proizvodnji povrća, jer od njega zavisi uspjeh cjelokupne proizvodnje. Savremena tehnologija proizvodnje zahtjeva upotrebu sadnog materijala, koji je po biološkim osobinama, fiziološkom stanju i fitosanitarnoj ispravnosti vrhunskog kvaliteta. Rasad je mlada biljka sa 4-10 stalnih listova, i predstavlja osnovu proizvodnje povrća u zaštićenom prostoru, a za toploljubljive biljke i na njivi i bašti. Propusti koji se naprave u ovom periodu, nije moguće kasnije ispraviti, jer samo dobar rasad omogućava sigurnu proizvodnju i zadovoljavajuće prinose, po kvalitetu i kvantitetu.

Proizvodnja rasada za većinu povrtarskih biljaka za ranu proizvodnju odvija se u zaštićenom prostoru sa grijanjem. Objekti bez dopunskog zagrijavanja koriste se za proizvodnju srednjeranog ili kasnog rasada. Osnovni faktori uspješne proizvodnje sadnog materijala povrća su: temperatura i relativna vlažnost vazduha, svjetlost, temperatura i sastav podloge u kojoj se proizvodi sadni materijal, voda, vegetacioni prostor i dr.

Rasad se može proizvoditi kao rasad „golih žila“ i rasad iz saksije i kontejnera. Rasad proizveden direktno u supstratu objekta, pred rasađivanje se čupa i odlikuje se slabijim kvalitetom. Rasad sa zaštićenim korjenovim sistemom je daleko kvalitetniji i omogućava biljkama nakon rasađivanja, da bez velikih stresova nastave dalje vegetaciju. Sjeme je prvi i osnovni faktor u proizvodnji rasada, koji nosi genetski potencijal i osnova je dobrog roda. Sjeme treba da bude zdravo, dezinfikovano, te da posjeduje sve propisane fizičke, hemijske i biološke parametre kvaliteta. Supstrat je sljedeći važan faktor, koji mora da pruži optimalne uslove za razvoj sjemena, da ima dobra fizička i hemijska svojstva, kao i dobro izbalansiran odnos makro i mikro elemenata. Kao takav omogućiće brzo i lako klijanje, nicanje, rast i razviće gajene biljke. Na tržištu se mogu pronaći gotovi supstrati, koji u sebi sadrže sve elemente neophodne za uspješnu proizvodnju rasada.

Pročitajte: Kada je pravi trenutak za sjetvu rasada?

Temperatura i relativna vlažnost vazduha su jedni od osnovnih faktora uspješne proizvodnje sadnog materijala povrća. Za vrijeme klijanja i nicanja temperatura većine povrtarskih biljaka treba biti oko 30°S, dok se u kasnijem periodu ta vrijednost snižava 10-ak stepeni, da ne bi došlo do izduživanja rasada. Nakon toga treba održavati na 20-ak stepeni do faze kaljenja rasada (7-14 dana prije rasađivanja), kada je niža. Jako je bitno da ne dolazi do velikih kolebanja temperature, kako bi se izbjegli stresovi, a optimum za većinu povrtarskih biljaka je u granicama 20-27°S. U toku noći tempratura treba da bude nešto niža ali ne ispod 15°S, a desetak dana prije rasađivanja oko 10°S. U periodu prije rasađivanja vrši se kaljenje rasada i njegova priprema za privikavanje na nešto drugačije uslove sredine nakon rasađivanja na stalno mjesto. Povećana vlažnost vazduha, visoka temperatura i smanjena osjetljenost biljaka utiče na formiranje nježnih i izduženih biljaka, koje su podložne napadu bolesti. Zbog prethodno navedenih činjenica zaštićeni prostor sa proizvodnjom rasada neophodno je svakodnevno provjetravati. Kada su hladni i vjetroviti dani provjetravanje se obavlja kratkotrajno, u najtoplijem dijelu dana, a tokom toplijih, proljetnih dana, provjetrava se duže.

Za proizvodnju rasada neophodno je dovoljno svjetlosti. Dužina dnevnog osvjetljenja trebalo bi da traje 14–16 sati, zbog čega se vrši dopunsko osvjetljenje, jer se time postiže ranije sazrjevanje plodova i veći prinos. U te svrhe koriste se obične, halogene ili natrijumove sijalice. Biljke rasada gajene pri lošijem osvjetljenju su blijede, izdužene, krte, slabo olistale i ne mogu biti osnova dobre proizvodnje.

Za normalan razvoj biljke potrebno je dovoljno vode. Biljke ne smiju trpiti nedostatak vode, ali i višak može biti štetan. Poželjno je da temperatura vode za zalivanje bude oko 18-20°S, da je hemijski i biološki čista. Važno je redovno zalivanje, ne često, bolje rjeđe sa većom količinom, kako bi se korijen biljaka dobro razvijao. Norma navodnjavanja je 5-10 l/m². Tokom hladnog perioda navodnjavanje se vrši svaki 5-7 dana, a kada otopli svakih 2-3 dana. Tamnozelen list rasada ukazuje na nedostatak vode, a svijetlozelen na suvišak vode.

Prilikom rasađivanja važno je da biljke rasada budu u određenoj fenološkoj fazi porasta, da imaju dobro razvijen korijen, čvrsto i kratko stabaoce i 4-10 intenzivno zelenih i dobro razvijenih listova. Suviše mlad rasad brzo se ukorjenjuje, ali sporije raste, dok suviše star rasad sporije obnavlja korijenov sistem i zbog toga se izvjestan broj listova suši. Zbog mogućnosti gubitaka, prilikom gajenja nepikiranog rasada uvijek se planira 20-25 %, a pikiranog 10-15 % biljaka više nego što je potrebno za jedinicu površine.

Da li je med zapravo zdrava zamjena za šećer?

Agrosavjet
-
0
Da li je med zapravo zdrava zamjena za šećer?

Konzumacija sirovog meda iz jednog cvjetnog izvora može poboljšati kontrolu šećera u krvi i može uticati na nivo holesterola, navodi studija, prenosi Fox News.

pčelarska oprema

“Ovi rezultati su iznenađujući jer se med sastoji od oko 80% šećera. Ne kažemo da morate uvrstiti med u ishranu ukoliko trenutno izbjegavate šećer, ovo se više odnosi na zamjenu. Ako koristite bijeli šećer, sirup ili neki drugi zaslađivač, zamjena tih šećera za med može smanjiti brojne metaboličke rizike”, rekao je Tausef Kan, viši istraživač i naučni saradnik na Medicinskom fakultetu u Torontu.

Istraživači iz Toronta sproveli su sistematski pregled i meta-analizu 18 kliničkih ispitivanja koja su uključivala preko 1.100 ispitanika, kako bi utvrdili uticaj meda na srce i metaboličke faktore rizika, navodi se u saopštenju istraživanja.

Pročitajte: Gdje i kako se pravilno čuva med!

“U našoj studiji kombinovali smo rezultate svih ispitivanja koja su proučavala metaboličke bolesti”, rekao je Kan, prenosi Večernji.hr.

Konzumacija meda bila je povezana sa nižim iznosom šećera u krvi, nižim iznosom holesterola kao i triglicerida. Kan je objasnio da je veličina smanjenja glukoze i holesterola bila “klinički vrlo mala”.

“Međutim, to pokazuje da nema štete kada je konzumacija meda u pitanju, te da i malo smanjenje takođe može biti dugoročno korisno”, pojasnio je.

Kan je primijetio da postoji razlika između prerađenog i sirovog meda u zdravstvenim prednostima, pa je objasnio da konvencionalna prerada meda uključuje cijeđenje i filtriranje, a zatim zagrijavanje u kratkom vremenskom periodu. To, kako kaže, zapravo oštećuje med, a mnoga njegova bioaktivna jedinjenja gube svoj učinak.

Je li zdravo pržiti hranu na svinjskoj masti?

Agrosavjet
-
0
Je li zdravo pržiti hranu na svinjskoj masti?

Ima visok sadržaj zasićenih masnih kiselina i ne sadrži trans masnoće, skupinu masnoća za koju se smatra da ima samo negativne učinke na naše zdravlje.

Svinjska mast je polučvrsti proizvod bijele boje dobijen topljenjem masnog tkiva svinje. Razlikuje se od loja, sličnog proizvoda koji se dobija iz masti goveda, ovaca i nekih drugih životinja.

Kulinarske kvalitete svinjske masti donekle variraju ovisno o porijeklu i načinu obrade, a ako se pravilno otopi, svinjska mast može biti gotovo bez mirisa i okusa. Ima visok sadržaj zasićenih masnih kiselina i ne sadrži trans masnoće, skup masnoća za koji se smatra da ima samo negativne učinke na naše zdravlje, piše Index.

Je li mast dobra za jelo?

Mišljenja su podijeljena kada je riječ o tome je li svinjska mast dobra za jelo ili nije. Neki tvrde kako je mast nezdrava i da je treba izbjegavati pod svaku cijenu, dok drugi tvrde da je mast zdravija opcija od ostalih vrsta masnoća koje se koriste u kuhanju. Riješena dilema

Je li zdraviji maslac ili margarin? Evo što kažu stručnjaci

Istina je negdje u sredini. Svinjska mast sadrži 40% zasićene masti, a maslac 54% te su oba proizvoda bogata zasićenim masnoćama u usporedbi s biljnim uljima, koja obično sadrže manje od 10% zasićene masti. Umjereno korištenje je svakako u redu, ali u potpunosti zamijeniti biljna ulja svinjskom mašću ne bi bilo dobra ideja.

Koju hranu je najbolje pripremati sa svinjskom mašću?

Svinjska mast se od ulja za kuhanje razlikuje po tome što je na sobnoj temperaturi čvrsta, ima visoku tačku dimljenja i relativno visoku tačku taljenja. Ova svojstva čine svinjsku mast odličnim izborom za pripremu hrane na visokim temperaturama. Jednako je svestrana kao i druge vrste masnoća za kuhanje i može se koristiti za pečenje, pirjanje, prženje, roštiljanje i prženje u fritezi. Sve češća zamjena za ulje

Može li se svinjska mast pokvariti?

Svinjska mast je zbog svoje visoke točke dimljenja idealna za prženje odrezaka u tavi, a mnogi je pekari preporučuju za pripremu mrvičastih tijesta i hrskavih keksa. U svom čvrstom obliku se može koristiti kao maslac i dodati u razne recepte za slastice i kolače.

Duboko prženje u masti

Prilikom prženja svinjska mast hrani može podariti dodatni okus i pomoći pri postizanju izrazito hrskave teksture. Mast je potrebno prvo otopiti u tavi ili loncu. Kada se zagrijala do odgovarajuće temperature, hranu stavite u vruću mast i pržite dok ne porumeni na srednje jakoj vatri. Za vađenje hrane koristite šupljikavu žlicu ili hvataljke pa je ocijedite na papirnatim ubrusima i odmah poslužite – zapravo je proces isti kao kad radite s biljnim/suncokretovim uljem.

Može biti dio uravnotežene prehrane

Zaključno, svinjska mast je vrsta masnoće koja se stoljećima koristi za dodavanje okusa i hrskave teksture hrani. Iako se ne smatra zdravom masnoćom u usporedbi s visoko nezasićenim omega-3 uljima, poput maslinovog ulja, ipak se može koristiti u umjerenim količinama kao dio uravnotežene prehrane.

Agrimatco BiH predstavlja Farmtrac traktore – Vaša najbolja investicija u poljoprivrednu budućnost

Agrosavjet
-
0
Agrimatco BiH predstavlja Farmtrac traktore – Vaša najbolja investicija u poljoprivrednu budućnost

Farmtrac traktori su moderni i visokokvalitetni traktori koji pružaju efikasno i produktivno rješenje za poljoprivredne potrebe. Sa svojom najnovijom tehnologijom, Farmtrac traktori su dizajnirani da budu otporni, izdržljivi i dugotrajni, dok istovremeno nude optimalnu funkcionalnost i performanse. Sa pažljivim odabirom materijala i preciznom izradom, Farmtrac traktori su jedni od najkvalitetnijih traktora na tržištu, čime se garantuje izdržljivost i dugotrajnost u teškim radnim uslovima. Bez obzira na veličinu i obim vaše poljoprivredne proizvodnje, Farmtrac traktori pružaju najbolje rješenje za vaše potrebe.

Agrimatco BiH, kao generalni uvoznik Farmtrac traktora, ponosno predstavlja ovaj brend na tržištu Bosne i Hercegovine. Farmtrac traktori su prepoznati kao jedni od najkvalitetnijih i najpouzdanijih traktora na tržištu, sa širokim spektrom modela prilagođenih različitim potrebama poljoprivrednih proizvođača.

Agrimatco BiH sa zadovoljstvom predstavlja neke od najtraženijih Farmtrac modela koji su dostupni na tržištu, a među njima se ističu:

  1. FARMTRAC 26 – Sa kabinom i bez kabine
  2. FARMTRAC 6050 – Sa kabinom i bez kabine

FARMTRAC 26

farmtrac trakor

farmtrac
Tehničke karakteristike traktora Farmtrac 26

KOMPAKTAN STIL, VIŠENAMJENSKI KORISTAN

GLAVNE KARAKTERISTIKE FARMTRAC COMPACT SERIJE FT26:
  • 3 cilindričan snažan motor pogonjen sa Mitshubishi agregatom;
  • Snaga motora 26 KS
  • Tehnologija transmisije sa konstantnim zupčanjem 9 napred i 3 brzine nazad;
  • Opcija sa hidrostatičkom transmisijom sa 3 stepena prenosa;
  • Uski profil kao i mali radijus okretanja;
  • Različite opcije točkova npr. za poljoprivredu, za travnjake, industrijske;

FARMTRAC NETS 6050

farmtrac trakor

farmtrac
Tehničke karakteristike traktora Farmtrac 5060

BEZ PREMCA VIŠENAMJENSKI, BEZ PARALELE U POUZDANOSTI

GLAVNE KARAKTERISTIKE FARMTRAC NETS SERIJE FT 6050:
  • 3 Cilindra, ekonomičan motor sa velikim obrtnim momentom
  • Snaga motora 50 KS
  • 8 brzina za hod unaprijed + 8 brzina za hod unazad sa P/Z sinhronim reverzerom
  • Priključno vratilo sa dvije brzine
  • Ravna platforma sa širokim pristupom
  • Odličan radijus okretanja

Broj telefona: 055/256-060

KVASAC – Čudotvorac za njegu, ljepotu i zdravlje

Agrosavjet
-
0
KVASAC – Čudotvorac za njegu, ljepotu i zdravlje

Kvasac je svakako nezaobilazan saradnik svake domaćice koje voli da sprema različite vrste tijesta. Ali, da li ste znale da može da bude i vaš saveznik u njezi i ljepoti kože, kose i noktiju, kao i za poboljšanje cjelokupnog stanja organizma i unapređenje zdravlja? Zahvaljujući svojim sastojcima, pekarski i pivski kvasac predstavljaju idealan izvor hranljivih materija.

Kvasac čini grupa gljiva koja se prirodno javlja u vazduhu i na kori nekih vrsta voća – sadrži 16 amino kiselina, 14 minerala (kalcijum, magnezijum, kalijum, fosfor, cink, bakar…) i 17 vitamina (B1, B2, B6, B12…). Pivski kvasac koristi se za pravljenje hljeba i napitaka. U prošlosti se pominjao kao “blato” iz piva “koje čuva tjelesno zdravlje” i “božanskim lijekom”.

Za kozmetičke svrhe koristi se u tri stanja: kao kapsule ili tablete, prah i klasični “u kocki”.

Upotreba

1. Protiv nadutosti stomaka

Osjećate da vam je stomak kao balon? To je vjerovatno zato što su vaša crijeva malo lijena. Da biste poboljšali varenje, kvasac je idealno rješenje. Ovaj prirodni probiotik je vaš najbolji saveznik za probleme probave, jer će stimulisati crijevnu floru. Razmutite kesicu kvasca u čaši tople vode i popijte je.

Pročitajte: Domaći kvas – Poslije ovog recepta više nećete koristiti kupovni kvasac

2. Njega lica

Imate masnu kožu? Kvasac je vaše rješenje! On je idealan sastojak kada želite da očistite svoje lice od viška masnoće. Za najbolji efekat napravite masku od kvasca. Međutim, nije dobar samo za masnu, već i za suvu kožu. Pomiješajte 1 kesicu kvasca u prahu sa malo tople vode i ostavite da stoji 30 minuta. U drugoj posudi, umutite žumance sa 1 kašikom pšeničnih klica. Sjedinite dvije smjese i nanesite ih na lice. Ostavite masku da djeluje 15 minuta, a zatim je temeljno isperite mlakom vodom.

3. U borbi protiv akni, bubuljica i bora

Zbog svojih antibakterijskih svojstava kvasac se preporučuje kao redovan tretman u borbi protiv hronične pojave akni na licu.

Dermatolozi kažu da je nečista kože povezana s nedostatkom vitamina B, a kvasac je posebno bogat njime. Kvasac čisti i osvježava kožu, smiruje upale, regeneriše suvu i oštećenu kožu. Da biste postigli dobar efekat njegujte maskom od kvasca i mlijeka lice dva puta nedjeljno tokom dva mjeseca.

Potrebno je: jedna kocka svježeg kvasca, tri kašičice mlijeka. Mlijeko ugrijte na laganoj vatri, dodajte kvasac i sve zajedno kremasto umiješajte. Masku nanesite četkicom na kožu lica i vrata.

Ostavite da djeluje 15 minuta, a potom isperite toplom, pa potom hladnom vodom. Moguće je da će početi da se pojavljuju nove akne, ali to je znak da se koža čisti od toksina. Budite strpljive.

Pročitajte: Napravite domaću prihranu od kvasca za bujno cvijeće

4. Rješenje problema sa kosom

Kosu gubimo svakodnevno, ali pod stresom i usljed umora ili promjene sezone gubitak kose raste! Ono što joj je tada potrebno jeste vitamin B8, a srećom njega ima u kvascu. Takođe, kvasac će vašoj kosi dati sjaj i vitalnost. Zato napravite masku za kosu od kvasca.

Sipajte sadržaj pola kesice kvasca u malu posudi, dodajte 2 do 3 kašike tople vode. Ostavite 30 minuta, pa promiješajte. Nanesite na kosu, posebno umasirajte mješavinu u korijen dlake. Ostavite da odstoji 30 minuta, a zatim temeljno isperite toplom vodom.

Nakon tretiranja kvascem kosa brže raste, postaje jača i otpornija, zaštićena je od pucanja i znatno manje sklona opadanju.

5. Njega noktiju

Lijepi i zdravi nokti traže vitamin B i minerale kao što su kalcijum, gvožđe, jod, magnezijum kojima je kvasac bogat. Nokte materijama iz kvasca možete snabdijevati na dva načina – spolja praveći masku istu kao i za lice koju ćete nanijeti i utrljati na nokte i ostaviti da djeluje 10 minuta, ili iznutra – pijući razmućen kvasac u čaši tople vode i to svakodnevno! Nokti postaju jači i brže rastu, gube sklonost da se listaju ili pucaju.

6. Protiv stresa, osteoporoze, anemije…

Zahvaljujući visokom sadržaju minerala i oligoelemenata koji su neophodni za normalno funkcionisanje svih procesa u organizmu, pivski kvasac predstavlja izvanredan dodatak prirodnoj hrani.

Pročitajte: Napravite kvasac kod kuće: Za tjesto koje raste kao ludo! /RECEPT/

Uz vitamine B-kompleksa, minerali djeluju protiv stresa (magnezijum), osteoporoze (kalcijum), anemije (gvožđe) i drugih oboljenja. U pivskom kvascu zastupljeni su uglavnom složeni šećeri, pa zato može da se koristi i u ishrani dijabetičara.

7. Kao začin

– Kašičicu kvasca pospite preko cerealija
– Umiješajte ga u supu, pire ili grašak, sok od paradajza
– Kašičicu dodajte u kolač koji pečete
– Pospite po jogurtu ili siru
– Ako želite da vam se pasulj skuva brže, sipajte kaiščicu kvasca u vodu u kojoj se kuva

1...175176177...1.016Stranica 176 of 1.016

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia