Vlasac je višegodišnja je biljka koja raste u gustim busenima. Visine je od 35 do 55 cm. Stabljika je tanka, valjkasta, šuplja, mekana i zelena, visine do 50 cm. Podzemni dio je lukovica stožastog ili izduženo jajolikog oblika, dužine od 2 do 3 cm i širine oko 1 cm. Listovi su zeleni, cjevasti i šuplji, duljine oko 30 cm i širine od 2 do 6 mm.

Cvjetovi su skupljeni u glavice, tamnoružičaste ili blijedo ljubičaste boje, a postoje i sorte s bijelim cvjetovima. Svaki cvijet ima po šest latica. Sitne, crne sjemenke smještene su u malim kapsulama.

Mirisom podsjeća na mladi češnjak. Ukus je kao kod mladog luka, ali nježniji, pa ga rado koriste osobe kojima je ukus mladog luka preintenzivan. Sadrži fitoncide, aminokiseline, riboflavin, tiamin, gan, bakar, kalij, kalcij, željezo, magnezij, cink, natrij, selen,
fosfor, beta karoten, kolin, te vitamine A, C, P, K i vitamine skupine B. Sumporne komponente odbijaju razne insekte, ali ne i pčele.

Zahvaljujući redovnoj konzumaciji jača se imunološki sistem pa je vlasac dobra prevencija protiv prehlade i gripe, poboljšava se metabolizam, sprječava ateroskleroza, zahvaljujući vitaminu K jača kosti i zubnu caklinu i poboljšava kožu, jača se reproduktivna sposobnost muškaraca, normalizira povišen krvni tlak, pomaže izbaciti parazite iz organizma. Kolin čuva stanične ćelije i uz to pomaže pamćenju, tj. poboljšava aktivnost mozga, a usporava starenje. Pomaže i kvalitetnom snu i kontroli mišića te i drugim funkcijama nervnog sistema. Važno svojstvo je antitumorsko djelovanje. Prema nekim izvorima vlasac pročišćava krv.

Vlasac je visokonutritivna, a niskokalorična hrana. Za jelo se najčešće koriste stabljike koje se mogu koristiti svježe tako što se nasjeckaju pa mogu biti dodatak, npr. na pizzi, ali i cvjetni pupovi koji su nešto intenzivnijeg okusa po luku, a mogu se koristiti kao dodatak salatama. Same stabljike se pak koriste kao dio salata, kao dodatak mesu uključujući ribu, omletu ili kajgani ili jelima od krompira. Svježe stabljike mogu se čuvati u hladnjaku u papirnatim ručnicima ili u vazi s vodom. Mlijeko će promijeniti ukus  ukoliko je stoka konzumirala vlasac.

Krećemo se polako prema najdužem danu u godini, ali još uvek ima vremena da se u baštu dodaju predivne i korisne povrtarske kulture.

Mnogo toga možemo da posadimo u junu. Prva dekada juna je odlična za sjetvu kupusa i karfiola. U drugoj dekadi mogu se posijati rotkve i zimska endivija. U trećoj dekadi može da se rasađuje rasad kupusnjača (kupus, kelj, karfiol, keleraba za jesenju, odnosno zimsku potrošnju). U junu se sadi i praziluk. Za dobijanje kvalitetnog lažnog stabla (belog) najbolje ga je saditi u brazde dubine 10 do 15 cm. To doprinosi da lažno stablo ostane bijelo.

Pročitajte: Koje povrće možemo da gajimo u saksijama?

Sadite ove usjeve tamo gdje će dobiti dovoljno sunca za brzi rast i pravovremenu berbu. Preporuka je da se doda kompost ili komercijalno organsko đubrivo prije sadnje. Takođe, mogu da se presađuju na stalno mjesto artičoke. One se mogu uzgajati kao trajnice (u tom slučaju im je potreban razmak od 90 cm) ili kao dvogodišnje biljke (tada je dovoljan razmak od 45 cm).

Šta još možete posijati ili presaditi u junu?

– Cvekla,
– Sadnice brokolija (ako niste znali listovi brokolija su jestivi i zdravi),
– Boranija (posebno niske sorte),
– Mrkva,
– Paradajz (rasad),
– Francuski grašak,
– Zelena salata,
– Proliluk,
– Kukuruz šećerac,
– Spanać…

Dodatni savjeti

Početak juna može obilježiti nestabilno vrijeme, sa pljuskovima, vlagom, ali i velikim vrućinama. Ljetnje povrće bi trebalo da ima vlagu ravnomjerno. Jako je važno da se biljke dobro ukorijene. Snagu korijena možete da povećate potpuno prirodno.

Ne dopustite da paradajz, paprika, krastavci, patlidžan, dinje, tivkice i tikve presuše – to će spriječiti brz i ravnomeran rast, što je neophodno za pravilan razvoj plodova. Pravilno zalivanje krastavca je posebno važno, jer ako se ne radi kako treba može da dovede do gorkog ukusa.

Krastavci su osvježavajuće i hranljivo povrće koje je popularno širom svijeta. Mnogi vrtlari sanjaju o postizanju impresivnih prinosa krastavaca u svojim vrtovima, ali kako to postići? U ovom članku predstavljamo 10 provjerenih savjeta koji će vam pomoći u postizanju nevjerojatnih prinosa krastavaca. Slijedeći ove korisne smjernice, moći ćete uživati u obilju svježih, sočnih krastavaca iz vlastitog vrta.

1. Odaberite pravu sortu

Prvi korak prema postizanju visokih prinosa krastavaca je odabrati pravu sortu. Različite sorte krastavaca imaju različite karakteristike, a neke su prilagođene za veći prinos. Odaberite sorte koje su otporne na bolesti i štetočine te koje su prilagođene klimatskim uslovima vašeg područja.

Takođe, kada navodimo najpoznatije sorte krastavaca moramo prije svega da ih svrstamo u dvije osnovne grupe, a to su: kornišoni (manjeg ploda, pogodni za spravljanje zimnice) i salatne sorte krastavaca (imaju veći plod, pogodni za pripremu svježe salate tokom cijelog ljeta).

2. Pripremite plodno tlo

Krasatavac gajite na plodnom zemljištu koje je dobro obezbijeđeno vodom i hranljivim materijama. Nepogodna u teška, zabarena i jako kisela zemljišta. Na teškom zemljištu, posebno ako je nivo podzemne vode viši od 70 cm, teško uspijeva.

Uz odgovarajuće đubrenje dobro uspijeva pri reakciji zemljišta pH 5,5 do pH 7,5, optimum pH 5,0. Za gajenje krastavca nisu pogodni tereni izloženi jakim vjetrovima koji pomjeraju vriježe i povređuju biljke. Štetno dejstvo vjetra može se umanjiti kulisama od biljaka koje rastu visoko, kao što su kukuruz, konoplja, suncokret itd.

3. Pravilno zalijevanje

Krastavci imaju plitak korijenov sistem i zahtijevaju redovno zalijevanje. Održavajte tlo vlažnim, ali pazite da ne pretjerate kako biste izbjegli truljenje korijena. Kapanje ili navodnjavanje prskalicama može biti učinkovito za ravnomjerno navodnjavanje biljaka.

4. Malčiranje tla:

Koristite tehniku malčiranja kako biste očuvali vlagu u tlu. Sloj organske materije poput sijena ili pokošene trave na tlu oko biljaka pomoći će zadržati vlagu, smanjiti rast korova i održavati temperaturu tla stabilnom. Malčiranje također pruža dodatnu hranu za biljke tokom razgradnje.

5. Đubrenje

Redovno đubriti krastavce kako biste osigurali potrebne hranjive materije. Upotrijebite uravnoteženo đubrivo koje je bogato azotom, fosforom i kalijem. Pravilno đubrenje pomaže u poticanju zdravog rasta biljaka i povećanju prinosa. Pazite da ne predozirate đubrivo kako biste izbjegli opekotine korijena. Više o đubrenju krastavaca pročitajte OVDE

6. Podrška biljkama:

Krastavci su penjačice i trebaju potporu za rast. Postavite rešetke, stupove ili kaveze kako biste omogućili biljkama da se penju i rastu vertikalno. Ovo će vam pomoći uštedjeti prostor i povećati prinose, jer vertikalni rast biljaka omogućuje bolju cirkulaciju zraka i sunčeve svjetlosti.

7. Oprašivanje cvjetova:

Krastavci imaju muške i ženske cvjetove koji se moraju oprašivati kako bi se razvili plodovi. Lagano protresite biljke ili upotrijebite četkicu za praškanje cvjetova kako biste potaknuli oprašivanje. Ovo će osigurati da se cvjetovi pretvore u ukusne plodove.

8. Uklanjanje bolesnih biljaka:

Ako primijetite bolesne biljke ili znakove bolesti, odmah ih uklonite kako biste spriječili širenje infekcije na druge biljke. Redovno pregledavajte biljke i poduzimajte mjere zaštite, poput prskanja biljaka prirodnim sredstvima protiv bolesti, kako biste održali biljke zdravima.

9. Redovna berba:

Redovito berite zrele krastavce kako biste podstakli biljke da proizvode nove plodove. Ako dopustite da krastavci previše sazriju na biljci, to može smanjiti broj novih plodova. Redovna berba potiče rast novih plodova i održava kontinuitet prinosa.

ZAKLJUČAK:

Postizanje nevjerojatnih prinosa krastavaca zahtijeva pažnju, strpljenje i pravilnu njegu. Slijedeći navedene savjete, odabiru prave sorte, pripremi tla, pravilnom zalijevanju, đubrenju, podršci biljkama, oprašivanju cvjetova, uklanjanju bolesnih biljaka i redovnoj berbi, možete povećati svoje šanse za postizanje iznimnih rezultata.