Utorak, 16 Aprila, 2024
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne granePovrtarstvoBez STAJNJAKA nema zdravog POVRĆA: Otkrijte zašto je STAJNJAK nezamjenjiv za uspješnu...

Bez STAJNJAKA nema zdravog POVRĆA: Otkrijte zašto je STAJNJAK nezamjenjiv za uspješnu POVRTARSKU proizvodnju

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Stajsko đubrivo ima ključnu ulogu u poboljšanju kvaliteta zemljišta i proizvodnje povrća u organskoj poljoprivredi. Organska đubriva su neophodna u proizvodnji povrća jer poboljšavaju strukturu zemljišta, povećavaju vodni, toplotni i vazdušni režim zemljišta, i poboljšavaju hemijske i mikrobiološke osobine zemljišta. Pored toga, organska đubriva imaju i zaštitnu ulogu za biljke, jer sadrže male količine antibiotika koji sprečavaju bolesti biljaka.

Stajsko đubrivo je najvažnije i najstarije organsko đubrivo. Proizvodi se od životinjskih izlučevina i stelje, a može biti goveđe, konjsko, svinjsko, i druge vrste, u zavisnosti od životinje koja ga proizvodi. Kada je tek proizvedeno, stajsko đubrivo može biti štetno za biljke, zbog čega se ostavlja da fermentiše sve dok se ne sazrije. Fermentacija se obavlja u gomili pravougaonog oblika koja se povremeno prebacuje i zaliva vodom ili osokom. Kako bi se smanjili gubici hraniva iz svježeg stajskog đubriva, posebno azota koji isparava u obliku amonijaka, potrebno je dodati na svaki kvadratni metar 100 do 150 grama superfosfata. Dodavanje superfosfata treba obaviti već u staji kako bi se amonijak vezao za superfosfat i smanjili gubici azota, povećao sadržaj fosfora, i zaštitile životinje od mikoza.

Pročitajte: Oprezno sa kompostom – Evo koje biljke ga vole, a koje ga ne podnose

Dozrelo stajsko đubrivo sadrži različite količine hranjivih materija i ima crnu humificiranu masu u kojoj ima oko 20% organske materije.

U dozrelom stajskom đubrivu je najčešće:

  • azota oko 0,50%
  • fosdora oko 0,25%
  • kalijuma oko 0,50%

Po sadržaju većine hranjivih materija, najvrijednije stajsko đubrivo je pileće. U proizvodnji povrća, stajsko đubrivo se unosi u zemljište na različite načine. Ako se stajsko đubrivo koristi samo kao izvor hraniva, rastura se i zaorava po cijeloj površini. Međutim, ako je potrebno poboljšati kvalitetu zemljišta, stajsko đubrivo se primjenjuje u trakama na površini zemlje, ili se izravno ubacuje u rupu pri sadnji biljaka.

Važno je naglasiti da se stajsko đubrivo ne smije koristiti kao jedini izvor hraniva za povrtarske kulture, već se mora kombinovati s mineralnim đubrivima, ovisno o vrsti povrća i stanju tla.

Kod unošenja stajskog đubriva u tlo, važno je obratiti pažnju na vrijeme i način unosa. Najbolje vrijeme za unošenje stajskog đubriva u zemljište je jesen, nakon žetve, kako bi se tlo pripremilo za sljedeću sezonu. Također, važno je izbjegavati preveliku količinu đubriva u jednom trenutku, jer to može dovesti do prekomjerne količine hranjiva u tlu, što može imati negativne posljedice za rast i razvoj biljaka.

Kada je u pitanju način unošenja, najbolji način je izravno unošenje u tlo, pri čemu se đubrivo plitko zakopava ili se unosi u brazde pri sjetvi. Također se može koristiti i kao malč, tj. nanositi se na površinu tla kako bi se smanjio gubitak vlage i poboljšao pH tla.

Uz pravilnu primjenu, stajsko đubrivo može biti izvrsna alternativa mineralnim đubrivima u povrtarskoj proizvodnji. No, važno je imati na umu da je potrebno pratiti stanje tla i biljaka te prilagođavati količinu i način unosa đubriva prema potrebama svake pojedine kulture, kako bi se postigla optimalna količina i kvalitet prinosa.

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI