Visoke sorte boranije – Boranija je povrtarska jednogodiลกnja biljka. U svjeลพem stanju i na razne naฤine konzervisana ona predstavlja ลพivotnu namirnicu velike hranljive vrijednosti.
Visoke sorte boranije
ล pargla
Kasna sorta, dosta visoka i puzava. Mahune ลพute, pljosnate, srednje duge, prave, krute, njeลพne i bez konaca. Sjeme zagasito braon boje. Srednje krupno. Rast i razvoj mahuna je dosta ujednaฤen. Tehnoloลกka zrelost traje viลกe od mjesec dana. Odlikuje se dobrim i stabilnim prinosima. Gaji se najviลกe od svih visokih sorti.
Ruska ลพuta
Kasnija sorta, visoka i puzava, sa mahunama ลพute, skoro bijele boje i pri krajevima ljubiฤasto poprskane, srednje duลพine, prave i pomalo povijene, povijene i i na presijeku pljosnate, njeลพne, krte, bez konaca, ฤak i u kasnijim fazama razvoja. Zbog ove osobine je veoma cijenjena sorta. Odlikuje se dobrim i stabilnim prinosima i manjom osjetljivoลกฤu prema bolestima.
Proฤitajte: Lima pasulj โ Graลกak, boranija, pasulj sve u jednoj sorti
Zelena duga
Kasna i veoma visoka sorta. mahune su zelene boje, prave, duge, malo povijene, na presijeku ovalno-pljosnate, njeลพne, krte, ali slabije mesnate i bez konaca. Sjeme zagasito braon boje i srednje krupnoฤe. Daje dobre prinose u povoljnim godinama. Jako je osjetljiva na suลกu, a manje na bolesti.
Jerusalimska
Kasna i veoma visoka sorta, naraste preko 2-3 metra. Mahune su voลกtano ลพute boje, duge, pljosnate, ลกiroke, krte, njeลพne i bez konaca. Mora se ฤesto brati, jer mahune brzo prelaze stadijum tehnoloลกke zrelosti i postaju grublje. Izrazito rodna sorta, sa vegetacijom od oko 100 dana do tehnoloลกke zrelosti.
Proฤitajte: Kasna boranija: Savrลกen izbor za julsku sadnju
Cipro
Izrazito kasna, veoma bujna sorta. Biljke izrastu preko 2 m. Mahune su zelene sa svijetloลพuฤkastim prugama, srednje duge, pljosnate, mesnate, bez konca i odliฤnog ukusa. Dosta je rodna i traลพena sorta. Gaji se radi mladih mahuna i zrna, koje se upotrebljava kao rujan pasulj.
Navodi se u knjizi Gajenje povrฤa โ Centar za povrtarstvo Smederevska Palanka โ Autori:ย Mr ลฝivomir Miladinoviฤ; Dr Milan Damjanoviฤ; Dipl.inลพ.Stevan Brkiฤ; Dr ลฝivoslav Markoviฤ; Dr Duลกan Stevanoviฤ; Mr Tatjana Sretenoviฤ โ Rajiฤiฤ; Mr Boguljub Zeฤeviฤ; Mr Radiลกa ฤorฤeviฤ; Mr Dragoljub ฤorokalo; Dipl. inลพ. Ljiljana Stankoviฤ; Mr Milan Zdravkoviฤ; Mr Jasmina Zdravkoviฤ; Dr Nebojลกa Marinkoviฤ; Dr Mirjana Mijatoviฤ; Mr Aleksa obradoviฤ; Dipl.inลพ. Milivoje Starฤeviฤ; Dipl.inลพ. Branislav Miliฤ; Dipl.inลพ. Vesna Todoroviฤ.