Petak, 7 Oktobra, 2022
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneStočarstvoToplotni udar kod životinja - Kako ga spriječiti i rashladiti životinje

Toplotni udar kod životinja – Kako ga spriječiti i rashladiti životinje

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Toplotni udar kod životinja – Ljetne vrućine, posljednih nekoliko godina u razdoblju uočljivih klimatskih promjena s pojavom dugih vrućih ljeta, štetno djeluju kako na ljude tako i na domaće životinje.

Poznato je da se životinje teže adaptiraju na visoke temperature, zbog čega se kod farmskih životinja smanjuje proizvodnja. Naime, stoka se tokom visokih temperatura brzo umara i uzima manje količine hrane koja više ne može podmiriti uzdržne i proizvodne potrebe životinja.

Osim toga, dolazi do poremećaja u reprodukciji, jer visoka temperatura utiče neposredno na formiranje i kvalitet spermija u muških rasplodnih grla te stvaranje morfološko abnormalnih jajašaca i slab postotak koncepcije kod ženskih grla. Što je temperatura i relativna vlaga zraka veća to životinje (i ljudi) u okolinu teže otpuštaju proizvedenu toplinu. Zbog toga se javlja temperaturni stres, prvenstveno u životinja koje borave u zatvorenom prostoru, a u krajnjem slučaju toplotni udar.

Kako nastaje toplotni udar?

Toplotni udar kod životinja nastaje usljed povećanog stvaranja topline u tijelu i smetnji u njenom odavanju. Znači, nije riječ o lokalnom djelovanju usljed sunčevih zraka već o posljedicama jakog zagrijavanja cjelokupnog organizma. Tome pogoduje otežano odavanje topline u sparnom i toplom zraku koji je prezasićen vodenom parom.

Toplotni udar nastaje najčešće ljeti u prenapunjenim objektima u kojima je preslaba ventilacija, te za vrijeme prevoza stoke transportnim sredstvima koje nemaju riješeno pitanje ventilacije (stočni vagoni) ili prevoze prekomjeran broj životinja. Osim toga, toplotni udar se može opaziti tokom sparnog vremena kod radnih konja, naročito onih onih koji su deblji.

Pročitajte: Značaj vitamina i minerala u pravilnoj ishrani goveda

Životinje se zbog toplotnog udara počinju zanositi i teturati, a nakon toga obično padaju, kao da su u dubokoj anesteziji. Puls im je povišen, ali se slabo čuje, disanje je površno, a tjelesna temperatura povećana. U takvih životinja srčani tonovi su slabi i nepravilno čujni, a vidljive sluznice poprime plavkastu boju. Ako se takvim životinjama ne pomogne, smrt može nastupiti odmah ili za nekoliko sati. Životinje koje su doživjele toplotni udar treba polijevati i trljati hladnom vodom i na taj način pokušati sniziti povišenu tjelesnu temperaturu.

Životinjama treba dati vodu za piće, jer pojenje pojačava lučenje znoja i uslijed njegovog isparavanja dovodi do površinskog hlađenja tijela. Takođe, treba što prije pozvati veterinara koji će životinjama dati sredstva za normalan rad srca i krvotoka , a prema potrebi i sredstva za sprječavanje dehidracije (intravenske infuzije fiziološke otopine).

Sprječavanje toplotnog stresa, odnosno toplotnog udara provodi se tako da se pri temperaturama zraka iznad 30° C i relativnoj vlazi od 80 % životinje trebaju dodatno rashlađivati (polijevanje ležišta hladnom vodom ili rasprskavanje vode ventilatorima, odnosno tuševima iznad zone boravka životinja). To prvenstveno vrijedi za goveda, svinje i perad, jer navedene vrste životinja najteže podnose visoku temperaturu i relativnu vlagu zraka u objektu.

Životinjama se, takođe, mogu olakšati ljetne vrućine tako da se pojača rad ventilatora u objektu ili stvore uslovi za prirodnu izmjenu zraka (otvaranje prozora i vrata). Današnji način izgradnje objekta, prvenstveno u govedarskoj proizvodnji (poluotvoreni sistema držanja) znatno poboljšava uslove životinja od koje se drže u zatvorenim objektima. Prema tome objekte s vanjskom klimom treba više preporučivati u uzgoju goveda od dosadašnjeg tradicionalnog držanja u zatvorenim objektima, jer se poboljšanim ugođajem životinja pozitivno utiče i na njihove proizvodne rezultate.

Životinje treba hraniti tek kad zađe sunce

U vrijeme kad su životinje više izložene toplotnom stresu poželjno ih je hraniti poslije zalaska sunca, jer niže temperature tokom noći ipak pomažu da se stoka donekle oporavi od visokih dnevnih temperatura. Osim toga, ispašu goveda treba organizovati tako da se krave puštaju na pašnjak ujutro u 7 sati poslije muže i ostaju do podneva. Zatim se vraćaju u štalu i do 17 sati, tj. do večernje muže i hrane kukuruznom silažom po volji. Zatim se ponovno puštaju na pašnjak, gdje ostaju do 21 sat. Noć provode u štali i uz prihranu kukuruznom silažom.

Ovakav izmjeničan način ishrane pašom i kukuruznom silažom može povećati proizvodnju mlijeka za 10 posto od tradicionalnog načina ispaše, koji traje od 7 do 17 sati uz prihranu krava u štali i s kukuruznom silažom. Izmjeničnim načinom ishrane, naime, postiže se povoljan odnos proteina i energije u obroku, te osigurava bolja sinhronizacija probave u buragu, što je vrlo važno za optimalnu proizvodnju mlijeka.

No, pri ovom načinu uzgoja treba predvidjeti veći utrošak radne snage za češći izgon i dogon krava. Na pašnjacima gdje stoka boravi pretežni dio dana, a nemaju prirodnu zaštitu, treba izgraditi nadstrešnice kako bi se mogla skoniti od jačih vrućina. Stoka sama traži sjenovita mjesta na prirodnim pašnjacima i ne pase od 11 do 15 sati. Uz navedeno životinjama tokom ljeta treba osigurati dovoljne količine svježe vode za napajanje.

Izvorpsss.rs
POVEZANI ČLANCI
spot_img
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

jabuke

KAKO DA JABUKE TRAJU MJESECIMA – Odmah spremne za upotrebu, a...

Brz i lak način da jabuke traju mjesecima, a biće odlične kada želite ukusne kolače ili pite. Možda vam ne djeluje pratkično da čuvate jabuke...