Za hranidbu svinja u tovu obiฤno sluลพe dvije smjese. U prvome razdoblju tova (od 25 do 60 kg) daje se smjesa sa 16% bjelanฤevina, a kasnije (od 60 do 100 kg) smjesa sa 14% bjelanฤevina.
Osnovni je energetski izvor u smjesama najฤeลกฤe kukuruz, a osnovni je izvor bjelanฤevina sojina saฤma. Sastav obroka za svinje ne bi trebao biti stalan, veฤ bi se trebao mijenjati, ovisno o cijeni sirovina i tovnih svinja na trลพiลกtu.
U tome veliko znaฤenje treba imati primjena raฤunala u oblikovanju optimalnog obroka. U tovu svinja moลพe se koristit suva ili vlaลพna hrana. Nisu utvrฤene bitne razlike u pogledu proizvodnosti svinja, s obzirom na โsuhuโ ili โvlaลพnuโ hranidbu. Vlaลพna hranidba ima prednost, ako je u blizini toviliลกta izvor nekoga nusproizvoda (sirutka, klaoniฤki otpaci i dr.). Nedostatak โvlaลพneโ hranidbe potreba je izgradnje obora odgovarajuฤeg oblika i dimenzija, jer svakoj svinji treba osigurati najmanje 35 cm duลพine valova. Osim toga, pod u stajama s โvlaลพnomโ hranidbom je vlaลพniji, ลกto nepovoljno utiฤe na mikroklimu u stajama.
Proฤitajte: Prihrana prasadi u dojnom periodu โ Kad i kako je zapoฤeti?
Omjer vode i krmne smjese moลพe biti 2:1, 2,5:1 i 3:1, bez bitne razlike na proizvodne uฤinke. Takoฤer, nisu utvrฤene razlike ako se hrana mijeลกa s toplom ili hladnom vodom. Suva se hrana moลพe davati u automatskim hranilicama, valovima ili na podu. Pri hranidbi svinja s poda, utroลกak hrane za kilogram prirasta je veฤi (za ลกest posto i viลกe), a prirasti su manji. Prednost hranidbe svinja s poda je u moguฤnosti drลพanja veฤega broja svinja u oboru, u jeftinijoj izgradnji toviliลกta te manjoj potrebi za radnom snagom (nepotrebno ฤiลกฤenje valova).