Uzročnici bolesti veće štete pričinjavaju pri tržnom uzgoju luka i češnjaka na većim površinama (Peronospora, Botrytis, Fusarium, Puccinia) a „crvljivost“ lukovičastog povrća se javlja gotovo na svim nezaštićenim gredicama u manjim vrtovima uz okućnice. Odrasli oblici su različite veličine i boje.
Larve su bjelkaste ili svjetlo-žućkaste boje, bez nogu (apodne) i bez vidljive glave (acefalne). Zavisno od vrsta muva tokom sezone razvijaju 1-3 generacije. Na štetnost značajno utiču vremenski uslovi tokom njihove pojave i razvoja, kao i mjere zaštite koje poduzimamo radi suzbijanja.
Već jedna larva uzročnika „crvljivosti“ lukovičastog povrća može uzrokovati štetu, jer se na mjestima oštećenja povećava sekundarna pojava truleži i plijesni (Botrytis, Fusarium). Poštivanje plodoreda i uzgoj što dalje od površina gdje je ranijih sezona bila ta vrsta povrća pomaže radi izbjegavanja jačeg napada.
Najveće su štete na usjevima koji niču u vrijeme početka leta opisanih vrsta štetnika u rano proljeće ili tokom jeseni!
Sigurnu zaštitu pruža uzgoj lukovičastog povrća ispod mreža (paučinastih folija – Agrotekstil) nepropusnih za opisane vrste muava i mušice minera. Istu mjeru moguće je provoditi uglavnom na manjim površinama. Hemijsko suzbijanje je vrlo ograničeno, te se na usjevima koji se planiraju koristiti kao „mladi luk“ mogu koristiti isključivo biljni pripravci dopušteni u ekološkoj proizvodnji. To su npr. azadiraktin ( NeemAzal), dok primjena kemijskih insekticida u „mladom luku“ nije dopuštena.
Pročitajte: ORGANSKI BILJNI PREPARATI protiv bolesti i štetočina – Napravite sami
Pri uzgoju luka izravno iz sjemena moguće je kupiti sjeme tretirano insekticidima koji daju zaštitu od uzročnika crvljivosti. Takođe postiji mogućnost i korištenja zemljišnjih insekticida. Ako postoji mogućnost praćenja leta muha i minera žutim ljepljivim pločama, moguće je u vrijeme odlaganja jaja usjeve lukovičastog povrća prskati jednim od insekticida. (registrirani protiv tripsa a djelotvorni i protiv „crvljivosti“), uz povećani utrošak škropiva (barem 600 lit./ha).