Rukola: Uzgoj, sjetva, njega, berba

Rukola je jednogodišnja zeljasta biljka iz familije kupusnjača (Brasiccaeae). Predstavlja izuzetno kvalitetno i ljekovito povrće, bogato vitaminima, mineralnim materijama, vlaknima i antioksidansima.

Nutritivna vrijednost

Kada su u pitanju vitamini najviše sadrži vitamina C (100-200 mg/100g). Takođe, dobar je izvor vitamina grupe B, vitamina A, K i folata. Rukola je bogata esencijalnim mineralima materijama, naročito gvožđem, magnezijumom, kalcijumom, kalijumom, bakrom i fosforom. Sve vrste rukole imaju karakterističan gorak i aromatičan ukus. Gorčina listova povećava se sa starošću biljke, zato je najbolji ukus mladih listova, koji se preporučuju za prehranu.

Rukola u ishrani

Posljednih godina rukola je prepoznata od strane potrošača, te se sve više koristi u ishrani, najčešće kao salata, u kombinaciji sa drugim povrćem, ili kao dodatak jelima za poboljšanje arome i ukusa. Ponekad se priprema kuvana ili blanširana i tom prilikom gubi gorčinu. Za ishranu se koriste pored listova, i cvjetovi i zrelo sjeme. Danas se uzgaja kao kultivisana biljka, i kao takva dosta je krupnija i manje gorka u odnosu na samoniklu biljku.

Uslovi uspijevanja

Rukola ima skromne zahtjeva za toplotom i otporna je na mrazeve, te može da se proizvodi tokom cijele godine. Za vrijeme cvjetanja može da naraste do 60-80 cm. Listovi su eliptični, kod divljih formi su više, a kod kulturnih manje usječeni. Listovi u osnovi stabla formiraju rozetu. Cvjetovi su sitni i po građi tipični za familiju kupusnjača, prljavobijele boje.

Rukola najbolje uspjeva na lakim, pjeskovitim i srednje teškim zemljištima, koja su bogata hranljivim materijama, ali svakako mogu tolerisati širok spektar uslova uspjevanja. Preferira blago kisela zemljišta, sa pH vrijednošću između 6 i 7, mada može uspješno da se gaji i na zemljištima alkalne reakcije, na vlažnim i suvim zemljištima i veoma dobro podnosi sušu. Uglavnom, obrada zemljišta je slična kao i za drugo lisnato povrće. Osnovna obrada se izvodi na dubini od 20 cm, a s obzirom da se proizvodi direktno sjetvom sjemena zahtjeva kvalitetnu dopunsku, odnosno predsjetvenu pripremu zemljišta. Najbolje rezultate daje ukoliko se posije na mjesto koje je dobro osunčano.

Sjetva rukole

Sjetva rukole može da počne rano u proljeće, najčešće u martu, a može sukcesivno, svakih nedjelju dana da se sije do oktobra mjeseca, tako da listovi mogu da se beru i u toku zime. Samo u slučajevima izuzetno jake zime biljke treba zaštititi. Rukola se sije se na razmak redova od 25cm i u redu 3-5cm, pri čemu je potrebno oko 1.5-2kg sjemena po hektaru.

Mjere njege

Od mjera njege treba primjeniti samo redovno zalivanje i suzbijanje korova. Ukoliko se ne radi redovno zalivanje biljaka, dolazi do prijevremenog cvjetanja, što za posljedicu ima pojavu gorkih listova.

Berba rukole

Bere se kada se dobro formira rozeta listova, pri čemu mogu da se beru listovi rozete ili da se čupaju cijele biljke.

Za rukolu važi pravilo da što više listovi se beru, to se pospješuje njen rast. Prvo se beru donji listovi, i preporučuju se upotreba makaza, jer se čupanjem može oštetiti stabljika biljke. Gajenje rukole je veoma lako i brzo pristiže za berbu, za oko 40 do 60 dana od sjetve. Prosječan prinos rukole se kreće oko 20-25 t/ha.