Silaža od združenog usjeva je bogatija proteinima, svarljivija je i stoka je radije jede. Kukuruzna silaža je najčešći i najobimniji kabasti obrok u ishrani tovnih junadi i mliječnih krava. Koristi se, osim za ishranu navedenih kategorija, i za ishranu ovaca i koza.
Pored toga što je najviše zastupljen u ishrani preživara, predstavlja i najjeftiniji obrok koji stoka dobije u toku dana.
Iako je najjeftiniji, ne treba da bude obrok sa najmanjim sadržajem hranljivih materija, napominje dipl. inž. poljoprivrede Dušan Despotović, savetodavac Poljoprivredne stručne i savetodavne službe Srbije.
On podsjeća da prinosi kukuruzne silaže mogu biti i 70 t/ha silirane mase.
Tako velike razlike u prinosu silo mase pre svega proizilaze od sljedećih faktora:
- primijenjene agrotehnike
- vremena siliranja.
Ukoliko su vremenski uslovi nepovoljni, a Despotović prije svega misli na bilo koji oblik elementarnih nepogoda, suša, grad… nećemo imati dovoljno kvalitetne mase.
Pročitajte: Krompir silaža – Iskoristite neutrošeni krompir za ishranu stoke
Ukoliko izostavimo jesenju osnovnu obradu i đubrenje, takođe se možemo nadati dobrom i kvalitetnom prinosu. Ovo nije pravilo, a zavisno je od samog zemljišta.
Ukoliko preranimo i zakasnimo sa siliranjem, treba da budemo svjesni da nećemo dobiti silažu koja će ispuniti potrebe naše stoke, dodaje savetodavac.
Neretka pojava kod naših proizvođača je sijanje neadekvatnih hibrida za spremanje silaže.
Ukoliko je godina povoljna, često se pribjegava siliranju najlošijeg kukuruza, a to je praksa ukoliko se očekuje dobra cijena zrna kukuruza. U lošijim godinama, opet se silira lošiji kukuruz, a bolji ostavlja za zrno. U takvim godinama silirana masa sa hektara retko prelazi dvadeset tona, iz razloga siliranja oboda parcele biljkama koje gube vlagu. Vlaga se kasnije nadoknađuje kvašenjem silirane mase.
Dobar dio proizvođača, sije hibride kasnijih grupa zrenja, ili namjenske hibride za silažu kojih ima na tržištu. Parcelu unapred planira. Zemljište se blagovremeno pripremi, izvrši kvaliteno đubrenje, kao i sve ostale operacije. Siliranje u optimalnoj fazi, gaženje, konzerviranje.
Pročitajte: Ratarski usjevi koje možemo koristiti u proizvodnji biomase
Samo kvalitetno pripremljena silaža može imati dobar kvalitet i kvantitet za našu stoku. Najbitniji je sadržaj proteina, kao i sadržaj celuloze.
Analize silirane mase
- Silaža spremljena od kukuruza u 2018. godini, po obavljenoj analizi, imala je sljedeće vrijednosti (NDF – biljna vlakna neutralnih deterdženata; ADF – biljna vlakna kiselih deterdženta):
– sirovi proteini 7,6 %
– NDF 50 %
– ADF 27 %.
Sasvim zadovoljavajući rezultati. Sijan je namjenski hibrid, primijenjena kvalitetna i blagovremena agrotehnika.
Prinos silirane mase je 55 t/ha.
- Silaža spremljena od združenog usjeva kukuruza i soje, po obavljenoj analizi imala je sljedeće vrijednosti:
– sirovi proteini 10,9 %
– NDF 60,2 %
– ADF 33,3 %.
Zbog uklapanja vegetacije, sijan je kukuruz iz ranih i soja iz kasnih grupa zrenja. Sve agrotehničke mjere su obavljene blagovremeno. Prinos silirana mase, preračunate na površinu od jednog hektara je 42 tona.
Pročitajte: Zrelost kukuruza i vrijeme siliranja
Iz navedenih parametara se vidi kvalitet silo mase koji je po jedinici površine niži, ali su drugi parametri veoma dobri.
Silaža od združenog usjeva je bogatija proteinima, svarljivija je i stoka je radije jede, naglašava Despotović.
Ovo je jedan od primjera kako se sa malo rada i razmišljanja može dobiti veoma kvalitetan obrok za stoku, prije svega za ishranu muznih krava. Sa ovakvim proteinskim obrokom, smanjiće se potreba za davanjem sijena i koncentrovane hrane, čime se smanjuju troškovi u ishrani stoke, ističe savetodavac.
U prilog tome idu i rezultati FADN analiza, gdje dobar dio poljoprivrednih gazdinstva, koji se bavi proizvodnjom mlijeka i mesa, proizvodi skupu hranu, tu skupu hranu troši u proizvodnji koja im daje malu zaradu. Tako da bi im se više isplatilo da prodaju hranu, tj. da se bave samo ratarstvom.
Izvor: psss.rs