Kod ozimih biljaka postepeno kreće vegetacija i vrijeme je da se obavi prva prihrana biljaka. U proteklih nekoliko dana imamo porast dnevnih temperatura, mada još uvijek imamo niske noćne i jutarnje temperature, praćene mrazom. Poželjno je da se prva prihrana pšenice obavi kada biljke imaju razvijena 3-4 stalna lista i kada se tamperatura vazduha ustabili na oko 10°S, a temperatura zemljišta u zoni korjenovog sistema iznad 5°S.
Prihranu nije dobro obaviti suviše rano i pri niskim temperaturama jer su biljke još u fazi mirovanja. Najbolje izvršiti prema prethodno urađenim analizama i potrebama biljaka za određenim hranjivima i to u više navrata.
Normativi đubriva za prihranu zavise od više faktora: klimatskih uslova, vrste i stanja usjeva, potreba pojedinih sorti, kvaliteta zemljišta i količine koja je data u osnovnom đubrenju.
Za prvu prihranu pošto je zemljište još uvjek hladnije, a biljke nedovoljno razvijene najbolje je primjeniti azotno đubrivo u lako pristupačnom amonijačno-nitratnom obliku, a to je KAN 27% u količini od 150-250 kghha (zavisno od prethodno pomenutih faktora).
Druga prihrana obavlja se u fazi vlatanja mjesec dana nakon prve prihrane, kada su biljke već razvijene i temperature više. Zavisno od stanja i vrste usjeva može se obaviti UREOM sa ostatkom predviđene količine azota za prihranu.
Nakon prve prihrane potrebno je redovno obilaziti usjeve, utvrditi prisustvo bolesti, uskolisnih i širokolisnih korova i štetočina.
Kada je u pitanju zaštita od korova voditi računa o zastupljenosti i vrsti korova, fazama razvoja korova i usjeva, izboru sredstva, dozi primjene i vremenskim usovima. Posebno voditi računa koji herbicid, odnosno aktivnu materiju primjeniti kada je u pitanju zaštita zobi od korova, jer je zob najosjetljivija na pojedine herbicide.
Najveći broj herbicida primjenjuje se kada su dnevne temperature od 5-25 °S, a noćne iznad 5°S. U suprotnom uticaj niskih temperatura na herbicidni tretman može dovesti do fitotoksičnosti biljaka. U zavisnosti od vremena sjetve pšenice i ječma herbicidnu zaštitu najbolje je obaviti u periodu od bokorenja do pojave prvog koljenca, mada se neki herbicidi primjenjuju i do drugog koljenca.
Takođe, u slučaju zajedničke primjene herbicida i fungicida voditi računa o kompatibilnosti preparata, jer u suprotnom može doći do fitotoksičnosti biljaka.
Prema svemu navedenom veoma je bito da se tretmani izvrše pravovremeno, kako bi se postigao najbolji učinak i smanjili dodatni troškovi.
Pored navedenih mjera neophodan je i monitoring glodara koji znaju napraviti takođe velike štete na usjevima. Potrebno je pregledati da li ima aktivnih rupa od miševa, voluharica i krtica. U slučaju povećane brojnosti u aktivne rupe postavljaju se mamci koji se zatrpavaju zemljom da nebi došli u kontakt sa domaćim životinjama, pticama i divljači.