Pepelnica jabuke je bolest koja prouzrokuje štete na jabukama i kruškama iako je na jabukama značajnija bolest. Zaraza pepelnicom zvisi o klimatskim prilikama i osjetljivosti sorti. Na zaraženom lišću gljiva formira bijelu pepeljastu prevlaku koja postupno prekrije cijeli list.
Zaraženi listovi su uži i uvijeni. Gljiva također zarazi mladice i rozete. Ako se zaraze cvjetovi oni se ne mogu razviti u plod. Na zaraženim se plodovima pri jakoj infekcijii, mogu pojaviti rđave prevlake.
Micelij pepelnice prezimi u pupovima, koji se mogu primjetiti pri zimskoj rezidbi jer imaju jače otvorene vršne dijelove iz kojih “strše” unutarnji listići.
Na miceliju u proljeće gljiva razvije konidije koje omogućuju rane primarne zaraze na mladom lišću (stariji listovi manje su podložni zarazi). Kada konidije kliju, formiraju razgranatu miceliju koja preraste lisnu površinu.
Uzimanjem hranjiva iz lišća pepelnica uništava lišće koje požuti, počne se sušiti od ruba i kod jačeg napada otpadne. Iz primarno zaraženih mladica i rozeta kasnije se razvije još više sekundarnih zaraza.
Zaraze koje uzrokuju žućenje plodova pojavljuju se tri sedmice prije i tri sedmice nakon cvatnje. Konidije mogu klijati između 10°C i 22°C, a optimum je pri 20°C. Ako je lišće prevlažno, opasnost od zaraze je smanjena, zato kiša zadržava razvoj bolesti.
Zaštita jabuke od pepelnice
Zaražene je mladice potrebno ukloniti makazama da se smanji pritisak bolesti.
Zaštita od pepelnice se obično uklapa u program zaštite od krastavosti jabuke, a na osjetljivim sortama (Idared) treba izvršiti zaštitu već od faze bubrenja pupova fungicidom THIOVIT JET (Elementarni sumpor) u dozi 6 kg/ha ili 60 g/10 lit vode.
Odlična učinkovitost za ovu fitopatogenu gljivu postiže se fungicidom TOPAS 100 EC (Penkonazol) te pripravcima iz SDHI grupe u razmacima prskanja od 7 do 10 dana.
PROČITAJTE: