Optimalna dubina osnovne obrade po sistemu zasnivanja i obnavljanja ornice

Dubina osnovne obrade zemljišta za ratarske usjeve obaviti po ciklusima koji, u zavisnosti od svojstava zemljišta, traju 3 do 5 godina.

Greška je obavljati osnovnu obradu na istoj dubini za sve usjeve, jer su zahtjevi tih usjeva različiti. Za svaki usjev pojedinačno mora se odrediti optimalna dubina osnovne obrade. Koja je dubina osnovne obrade zemljišta potrebna za ratarske usjeve, saznajemo od magistra Ilije Bjelića, savjetodavca u Poljoprivrednoj stručnoj službi Zrenjanin.

Sistem zasnivanja i obnavljanja ornice

U našim zemljišnim i klimatskim uslovima se najveći i najstabilniji prinosi, uz najveće ekonomske efekte, postižu ako se zemljište obrađuje po sistemu zasnivanja i obnavljanja ornice. Suština ovog sistema je u tome da se obrađivanje zemljišta obavlja po ciklusima koji, u zavisnosti od svojstava zemljišta, traju 3 do 5 godina. U slučaju da se radi o lošijim zemljištima, ciklus traje 3 godine, a ako su u pitanju zemljišta najboljih svojstava, ciklus može trajati 4-5 godina. Bjelić navodi da na početku svakog ciklusa njivu treba duboko obraditi plugom na dubinu 30-40 cm ili razrivačkim oruđem na dubinu 40-50 cm, a narednih nekoliko godina može se obrađivati pliće zbog produžnog djelovanja duboke osnovne  obrade.

Pročitajte: Obrada zemljišta: Vrijeme i načini obrade

Dubina osnovne obrade za strna žita i okopavine

Poslije najdublje obrade najbolje je sijati šećernu repu jer će ona visokim prinosom vratiti velika ulaganja u osnovnu obradu. Osim šećerne repe, može se sijati i kukuruz ili neki drugi usjev koji dobro reaguje na povećanje dubine obrade. Preporučljivo je da se osnovna obrada za šećernu repu sastoji iz ljuštenja strništa, obrade na srednju dubinu i duboke obrade. Pod osnovnu obradu treba unijeti stajnjak i mineralna đubriva, a ako je zemljište kiselo i sredstva za kalcifikaciju. U narednim godinama, do kraja ciklusa, zemljište se može obrađivati pliće zbog toga što usjevi koji se siju posle najdublje obrade mogu koristiti takozvano produžno dejstvo duboke obrade koja je izvedena na početku ciklusa.

Za strna žita, grašak i grahoricu dovoljno je obrađivati na dubinu 15-20 cm.

Za kukuruz, suncokret, soju i druge okopavine dubina obrade treba da iznosi 20-25 cm, ističe Bjelić. Na boljim zemljištima i kada je količina žetvenih ostataka mala, može se obrađivati pliće, a na lošijim zemljištima i u slučaju veće količine biljnih ostataka dubina obrade treba da bude veća.

Oruđe za osnovnu obradu

Zavisno od usjeva i uslova rada, obrada se može izvesti plugom, razrivačkim oruđem, tanjiračom, rotacionom drljačom ili kombinovanim oruđem. Prednost treba dati onom oruđu koje može postići zadatu dubinu obrade, najbolji kvalitet rada i najmanju potrošnu goriva, savjetuje Bjelić.

Ako se strni usjevi na istoj parceli gaje 2 godine uzastopno, plitka obrada od 15-20 cm dubine može se primijeniti samo u toku prve godine, dok se druge godine zemljište mora obraditi na dubinu 20-25 cm. Na početku drugog ciklusa obrađivanja, zemljište se mora ponovo duboko obraditi da bi se sljedećih nekoliko godina moglo opet plitko obrađivati.

Kao što se iz iznetog može videti, plitka obrada je omogućena prethodnim izvođenjem duboke obrade zemljišta na početku ciklusa obrađivanja. Dakle, bez duboke obrade nema ni osnova za uvođenje minimalizacije dubine osnovne obrade. Zbog toga, ako se zemljište ne obrađuje po sistemu zasnivanja i obnavljanja ornice, navedene preporuke ne važe, već se za svaki usjev pojedinačno mora odrediti optimalna dubina osnovne obrade. Za šećernu repu ta dubina ostaje ista, ili se može malo smanjiti, dok za ostale usjeve dubina obrade iznosi 25-30 cm.

Pročitajte: Značaj jesenje osnovne obrade zemljišta

Produžno djelovanje duboke obrade, ističe Bjelić, postojaće samo u slučaju ako se zasnivanje i obnavljanje ornice obavi kvalitetno i na vreme i ako prilikom gajenja narednih usjeva ne dođe do značajnijeg kvarenja strukture zemljišta.