Nedomaćinskim korišćenjem – čestim gaženjem teškim mašinama, upotrebom neodgovarajućih formulacija mineralnih đubriva, a izostankom unošenja organskih hraniva – mnogi hektari plodnih oranica pretvoreni su u kisele, zapuštene njive koje daju „mršav“ i nekvalitetan rod. Do prije koju deceniju malo ko je razmišljao o posljedicama takvog, bahatog odnosa prema zemljištu. A, greške, nehotice napravljene, sada dolaze na naplatu.
Vraćanje plodnosti
O degradiranim parcelama, i o mogućnosti da im se vrati plodnost, pričali smo sa diplomiranim inženjerom poljoprivrede Bobanom Stankovićem, savjetodavcem u PSS službi u Leskovcu.
– Kada se s jedne parcele više uzastopnih godina dobije rod koji ni po kvalitetu, ni po težini nije ni približan onom koji se ubirao do samo prije jedne decenije, jasno je da je zemljište na neki način „bolesno“ – konstatuje ovaj stručnjak.
– To ne znači da su ove njive izgubljene za proizvodnju, već da ih treba „liječiti“, jer je zemljište kiselo, rN vrijednosti su mu daleko ispod optimalnih. Podsjetimo se da se zemljišta čija je rN vrijednost 7 ili nešto manja, smatraju neutralnim i optimalnim za proizvodnju – objašnjava Stanković.
Pročitajte: Spriječite ispiranje kreča sa stabala: Kako produžiti trajanje zaštite u vašem voćnjaku?
Prvi posao u procesu “liječenja” je agrohemijska analiza zemljišta sa spornih parcela. Tek upoređivanjem rezultata dobijenih u laboratoriji sa graničnim vrijednostima obezbijeđenosti zemljišta određenim hranljivim materijama, koje se poštuju u bezmalo svim zemljama Evrope, dobija se konkretna slika koliko je to zemljište degradirano. Pošto na svakom listiću rezultate analize prate i preporuke za „liječenje“, odnosno, određuju se ne samo količine, već i vrijeme i način primjene, kako organskih, tako i mineralnih đubriva, može se očekivati da će ispitivana parcela za koju godinu potpuno „ozdraviti“.
Zašto usjevi masovno propadaju
Kisela reakcija zemljišta, nizak sadržaj humusa i smanjena pristupačnost biljkama dostupnih formi najvažnijih hraniva, jesu ograničavajući faktori u postizanju visokih i stabilnih prinosa. Niski prinosi najčešće su rezultat blokade pojedinih hraniva u uslovima kisele reakcije, loše strukture zemljišta, nedostatka organske materije kao i nepovoljnog vodno-vazdušnog režima. Na zemljištima čija je rN vrijednost manja od 4,0 primjećeno je ubrzano opadanje prinosa gajenih biljaka. One se uglavnim nalaze u stanju stresa i često usjev masovno propada.
– Vlasnici ovakvih parcela ne bi trebalo te njive unapred da otpišu. Neutralisanje kisele reakcije unošenjem kreča je mjera koja se redovno preporučuje za popravljanje kiselih zemljišta. U kombinaciji s organskim i mineralnim đubrivima, ovakvim „liječenjem“ najefikasnije i najbrže će se otkloniti nepovoljne i loše proizvodne osobine kiselih zemljišta. – ukazuje inž. Stanković, dodajući da se unošenjem krečnih materijala, pored smanjenja kiselosti zemljišta obezbijeđuje i kalcijum, povećava se sadržaj lako pristupačnog fosfora, ubrzava se mineralizacija organskih i žetvenih ostataka, a smanjuje se sadržaj toksičnih materija i teških metala u zemljištu.
Pročitajte: Upotreba KREČA u prahu za regulaciju pH vrijednosti zemljišta
Na našim zemljištima najčešće se za kalcifikaciju koristi 5-15 tona kalcijum-karbonata, 2-4 tone kalcijum-oksida, ili 7-17 tona saturacionog mulja. Valja znati da materijal za kalcifikaciju treba da je dobro usitnjen i ravnomjerno raspoređen prije zaoravanja. Kalcifikacija se radi u jesen, kada na njivama nema usjeva, a rezultati se vide tokom narednih 6-7 godina. Tokom tog perioda treba kontrolisati obezbijeđenost zemljišta makroelementima i mikroelementima koja se unose kroz đubriva.