Španska mliječna rasa koza u Srbiji, Murciana Granadina, odličnih proizvodnih spososbnosti.
Murciano Granadina je španska autohotna rasa mliječnih koza, a svoju premijeru je doživila prošle godine u Srbiji, tačnije Vojvodini.
Rasa je nastala u polusušnim oblastima na jugoistoku Španije, ukrštanjem mahagoni Murcijane i crne Granadine. Broji oko 500.000 grla u Španiji, ali je rasprostranjena i u drugim zemljama.
Gazdinstva sa ovom vrstom mogu se naći u Crnoj Gori i Hrvatskoj.
Pročitajte: Da li ste čuli za padajuće koze?
Glavni razlog uzgoja je odlična proizvodnja mlijeka, kao i sposobnosti da se adaptira na suva i hranom siromašna podneblja, tako da ne čudi što su otporne i izdržljive.
Ova vrsta nije izbirljiva, tako da nema rasipanja hrane, odlično su se pokazale i na paši i u štalskom načinu gajenja. Spada u koze srednje veličine, oko 30-50 kg za ženke i 50-60 kg za mužjake. Visine oko 77 cm kod mužjaka i 70 cm kod ženki. Obično su crne ili mahagoni boje. Imaju uspravne uši i repove, sa kratkom, grubom dlakom, koja je kod mužjaka duža, nego kod ženki.
Proizvodnja mlijeka kod koza prvog jarenja, za 150 dana laktacije je 310 litara.
Kod koza drugog jarenja proizvodnja mlijeka je 500 litara godišnje, neke jedinke mogu da proizvedu i dvostruko više od toga, za period laktacije od 210 dana. U pojedinim slučajevim može se ostvariti nevjerovatnih 1.300 litara godišnje za 304 dana laktacije. Zato kod proizvođača spada u visoko cijenjenu vrstu koze.
Mlijeko sadrži 5,6-5,8 % masti i 3,6-3,8 % proteina (laktoza 4,5 %). Zbog ovih odličnih parametara, idealno je za proizvodnju sireva. Potrebno je oko 5 litara mlijeka za kilogram sira.
Međutim, vrsta se može koristiti i za meso, posebno zbog brzog razvoja jarića. Rast jarića Murcina Grandine se poboljšava ukrštanjem ženki ove rase sa nekom mesnom rasom.
Pročitajte: Ishrana koza u zimskom periodu – Sijeno, kukuruz i proteinski dodaci
Ishrana obrocima bogatim celulozom
Svakako, (iako ova vrsta nije izbirljiva), veliku pažnju treba posvetiti ishrani, a kod ove rase je potrebno uvećati upotrebu celuloze, jer direktno utiče na količinu mliječne masti.
Idealno je da se obrok sastoji od silaže, sjenaže, melase, sijena, slame, jer se na ovakav način obezbjeđuje dovoljna količina kalcijuma, celuloze, fosfora, proteina.
Ova rasa se brzo razmnožava, to je takođe izdvaja od ostalih rasa, jer nemaju određeno vrijeme za priplod, potpuno su vansezonske.
Polno sazrijevaju od 7 do 8 mjeseca starosti, međutim odgajivači preporučuju da se ipak sačeka 12 mjeseci. Najčešće ojare 2 jareta, telesna masa im je pri rođenju oko 1,5 kg, što olakšava jarenje.
Omasovljene ove rase se tek očekuje u Srbiji, naravno ukoliko se dovoljno prepoznaju proizvodni kapaciteti.
Pripremila: Svetlana Stanković Avakumirović, poljosfera.rs